Jedan smo od gradova s najvećim izdvajanjima za stipendije, čime našim mladima želimo pružati mogućnost da steknu kvalitetno obrazovanje. No, svjesni da se pri završetku obrazovanja otvara pitanje pronalaska zaposlenja uveli smo stipendije za deficitarna zanimanja kako bi potakli učenike pri odabiru studija i programa da se obrazuju za zanimanja za koja postoji potražnja u našem gradu. Osim toga, nedavno smo potpisali Sporazum, na inicijativu Savjeta mladih Grada Rovinja o provedbi programa „Vježbeništvom do radnog iskustva u struci“ koji će većem broju mladih osoba putem omogućiti stjecanje radnog iskustva u struci ubrzo nakon izlaska iz sustava obrazovanja.
Rovinj već neko vrijeme u percepciji javnosti nije samo uspješna i prepoznatljiva turistička destinacija nego i mjesto u kojem se, prije svega, vrlo ugodno živi. Pokazao je to i naš izbor za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Hanza medijom, a na kojem je Rovinj dvaput odnio titulu najboljeg po kvaliteti života. Uz to se pet puta našao i u finalu kategorije “Gospodarstvo” odnosno četiri puta u kategoriji “Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi”, a što se lijepo slaže i s rezultatima analiza koje smo proveli na temelju podataka o izvršenju proračuna. Naime, Rovinj se i na tim listama uvrstio među deset najuspješnijih po, primjerice, ukupnim proračunskim prihodima per capita, izdvajanju za obrazovanje, ulaganju u usluge unapređenja stanovanja i zajednice dok je ostvarenja u turizmu gotovo bespredmetno i spominjati – i prošle je godine, u sklopu Dana hrvatskog turizma 2022. održanih u Šibeniku, proglašen šampionom. Koji su veći projekti u Rovinju realizirani od 2017. godine, s kakvim se izazovima susreću kao i što još planiraju realizirati u svim važnim područjima kroz razgovor nam je otkrio gradonačelnik Marko Paliaga.
Gospodine Paliaga, na čelu ste Rovinja od 2017., protječe vaš drugi mandat, podvlači se crta pod još jednu godinu…jeste li zadovoljni dosad ostvarenim i što biste od ostvarenog istaknuli kao osobito važno?
– Tijekom oba mandata postavili smo zaista ambiciozne ciljeve predvođene nizom razvojnih i strateških projekta. Moram reći da sam zadovoljan učinjenim jer smo sve isplanirano uspjeli i ostvariti te smo Rovinj unaprijedili u skoro svim segmentima javnog života. Velik je broj kapitalnih, ali i manjih investicija koje su bitno doprinijele razvoju grada. U Novu 2023. godinu ušli smo okončanjem izgradnje novog bazenskog kompleksa, koji je upravo krenuo s probnim radom, a uskoro zatvaramo još jedno veliko gradilište dviju POS-ovih zgrada. Nije to ništa manje postignuće od onih ostvarenih u proteklim godinama. U manje od dvije godine novog mandata otvorili smo novu gradsku luku San Pelagio, pokrenuli smo investicije u poduzetničkoj zoni Gripole-Spine’, dovršili prvu fazu uređenja povijesne šetnice Punta Muccia, otvorili smo geološki spomenik prirode Kamenoloma Fantazija, započeli smo gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Trenutno dovršavamo izgradnju streljane na Turnini te parterno uređenje trga i okolnog prostora sv. Eufemije, kao i rekonstrukciju gradskog sata. Nastavljamo izgradnju mreže biciklističkih traka na prometnicama prema turističkim naseljima te nastojimo što je više moguće rasteretiti promet u centru grada, posebice tijekom ljetnih mjeseci, konstantnim ulaganjima u razvoj i rekonstrukciju postojeće cestovne infrastrukture te izgradnjom novih parkirališnih mjesta.
Planirani proračun za 2023. godinu iznosi 35,4 milijuna eura. Na čemu je fokus, koji su najvažniji projekti?
– Istaknuo bih kako je proračun za 2023. godinu izrazito socijalan, društven. Čak 34% proračuna se izdvaja u tim kategorijama, a kad tome pridodamo i investicije koje su vezane za školstvo, predškolstvo, kulturu ili socijalu, tada smo na preko 51%. Isto tako, ovaj je proračun razvojan. Njime potvrđujemo izgradnju i rekonstrukciju glavnog gradskog trga, s čijom ćemo investicijom ubrzo i započeti, zatim ćemo do kraja sljedeće godine započeti s premještajem autobusnog kolodvora, kao i nizom razvojnih investicija kojima će se olakšati prometna i pješačka komunikacija u gradu, unaprijediti komunalna infrastruktura i drugo. Prihvaćanjem ovog društveno odgovornog proračuna garantiramo smirenost upravljanja ovim gradom, kao i zajedništvo koje smo pokazivali i dosad, imajući u vidu ulazak u Schengen, uvođenje eura, vrlo vjerojatnu recesiju i sve njene posljedice koje će se tijekom iduće godine odraziti na naše gospodarstvo i radna mjesta, posebno zbog energetske krize i krize u Ukrajini. Pozivam na solidarnost i podržavanje ne samo gradskih projekata, nego i svih aktivnosti na kojima se zapravo i zasniva naše upravljanje ovim gradom.
Na našem Izboru za najbolji grad Rovinj je već pet godina zaredom finalist u najmanje dvije kategorije, a dosad je i dvaput osvojio titulu najboljeg srednjeg grada za život u Hrvatskoj. Po čemu je Rovinj danas kvalitetniji nego što je bio prije pet godina?
– Mislim da je svaki od projekta koje provodimo, bez obzira na veličinu ili visinu investicije, odigrao ključnu ulogu u stvaranju boljih uvjeta života u našem gradu. Od početka mandata gledamo podjednako ulagati u obrazovanje, djecu, mlade i treću dob, u kvalitetu sportske infrastrukture, poduzetništvo i radnike te u povijesne, prirodne i kulturne resurse. Ovakva su priznanja dokaz da funkcioniramo kao jedan veliki tim i u kontinuiranoj komunikaciji s našim sugrađanima donosimo i realiziramo projekte koji su promišljeni i koji teže dugoročnim ciljevima kao i postizanju buduće održivosti. Na taj način pridonosimo stvaranju jedne okoline koja je ugodna za život, a ujedno i za boravak naših gostiju. Činjenica da smo finalisti u sve tri kategorije govori o tome da ne zanemarujemo niti jedan sektor, već podjednako ulažemo i trudimo se unaprijediti svaki aspekt javnog života.
Kakva je gospodarska slika Rovinja u odnosu na 2017. godinu, koliko je novih investicija i radnih mjesta otvoreno u posljednjih pet godina?
– Potpore novim granama poduzetništva koje Grad Rovinj osigurava kako bi privukao nove investitore i tako stvorio uvjete za otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima koja nisu vezana za turizam su samo neki od projekta koje provodimo, među kojima važnu ulogu ima i razvoj poduzetničke zone Gripole-Spine’. Uz napredak izgradnje novih hala i objekta u rovinjskoj poduzetničkoj zoni polažu se i temelji za otvorenje novih radnih mjesta. Naime, svako poduzeće koje je potpisalo ugovor za pravo građenja u spomenutoj zoni obvezalo se i osigurati zaposlenje određenog broja djelatnika. Važno je napomenuti kako je broj poduzetnika od 2016. godine porastao za 3%, dok je broj zaposlenih povećan za 21 %. Namjera nam je dakako daljnje privlačenje novih investicija i jačanje postojećih poduzeća na našem području.
Kako još potičete poduzetništvo i obrtništvo? Koje su prednosti vaših gospodarskih zona, što nudite potencijalnim investitorima?
– Gospodarski i poduzetnički razvoj potičemo stalno, i kroz gospodarsku zonu ali i kroz povoljne poduzetničke kredite te ostale povlastice. Već duži niz godina ulažemo izuzetne napore kako bi pokrenuli i druge grane poduzetništva i proizvodnje u našem gradu, kako ne bi bili fokusirani isključivo na turizam. Vjerujete mi, nije to bilo lako postići jer investitori u proizvodnom sektoru rijetko iskazuju interes za ulaganje u turističke destinacije. No, zahvaljujući povoljnim uvjetima koje smo ispočetka postavili danas je naša gospodarska zona Gripole-Spine’ zaživjela te odigrala veliku ulogu u otvaranju novih radnih mjesta. U posljednje je četiri godine više od 1.660.000 kuna namijenjeno potporama i razvoju poduzetništva s ciljem jačanja malog i srednjeg poduzetništva, zadržavanja i otvaranja novih radnih mjesta te poboljšavanja poslovne i ulagačke klime. U suradnji s Istarskom razvojnom agencijom omogućavamo također i povoljnije kreditiranje poduzetnika. Pored poduzetničkog inkubatora, Grad Rovinj otvorio je prvi coworking prostor u Istri te tako osigurao jedan jedinstven multifunkcionalan prostor sa ciljem umrežavanja profesionalaca i slobodnih stručnjaka te osiguravanja jeftinijeg poslovnog prostora i zajedničke suradnje i poticanja određenih inovacija.
Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti realizirani ili započeti otkako ste na ovoj funkciji?
– U mandat sam ušao s projektom vrijednim 230 milijuna kuna: kanalizacijska mreža aglomeracije Rovinj na kojem sam aktivno sa suradnicima radio od 2006. I to je naš najveći EU projekt. On je sada u završnoj fazi, negdje na 70 % izgrađenosti. U posljednje tri godine ukupno smo, što kroz EU fondove što kroz ministarstva, povukli preko 30 milijuna kuna za nekoliko projekata; izgradnja Sjeverne luke, izgradnja vrtića u Rovinjskom Selu, sanacija deponije, izgradnja geološkog parka, sanacija obalnog zida u luci Valdibora, uređenje javnih plaža i bolničke plaže te još niz manjih projekata.
U studenom ove godine predstavljen je Strateški plan upravljanja turizmom do 2030. godine. Koje su mu najvažnije odlike, na čemu će biti naglasak?
– Oblik turizma koji imamo sada , ne samo u Rovinju već na čitavoj hrvatskoj obali, koji tijekom dva mjeseca značajno opterećuje kvalitetu života naših sugrađana, smatram neodrživim. A upravo je kvaliteta života naših građana fokus našeg djelovanja i to od samog početka mog prvog mandata. No, promjene se mogu i moraju postići. Zato smo usvojili novu Strategiju razvoja turizma do 2030. godine, kojom smo odredili smjer kojim želimo nastaviti slijedećih deset godina. Ključna su načela u tom smislu upravo ograničavanje kvantitativnog rasta s fokusom na kvalitativni iskorak, smanjivanje turističkog pritiska u 7. i 8. mjesecu te produljenje turističke sezone u posezoni i predsezoni.
Negativan prirodni prirast i migracijski saldo rak-rane su hrvatskog društva. Ukupna demografska slika nešto je što opravdano izaziva zabrinutost i poziva na brzo djelovanje. Kakva je situacija po tom pitanju u Rovinju? Kojim demografskim mjerama nastojite potaknuti pozitivne trendove?
– Mislim da situacija u našem gradu nije toliko negativna. Naime, iako konstantno gradimo i proširujemo kapacitete u našim vrtićima, svakom je godinom potrebno mjesto više. No, kao što sam i ranije napomenuo, osim stvaranja novih kapaciteta ulažemo i u postojeće te se trudimo što više ulagati u standarde odgoja i obrazovanja. U punom iznosu se subvencionira cijena usluge dječjeg vrtića i prehrane učenika u osnovnim školama za roditelje koji koriste dopust zbog pojačane njege djeteta s poteškoćama u razvoju. Neovisno o prihodima, roditeljima koji imaju dvoje djece polaznike dječjih vrtića subvencionira se cijena vrtića sa 30% za jedno dijete, dok za treće i svako naredno dijete subvencija iznosi 50%. Jednoroditeljske obitelji i samohrani roditelji s nižim primanjima ostvaruju mjesečno 50% subvencije vrtića i prehrane učenika u osnovnoj školi, a nedavno su povećane i jednokratne novčane pomoći za novorođenčad. Također, nakon okončanja trenutne izgradnje POS stanova namjeravamo nastaviti s izgradnjom novih POS zgrada, za što smo već i osigurali zemljište, kako bi mlade obitelji mogle riješiti stambeno pitanje po povoljnijim uvjetima. Ako uz to zbrojimo i stvaranje pretpostavki za otvaranja novih radnih mjesta vjerujem da stvaramo polako preduvjete da naši mladi ostanu živjeti i raditi u svome gradu, što nam je ujedno i jedna od najvećih želja.
Kao jedan od najboljih gradova za obrazovanje i mlade, Rovinj ulaže znatna sredstva usmjerena toj populaciji. Na koji način mladima pomažete da zauzmu bolje pozicije na tržištu rada nakon obrazovanja?
– Točno, jedan smo od gradova s najvećim izdvajanjima za stipendije, čime našim mladima želimo pružati mogućnost da steknu kvalitetno obrazovanje. No, svjesni da se pri završetku obrazovanja otvara pitanje pronalaska zaposlenja uveli smo stipendije za deficitarna zanimanja kako bi potakli učenike pri odabiru studija i programa da se obrazuju za zanimanja za koja postoji potražnja u našem gradu. Osim toga, nedavno smo potpisali Sporazum, na inicijativu Savjeta mladih Grada Rovinja o provedbi programa „Vježbeništvom do radnog iskustva u struci“ koji će većem broju mladih osoba putem omogućiti stjecanje radnog iskustva u struci ubrzo nakon izlaska iz sustava obrazovanja. U program su se uključile i gradske ustanove te gradska trgovačka društva, a siguran sam da će se kroz neko buduće razdoblje pokazati uspješnim. Ovdje je riječ o jednoj konkretnoj poticajnoj mjeri čiji će rezultati u konačnici biti vidljivi i mjerljivi kroz čitavo razdoblje provedbe.
Standard prosječnih hrvatskih građana nije osobito visok, a inflacija ga je dodatno ugrozila. Naročito su na udaru osjetljivije društvene skupine poput umirovljenika i nezaposlenih. Što Grad poduzima kako bi ih zaštitio? Koji su socijalni programi i mjere na snazi?
– Kako dostojanstven život nikome ne smije biti uskraćen za programe socijalne skrbi godišnje izdvajamo od 4 do 5 milijuna kuna kojima osiguravamo potpore socijalno najpotrebitijim kategorijama sugrađana. U tri navrata tijekom godine, povodom Uskrsa, Dana Grada i božićno-novogodišnjih blagdana osiguravaju se paketi hrane i higijenskih potrepština. Osiguravaju se i potpore umirovljenicima s nižim mirovinama, jednokratne pomoći pojedincima, obiteljima i kućanstvima, jednokratne pomoći za novorođenčad, zatim pomoć za hranu za dojenčad za obitelji loših socijalnih prilika te ostale pomoći prema Odluci o socijalnoj skrbi. Financira se prijevoz djece sa poteškoćama u razvoju organizirano kombijem za Pulu (Dnevni Centar Veruda i Škola za odgoj i obrazovanje), osigurava se isplata jednokratnih novčanih pomoći prema zaključcima Komisije za socijalnu skrb te se pruža pomoć za podmirenje troškova stanovanja prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Također, od prošle smo godine uveli i socijalne stipendije. Dodjelom stipendija studentima slabijeg imovinskog stanja želi se istaknuti važnost obrazovanja te omogućiti, odnosno olakšati im stjecanje prava na novčanu potporu. Time je Grad Rovinj otišao još korak dalje u stupnju socijalne osjetljivosti te brizi za mlade kojima se trudi osiguravati što više standarde obrazovanja i naobrazbe.
Kakva je situacija s kulturnim projektima, navedite najznačajnije..?
– Rovinj je oduvijek nadahnjivao brojne umjetnike koji su upravo u našem gradu dostigli vrhunac svog stvaralaštva. Od velikih slikara i kipara do pascadura i sapadura s tradicionalnim i prepoznatljivim napjevima, bitinadama, koje su nekad odjekivale na svakom uglu našega grada. Kultura je i dalje važan dio društvenog života Rovinjki i Rovinjaca. Ona odražava svestranost i plurikulturalnost naših građana koji ju bezuvjetno njeguju. Zato je za opće javne potrebe u kulturi uloženo 9.500.000 kuna kako bi se podržale brojne kulturne manifestacije (karneval, glazbeni poučak, Ljetni festival, Rovinj Music Festival, Kulturno ljeto, Spring jazz festival, Dani Antona Šoljana, zabavno glazbeni program tijekom turističke sezone, Baromus festival, božićno novogodišnji program, susreti pjevačkih zborova, programi udruga nacionalnih manjina i rad amaterskih udruga). Ukupno je u prošlom mandatu putem javnih natječaja financirano preko 150 programa, manifestacija i izdavačkih projekta udruga s područja kulture, a s takvim oblikom podrške nastavljamo i dalje. Prošle je godine dovršena rekonstrukcija Ekomuzeja Batana koji je upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta još od 2016. godine, a predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci. U tijeku je i obnova palače Califfi, sjedišta Muzeja Grada Rovinja, a godišnje ulažemo i u obnovu Kazališta Antonio Gandusio koja se izvodi u fazama.
Otkako ste na ovoj funkciji što je značajnije realizirano na „sportskom terenu“? Kakvih još planova s tog područja imate u pripremi?
– Sportska aktivnost i rekreacija igraju važnu ulogu ne samo kod usvajanja zdravih životnih navika već i kod uključivanja pojedinaca u različite društvene skupine što uvelike pridonosi socijalnoj koheziji zajednice. Bavljenje sportom od malih nogu promiče razvoj djece i mladih tako što podučava samodisciplini i timskom radu te djeluje preventivno kod opasnosti od rizičnih ponašanja. Stoga se godišnje u prosjeku izdvaja oko 9.000.000 kuna za javne potrebe u sportu te djelovanje Sportske zajednice i sufinanciranje TD Valbruna sport, kako bi svim sportskim klubovima i udrugama osigurali što bolje uvjete djelovanja. Pored velikih investicija izgradnje gradskog bazena i streljane te rekonstrukcije boćališta Grad nastavlja i kroz manje projekte i ulaganja održavati i poboljšati postojeću sportsku infrastrukturu. Upravo se primjerice privode kraju radovi rekonstrukcije umjetne trave na nogometnom igralištu br. 2 u sklopu sportskog kompleksa Valbruna koja je sufinancirana putem sredstava Ministarstva turizma i sporta. Ovim radovima predviđena je rekonstrukcija odnosno dobava i izvedba umjetnog travnjaka položenog i elastičnog sloja koji zadovoljava FIFA laboratorijsko izvješće (FIFA Laboratory Test Report) s ishođenjem FIFA Quality Pro certifikata.
Što se u Rovinju poduzima po pitanju razvoja koncepta pametnog grada?
– Digitalizacija rada je u Hrvatsku ušla na velika vrata pojavom epidemije virusa COVID-19, no Rovinj već duže vrijeme niže značajne iskorake u tom pogledu. Razvili smo sustave koji građanima omogućuju slanje i rješavanje zahtjeva bez dolaska u Gradsku upravu, kao i prijavljivanje oštećenja i drugih problematika u javnom prostoru. Grad Rovinj stavio je u funkciju novi sustav za ispunjavanje i slanje elektroničkih obrazaca vezanih uz zahtjeve upućene raznim upravnim odjelima. S ciljem rješavanja specifičnih problema zajednice, poboljšanja kvalitete života građana i unapređenja rada gradskih institucija i organizacija aktivna je aplikacija Smart Rovinj koja omogućuje građanima slanje sugestija ili prijavljivanje bilo kakvih nepravilnosti.
U sklopu INTERREG MARLESS projekta u rujnu je održana akcija čišćenja podmorja Južne luke prilikom čega je prikupljeno 503 kilograma otpada. Koji se još „zeleni“ projekti provode, što je još u planu?
– Očuvanje okoliša i visoki ekološki standardi ključni su za dobrobit i zdravlje stanovnika. Upravo je zato od 2018. godine do danas Grad Rovinj smanjio količinu otpada odloženog na odlagališta, a upravo se gradi novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čija će uporaba služiti navodnjavanju zelenih površina. Svake se godine aktivno uključujemo u akcije sadnje stabala te akcije čišćenja okoliša kako bi pridonijeli očuvanju našeg najvrjednijeg resursa, a to je upravo naša priroda.
U kojoj mjeri građani sudjeluju u procesu donošenja odluka i je li zaživjelo participativno budžetiranje? Što je kroz taj model dosad realizirano?
– Građani su prisutni u svakoj odluci koju donosimo. Kroz platformu Smart Rovinj, ali i putem društvenih mreža i ostalih kanala komunikacije svakodnevno šalju prijedloge i sugestije. Svaki od tih prijedloga ili kritika sagledavamo i analiziramo. Ukoliko se radi o rješenju koje je izvedivo te korisno za zajednicu, onda pristupamo i njegovoj realizaciji. Za sada još nismo uveli participativno budžetiranje, no pratimo iskustva drugih gradova koji to jesu, i ukoliko se ta praksa bude pokazala uspješnom svakako ćemo razmisliti da takav oblik aktivnog uključivanja zajednice uvedemo i u našem gradu.
Što vam je, otkako ste na čelu Grada, predstavljalo osobit izazov i što biste danas eventualno drugačije napravili?
– Ne vjerujem da bi išta napravio drugačije. Iz svakog iskustva možemo podvući neku pouku. Time rastemo i postajemo bolji. Postoje naravno projekti koje nismo uspjeli provesti onako kao što smo zamislili. Uzmimo primjerice projekt izgradnje stanova za policijske službenike. Za taj smo projekt pripremili čitavu dokumentaciju i osigurali zemljište, no Ministarstvo unutarnjih poslova se još uvijek nije oglasilo i uključilo u investiciju. Danas bi mogli reći kako bi možda bilo bolje da smo svoj fokus usmjerili na neku drugu inicijativu, no onda ne bi mogli reći da smo pokušali i da smo učinili sve što je bilo u našoj moći kako bi osigurali smještaj policijskim službenicima. Stoga vjerujem da je svaki pokušaj vrijedan, ako je namjera dobra. Zajedno s ostalim istarskim gradovima, na čelu sa Županijom, nastavljamo borbu protiv bespravne gradnje. Nažalost država nije još poduzela potrebne korake da se taj problem riješi, no mi svakako ne odustajemo od čvrstog stava da se naše područje mora zaštititi od ovakvih zločina u prostoru. Izazova u ovome poslu ima uvijek, no vjerujem da će se svi složiti kako nam je najveći bila pandemija virusa COVID-19. No i tijekom krize s pandemijom Grad Rovinj je unatoč velikom padu proračunskih prihoda uspio osigurati nastavak investicija, aktivnosti te rada službi, ustanova i udruga. Sve zahvaljujući dobro promišljenom planiranju i odgovornom radu cijele administracije. Takav pristup namjeravamo zadržati i tijekom nove krize. Računam da će i ovog puta naši građani imati razumijevanja za okolnosti u kojima se nalazimo. Da će iznad svega prevladati zajedništvo i nesebičnost koji oduvijek odlikuju Rovinjke i Rovinjce i koji su nam na ponos.
Za kraj, što još vaši sugrađani mogu očekivati do kraja aktualnog mandata? Koje veće projekte imate namjeru realizirati odnosno pokrenuti unutar tog razdoblja?
– Uskoro započinjemo realizaciju jednog od najzahtjevnijih i najkompleksnijih projekata za naš grad. Opločenje i uređenje infrastrukture glavnog gradskog trga udahnuti će novi život toj centralnoj gradskoj cjelini koja povezuje starogradsku jezgru s užim centrom grada. Uz tu investiciju mislim da je za naše građane među najvećim željama i premještanje autobusnog kolodvora iz centra grada za čiju smo realizaciju ishodovali građevinsku dozvolu. U području odgoja i obrazovanja planiramo rekonstrukciju vrtića Mondelaco te rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Jurja Dobrile. Kroz velikodušnu donaciju koju smo zaprimili od naše sugrađanke Marie Sciolis graditi ćemo Centar za mlade ‘’Dr.ing. Dino Škrapić, MBA’’. Ove smo godine ishodovali i građevinsku dozvolu za uređenje trga Matka Laginje u Rovinjskom Selu. Nastaviti ćemo izgradnju mreže biciklističkih traka, a trenutno provodimo i studiju uređenja prometa u užem centru grada kao i projektiranje gradske zaobilaznice. Nadamo se da ćemo iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti povući potrebna sredstva za izgradnju Sjevernog lukobrana koji će dodatno zaštiti gradsku luku. Nastaviti ćemo financijski podržavati projekte Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ u vidu otvaranja Dječjeg odjela za rehabilitaciju, a aktivno radimo i na realizaciji novog Vatrogasnog doma u zoni Gripole Spine’. Cilj nam je do kraja mandata realizirati sve planirane projekte te naš grad odvesti još korak dalje po pitanju razvoja u svim segmentima kvalitete života. (V.H.)
