Uvođenjem transparentnosti vratili smo povjerenje građana jer do tog trenutka i ja sam bio lokalni šerif kao i svi ostali kolege gradonačelnici, a poslali smo građanima snažnu poruku da mislimo ozbiljno i da nemamo što skrivati.
Dario Hrebak od prvog je dana mandata krenuo u petoj brzini i vrlo se brzo etablirao kao jedan od najproaktivnijih i najefikasnijih gradonačelnika u ovom mandatu. Grad Bjelovar postao je tako prvi tax free grad u zemlji, prvi su se digitalizirali i prvi uveli potpuno transparentne financije, i tako privukao nove investitore – raste im gospodarstvo, ali i demografski pokazatelji…. Gradonačelnika smo pitali planira li i u ovoj godini po nečemu biti prvi, što je sve dosad napravio i koji su planovi za preostalih godinu i pol mandata.
G. Hrebak, niz je poteza i mjera kojima ste u 2019. Grad Bjelovar etablirali kao prvi u Hrvatskoj te podigli letvicu efikasnog upravljanja gradom. Kako ste Vi zadovoljni svojim rezultatima u prošloj godini, jeste li ostvarili sve što ste planirali?
-Zadovoljan sam jer je 2019. godina bila najbolja godina u povijesti grada Bjelovara. Kada smo preuzeli grad, izvršenje proračuna je bilo malo više od 130 milijuna kuna, u 2018. godini je bilo 148 milijuna kuna, a ova godina će biti oko 180 milijuna kuna. To je za gotovo 50 milijuna više nego prije dvije godine. Naravno da je to prvenstveno zahvaljujući našoj uspješnosti u korištenju EU fondova. Mi smo u zadnje dvije godine imali oko 140 milijuna kuna odobrenih EU projekata, a sa jednom svojom kunom smo povukli 5 kuna iz fondova. Po svemu do sada i planovima koje imamo, već sada možemo sa sigurnošću reći da će 2020.godina nadmašiti ovu godinu jer smo ju dobro isplanirali i očekujemo i gospodarski uzlet grada.
Što biste istaknuli kao najvažnije od svega što je učinjeno i zašto?
–Od projekata, to je definitivno projekt transparentnosti kojim smo postali najtransparentniji grad u državi i čime smo postavili jedan novi standard u upravljanju javnim resursima. Od infrastrukture to je zasigurno činjenica da smo obnovili sve vrtiće na području grada, veliki broj škola, a nakon 30 godina obnovljen je i Borik kao omiljeno mjesto za okupljanje bjelovarskih rekreativaca.
Ipak ono što je bilo najteže je da smo se nakon 18 godina odlučili smanjiti prirez i to u dva navrata po 25% čime smo prirez u gradu prepolovili, a do kraja mandata ga planiramo u potpunosti ukinuti. Da je to bilo lako vjerujem da ne bi trebalo 18 godina da se to napravi. Ali usprkos velikim investicijama, uspjeli smo i to napraviti.
Prvi ste u Hrvatskoj uveli potpunu transparentnost financija pa građani preko aplikacije mogu u realnom vremenu pratiti kako se troši gradski novac. Koliko građana koristi ovu mogućnost i kakve su reakcije?
–Reakcije su odlične, vratili smo povjerenje građana jer do tog trenutka i ja sam bio lokalni šerif kao i svi ostali kolege gradonačelnici. Ali poslali smo građanima snažnu poruku da mislimo ozbiljno i da nemamo što skrivati. Građani koriste aplikaciju, najviše je koristi bjelovarska oporba, ali drago mi je zbog toga jer to i je svrha aplikacije, da gradonačelnik i stručne službe stavljaju transparentno svoj rad kritici javnosti. Žao mi je jedino što se još niti jedan drugi grad nije odlučio na ovakav korak. Vjerojatno još kao društvo nismo spremni na to.
Kakve su reakcije ostalih gradonačelnika, interesira li ih ovaj projekt i znate li planira li još netko uvesti sličnu mogućnost?
-Nitko neće ništa javno komentirati, ali mislim da su svjesni da je pitanje dana kada će svi morati krenuti tim putem. No, gotovo nitko nije izrazio želju da ovakav projekt realizira u svom gradu izuzev načelnice Općine Omišalj Mirele Ahmetović.
Osim transparentnih financija, istaknuli ste se i kao jedini grad koji je čak dvaput u godinu dana smanjivao prirez… Kakvi su efekti na proračun i kojim tempom ga planirate nastaviti smanjivati, odnosno kad možemo očekivati da ćete ga potpuno ukinuti?
-Kao što sam rekao, nakon 18 godina smo smanjili prirez i to čak dva puta u ovoj godini. Nije to bilo lako jer nama prirez donosi više od 10 milijuna kuna prihoda godišnje. Međutim, dogodila se jedna zanimljiva stvar, kako smo smanjili prirez, ništa se posebno nije dogodilo jer su se otprilike u isto vrijeme podignule plaće i povećao broj zaposlenih. Planiramo ga ukinuti do kraja u slijedećih godinu dana, čime ćemo postati jedan od iznimno rijetkih gradova u Hrvatskoj koji nemaju prirez. Time vjerujem šaljemo i snažnu poruku potencijalnim investitorima da je grad Bjelovar grad prijatelj poduzetništva i da stremimo da jednog dana postanemo prava „Tax free“ zona.
Prvi ste u Hrvatskoj potpuno digitalizirali rad gradske uprave. Osjete li se već efekti, koliko ste efikasniji i brži u odnosu na ‘papirnatu’ eru i koji je financijski efekt, kolike su uštede?
–Vjerujem da smo mi otišli najdalje u smislu digitalne transformacija gradske uprave, to će biti dugotrajni proces kojim ćemo u Bjelovaru svako malo građanima predstavljati neke nove usluge koje će i njima i nama olakšavati svakodnevno poslovanje. Najbolje se sve vidi obzirom da smo u dvije godine smanjili broj zaposlenih za 10%, a vjerujem da se taj trend smanjenja neće tako skoro zaustaviti.
Što digitalizacija znači i donosi građanima i poduzetnicima u Bjelovaru?
–Šaljemo opet snažnu poruku, a to je da je gradska uprava mala, brza i učinkovita te pruža kvalitetnu uslugu svima koji je trebaju. Šaljemo poruku da u Bjelovaru kuna vrijedi više nego u nekom drugom gradu Hrvatske, a vjerujem da će se vremenom i ulagači to prepoznati.
Jedan ste od rijetkih gradonačelnika koji je odmah nakon preuzimanja dužnosti krenuo u reorganizaciju rada gradske uprave i koji je uveo sustav stimulacija za najbolje djelatnike. Koje su ključne promjene koje ste uveli i jeste li zadovoljni kako danas funkcionira gradska uprava Grada Bjelovara?
-Ne mogu svi raditi jednako, sa uravnilovkom smo završili u prošlom stoljeću. Oni koji rade više, trebaju i dobiti više. Mislim da smo jedini grad u Hrvatskoj koji funkcionira na principu stimulacija i isplaćivati ćemo ih i dalje. Mi godišnje isplatimo možda nekih 50-tak tisuća stimulacija, a na masi plaća svake godine uštedimo više od dva milijuna kuna u odnosu na vrijeme kada smo preuzeli grad. Mislim da ovaj podatak dovoljno govori koliko racionalno raspolažemo sa svakom kunom poreznih obveznika.
Jedan od ciljeva koje ste istaknuli na početku mandata bio je pretvaranje Bjelovara u središte IT industrije, a dosada ste već uspjeli privući nekoliko velikih IT tvrtki. Jeste li zadovoljni realizacijom ovog plana i što kažu brojke – koliko IT tvrtki je odlučilo poslovati iz Bjelovara i koliko radnih mjesta je tu otvoreno?
–Sve teže je to pratiti jer smo stvorili uvjete i za male start up tvrtke koje polako niču. Naš Tehnološki park već sada ima na čekanju desetak tvrtki koje čekaju prostor i to nam je sada najveći problem-nedostatak prostora. Tvrtke kao što su Serengeti, Axess, Altus stalno povećavaju broj zaposlenika, a nove kao što su Combis već imaju planove za grad Bjelovar. Ono što me veseli je da je na našem Veleučilištu treća godina studija Računarstva već razgrabljena, odnosno mladi studenti koji kroz par mjeseci završavaju navedeni studij, već sada znaju u kojoj će tvrtki raditi.
Postoje li već planovi i dogovori za neke nove investicije u tom sektoru?
-Trenutno moramo stati jer jednostavno ovom brzinom dolazaka IT tvrtki nećemo imati dovoljno kadra dok mladi stručnjaci ne iziđu sa Veleučilišta. Najvažnije nam je sada povećati kapacitete Tehnološkog parka i izgraditi digitalno inovacijski centar za što se čekaju odgovarajući europski natječaji.
Osim rasta IT industrije, koje biste još investicije istaknuli kao bitne za gospodarski rast i kvalitetu života u Bjelovaru?
–Svaka investicija kojom se zapošljava je dobrodošla u grad Bjelovar. Mi ne biramo investicije i kod nas je svaki poduzetnik dobrodošao. Ali s obzirom da uz studij Računalstva imamo i studij Mehatronike, koji je kombinacija mehanike i elektronike, sigurno da bi nam dobrodošla takva jedna investicija koja bi zaposlila upravo takve stručnjake. Sada statistički podaci sa našeg Veleučilišta, kojim se izuzetno ponosimo i smatramo ga pokretačem modernog bjelovarskog gospodarstva 21.stoljeća, govore da se 80% studenata mehatronike zaposli u prva tri mjeseca nakon što diplomiraju. S tim se ponosimo, da se na našem Veleučilištu stvaraju stručnjaci za tržište rada, a ne za HZZO.
Što kažu brojke, kakva je zaposlenost u Bjelovaru danas u odnosu na prije dvije i pol godine kada ste preuzeli dužnost gradonačelnika?
-Brojke su odlične, nezaposlenost je jako pala, recimo 2016. godine bila je 14,4% dok za isto razdoblje u 2019.godini iznosi 6,7%. Ovo su ipak statistički podaci, ja više volim gledati zaposlenost koja kaže da 700-800 ljudi radi više danas u Bjelovaru.
Reflektiraju li se projekti i mjere koje provodite već i na demografsku sliku grada? Kakvi su trendovi i što tu kažu brojke?
-Siguran sam da djelomično da, grad je živnuo, to se vidi na svakom koraku, svugdje se nešto radi, smanjujemo poreze, obnavljamo škole i vrtiće, smanjili smo cijenu boravka djece u vrtićima sa 750 na 500 kuna, a stižu i zadovoljavajući podaci iz bjelovarske bolnice o broju novorođenih beba. Isto tako zanimljiv je podatak da se u Bjelovaru gradi više od 150 novih stanova.
Planirate li u narednom razdoblju neke nove pronatalitetne mjere?
–Što se tiče pronatalitetne politike, mislim da njoj najviše može pripomoći dobro bjelovarsko gospodarstvo, dobro plaćena radna mjesta koja se otvaraju, stanovi koji se rade, ali i spuštanje cijena vrtića, obnove škola… Mi smo samo u vrtićki sustav investirali u ove dvije godine dodatnih više od 35 milijuna kuna.
Imate velike planove kad je u pitanju korištenje geotermalnih izvora. Što točno planirate i u kojim rokovima i što će to značiti za Grad Bjelovar?
–Malo ljudi zna da grad Bjelovar leži iznad ogromnih količina geotermalne vode. Nedavno je u našem gradu puštena u pogon najveća geotermalna elektrana u ovom dijelu Europe snage 16MW. Isto tako imamo nekoliko bušotina koje planiramo dalje istražiti, a u jednu bušotinu u Velikom Korenovu uložili smo 4 milijuna kuna i pronašli toplu vodu zadovoljavajuće kvalitete i izdašnosti, temperature oko 30 stupnjeva što je sasvim dovoljno da već ove godine nakon studije isplativosti pokrenemo projektiranje budućih bjelovarskih toplica.
U 2020. ste ušli s rekordnim proračunom od 306 milijuna kuna. Koji su najvažniji projekti koje planirate u ovoj godini?
-Ovo je najveći proračun u povijesti grada, temeljen najviše na projektima financiranima iz Europskih fondova. Različiti su to projekti, od energetskih obnova škola, izgradnje novog dječjeg vrtića u Gudovcu, izgradnje nogometnog stadiona, obnove i pretvaranja Doma kulture u kazalište, pa da obnove našeg glavnog gradskog parka u samom središtu grada.
I na kraju, čime još planirate obilježiti svoj prvi mandat, koji su Vam ključni ciljevi u preostalih godinu i pol dana?
-Zanimljivo, ali s našim koalicijskim partnerima trebamo sjesti i ažurirati naš koalicijski sporazum koji smo potpisali jer smo većinu stvari koje smo obećali izvršili već u dvije godine, sa jako puno projekata koje smo realizirali, a nisu niti pisali u koalicijskom sporazumu. U svakom slučaju očekujem da će upravo ova 2020. godina biti najuspješnija godina u povijesti grada. (Marija Pulić Drljača)
