Donji Miholjac se tijekom posljednjih nekoliko globalno prilično turbulentnih godina istaknuo ulaganjima i potporama, programima i projektima na čitavom nizu životnih polja – od socijalne skrbi i zdravstva, preko demografije, gospodarstva, do kulture, sporta… U samom je vrhu RH kada su u pitanju zaštita okoliša, podrška lokalnim poljodjelcima, ali i primjena pametnih rješenja. Grad Donji Miholjac treći put zaredom konkurirao je koncem prošle godine u našem tradicionalnom izboru za naslov najpametnijeg malog grada – što je sama po sebi velika stvar.
O tim i ostalim temama, realiziranim aktivnostima, izazovima i planovima za naredno razdoblje porazgovarali smo s gradonačelnikom Goranom Aladićem koji nam je u povodu Dana grada (29.9.) rekapitulirao rezultate rada u prvoj polovici svog drugog mandata na čelu Donjeg Miholjca…
Gradonačelniče Aladić, u svom predizbornom programu 2021. najavili ste daljnji kvalitetan iskorak, nastavak razvoja Donjeg Miholjca, provođenja vizija i zamisli kreiranih prije 6 godina, za starta Vašeg prošlog mandata. U kojoj mjeri ste to za sada ostvarili, jeste li i koliko zadovoljni? Što biste istaknuli kao najveće uspjehe, a koji su vam najveći izazovi i problemi?
–Protekle 2 godine i 4 mjeseca novog mandata prilično je brzo proletjelo, a zacrtanih ciljeva i projekata je puno. Kao najveće uspjehe istaknuo bih, na prvom mjestu, završetak izgradnje nove zgrade srednje škole sa sportskom dvoranom i sportskim terenima. Investicija koja je bila životno značajna za Donji Miholjac i koja je već na samom početku pokazala da se potvrđuje sve što smo i bili predviđali, kako će velika većina srednjoškolaca s područja našeg grada nastaviti školovanje u D. Miholjcu i da će u školu biti upisani i učenici iz drugih gradova i općina. Ove školske godine 2023./24. upisano je 60-tak učenica i učenika više nego je završilo i napustilo školu. Popunjena su apsolutno sva planirana mjesta za školovanje u predviđenim zanimanjima, a odobreno je za jesenji upisni rok i nekoliko dodatnih mjesta u deficitarnim zanimanjima.
Ovdje je vrijedno spomenuti i završetak izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Janjevci kojim je stavljeno na raspolaganje za nova ulaganja novih 50-tak ha terena. Nadalje, završena je i rekonstrukcija zgrade gradske knjižnice na koju je postavljena fotonaponska elektrana s dizalicama topline, zatim su završene i opremljene svlačionice na nogometnom igralištu u Svetom Đurđu. Dosta se isto tako radilo i na izgradnji cesta i parkirališta te poljskih puteva, nabavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, ali i na mnoštvu manjih zahvata, ako ih tako uopće možemo nazvati, na gradskoj imovini…
Na čelu Donjeg Miholjca ste punih šest godina. Što biste, iz svega napravljenog u prvome mandatu, izdvojili kao najvažnije, na što ste najviše ponosni?
– U prvom mandatu napravljeno je više od 100 projekata, malih, srednjih i velikih, no najdraži mi je upravo početak izgradnje zgrade srednje škole, kao i proširenje dječjeg vrtića Pinokio, ali dakako ni ostali projekti nisu manje važni i vrijedni budući da svaki među njima znači poboljšanje uvjeta za život na našem području ma koliko maleni bili. Slušajući prijedloge naših sugrađana izgradili smo mrtvačnicu s novim parkiralištem na groblju Svetog Križa koje do tada nije imalo svoju mrtvačnicu. Koliko su nam važni mještani prigradskih naselja, svjedoče svi oni radovi koje smo realizirali u suradnji s njima i prema njihovim potrebama i prioritetima – od obnove društvenih i ribičkih domova, preko gradnje parkirališta, staza, cesta, do sportske infrastrukture, javne rasvjete i niza drugih manjih i većih zahvata. Za nekoga je i mali zahvat zasigurno značajan jer mu rješava problem koji ga je tištao godinama.
Kakvi su Vaši kontakti s građanima, izlazite li im ususret u njihovim potrebama? Koji su problemi s kojima Vam se najčešće obraćaju građani Donjeg Miholjca?
– S građanima sam u kontaktu na dnevnoj bazi ili putem telefona, FB messengera ili izravnim kontaktom u mom uredu, a često i na ulici. Uglavnom se radi o nekim komunalnim problemima kojih su neki promptno i kratkoročno rješivi, a za neke je potrebno duže vremena jer zahtijevaju pripremu dokumentacije, javnu nabavu za odabir izvođača… O velikim, kapitalnim projektima jako često imamo vrlo slično mišljenje i oni su u planu, no njihova realizacija ovisi o natječajima na koje se prijavljujemo i za realizaciju onda povlačimo dio potrebnih sredstava.
No, nadležnost lokalne samouprave nije velika, a javnost uglavnom proziva gradonačelnika. Koji su lokalni problemi na koje gradska vlast ne može direktno utjecati?
– Da. Često puta postoje razna pitanja, pritisci, prozivanja koja nisu utemeljena jer nisu u nadležnosti gradske uprave i gradonačelnika. Većina tih prozivanja je ipak, treba biti iskren i realan, benigna i nije zlonamjerna, budući da ljudi smatraju da gradonačelnik može riješiti sve što se događa u administrativnim granicama grada pa onda tako i reagiraju. No, naravno, ima i onih koja su izravno usmjerena na diskreditaciju mene kao gradonačelnika jer ne odgovaram nekima iz suprotnih stranačkih struktura. Bilo je zanimljivo da sam kod pojedinaca bio prozvan jer je -dva puta ove godine tuča poharala Donji Miholjac -znamo čija je nadležnost za ovaj problem, ali se on godinama ne rješava- zatim za državne i županijske ceste, posebice je problematična cesta D34 od Podravske Moslavine prema Osijeku za koju još uvijek nema početka izgradnje odnosno potpune rekonstrukcije premda postoje obećanja i nekoliko godina unazad. Problem javne rasvjete na miholjačkoj zaobilaznici ima rješenje za kojega lobiram već 5 godina, ali bez uspjeha. Kanalska mreža za dio koje su nadležne Hrvatske vode je često puta na listi pitanja građana. Ovdje bih spomenuo i problem sa starim i oronulim fasadama pojedinih zgrada -posebice u centru grada- koje vlasnici ne žele (ili ne mogu) sanirati, a predstavljaju ruglo, ponekada i opasnost rušenja.
A kakvi su odnosi gradske vlasti s gospodarstvenicima? Koji su najjači aduti grada kad je gospodarstvo u pitanju i kojim mjerama gradska uprava potiče pozitivne trendove i jačanje gospodarstva?
-Imamo vrlo dobre i korektne odnose s gospodarstvenicima. Stojimo im na raspolaganju u svim segmentima koji spadaju u našu nadležnost i nastojimo njihove zahtjeve riješiti u što kraćem roku. Naročito se to odnosi na prostorne i urbanističke planove koje je ponekad potrebno prilagoditi situaciji u nastajanju, a pomoći će pritom razvoju gospodarskih subjekata. Nadalje, Grad već nekoliko godina unatrag ima novčane poticaje koje, putem javnog poziva, nudi i daje svojim obrtnicima u vidu „de minimis“ potpora. Za OPG-ove, također, su predviđena određena poticajna sredstva…
Naše proračunske analize pokazale su da je Donji Miholjac među gradovima i koji su najviše u proteklom mandatu povećali izdvajanja za potpore u gospodarstvu. Koliko konkretno izdvajate za poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike i planirate li i dodatna povećanja?
-Grad se, zajedno sa županijom, uključio u sufinanciranje kamata na poduzetničke kredite, a već dugi niz godina sudjeluje u potporama razvoja poduzetništva te sufinanciranju poduzetničkog centra koji je, pak, kao potporna institucija, na raspolaganju poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. U poticanju razvoja gospodarstva Grad sudjeluje s 82.288,14 eura. Što se tiče poljoprivrednika ove godine planirano je 239.984,34 eura za potpore poljoprivredi. Iz spomenutog iznosa 66.361,40 eura ide za subvencije poljoprivrednicima. Kod ostalih potpora tu je između ostalih i zbrinjavanje životinjskog otpada, održavanje poljskih puteva, geodetsko-katastarske usluge, izgradnja otresnica…
U Donjem Miholjcu uvelike pratite i trendove koji vode ka pametnim i eko gradovima u obujmu koji će zadovoljiti potrebe stanovnika. Iako, kao i većina gradova u Hrvatskoj, velik dio proračuna trošite na male i velike infrastrukturne projekte, uz održavanje komunalne infrastrukture, prateći i javljajući se na natječaje iz kategorije smart i eko gradova nastojite razvijati i taj važan segment života. Kakvi su planovi kad je u pitanju razvoj koncepta pametnog grada?
-Niz je u tom sektoru i planova i projekata. Prvi je svakako izgradnja sunčane elektrane u sklopu projekta „Posjetiteljski multimedijalni kulturni centar“ u Donjem Miholjcu – projekt prijavljen na natječaj Ministarstva turizma i sporta iz NPOO-a. Tu je i energetska obnova zgrada javnog sektora na adresama Vukovarska 7 i Vukovarska 9, s obnovom ovojnice zgrade povećanjem toplinske zaštite vanjskog zida, stropa prema negrijanom tavanu, ravnog krova i zamjene vanjske stolarije i zamjenom odnosno povećanjem postojećih tehničkih sustava. Projekti su prijavljeni na natječaj FZOEU, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH. Također, treba istaknuti i energetsku obnovu zgrade u kulturi – Dvorac Mailath u Donjem Miholjcu – pripremu prijave na natječaj Ministarstva kulture i medija. Potom i adaptaciju dvorca Mailath u Donjem Miholjcu – promicanje kulturne baštine i turizma kroz obnovu kulturne baštine, ali i uvođenje smart digitalnih tehnologija – prijavljen projekt „SONATA – muSic cONnects culturaAl heritTAge“, Grad Donji Miholjac – Grad Subotica, prijavljen na natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Interreg IPA IV-C Hrvatska – Srbija…
Ističete se i potporama poljoprivredi i poljoprivrednicima…
-Kako sam već napomenuo u jednom od gornjih odgovora, Grad dodjeljuje poljoprivredne subvencije OPG-ovima. Ove godine u proračunu je predviđeno iznad 66 tisuća eura. Tu se radi o potporama „de minimis“ koje uz date limite propisuje Europska unija. Nadalje, za održavanje poljskih puteva ove godine, do sada, je utrošeno 119.930,82 eura te predviđamo i rebalans za dodatnih 50.000 eura, a zbog potreba i zahtjeva naših poljoprivrednika. Sredstva prikupljena zakupom i prodajom poljoprivrednog zemljišta su namjenska i većim dijelom moraju biti i vraćena za potrebe poljoprivrednika.
Bilježite i veliki napredak u prikupljanju odvojenog otpada…
-Upravo iz analize portala gradonacelnik.hr vidljivo je da je Grad Donji Miholjac vrlo visoko plasiran na ljestvici odvojenog prikupljanja otpada za 2022. godinu u odnosu na godinu koja joj prethodi. Zauzeo je visoko 6. mjesto. Još 2018. napravili smo plan kako doći do ciljeva i zadovoljiti zadane postotke u razdvojeno prikupljenom reciklabilnom otpadu te kako smanjiti količinu odloženog otpada na odlagalištu. Shvatili smo da dosadašnji sustav prikupljanja otpada putem „eko otoka“ neće donijeti rezultate jer su isti bez nadzora, a građani nisu dovoljno educirani i svjesni koliko je bitno ispravno odlagati otpad u za to predviđenim kontejnerima. Tim načinom prikupljanja mogli smo predati oporabiteljima samo 30-tak posto tako prikupljenog reciklabilnog otpada.
Zajedno s gradskom komunalnom tvrtkom DOROSLOV d.o.o., davateljem usluge prikupljanja otpada na području Grada Donjeg Miholjca, osmislili smo zato i isplanirali aktivnosti u nekoliko pravaca kako bi došli do potrebnih rezultata u razdvojenom prikupljanju otpada. Na nekoliko sastanaka u Fondu za zaštitu okoliša te resornom Ministarstvu tražili izmjenu osnovica za obračun poticajne naknade (bazna godina bila je 2015.) jer je osnovica za izračun ekološke takse bila nepravedna i za sve jako nepovoljna. To smo uspješno riješili djelujući zajedno s Udrugom Gradova i Grupacijom održavanja čistoće te tako znatno smanjili iznos poticajne naknade, a spoznali smo i da nećemo moći dostići zadane postotke bez rješenja biootpada, pa smo jedini u Hrvatskoj izradili elaborat o biootpadu u suradnji s g-dinom Slavenom Dobrovićem i Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Na osnovu našeg elaborata i zajedničkog djelovanja Udruge Gradova i Grupacije održavanja čistoće, Ministarstvo je predložilo izmjenu Pravilnika o gospodarenju otpadom i koja je trenutno u fazi donošenja, i trebala bi 2024. ići njena primjena. Planirali smo i odradili dvije velike edukacije građana, jednu uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša, a drugu prilikom nabavljanja kamiona za reciklabilni otpad. Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša nabavili smo i vagu na odlagalištu, novi kamion za prikupljanje reciklabilnog otpada, spremnike za odvojeno prikupljanje papira, plastike i biootpada. Tvrtka Doroslov d.o.o., – davatelj usluge prikupljanja otpada u našem Gradu- iz kreditnih sredstava kupila je novi kamion s kranom i novu kombinirku koje se koriste za prikupljanje glomaznog otpada, a ista vozila prikupljaju i utovaruju staklo i plastiku kada je to potrebno…
Kreće uskoro gradnja novog vrtića vrijednog oko 1.1 milijun eura. Kako ćete ga financirati, kad bi trebao biti otvoren i na usluzi malim polaznicima? Kakvi su još planovi kad su u pitanju demografske mjere, ulaganje u djecu i mlade…?
-Što se tiče djece predškolske dobi i njihovog smještaja u vrtić, ove godine imali smo prijavljenih 57 mališana više od kapaciteta postojećeg vrtića. Do ovog buma je došlo iz razloga što je ministarstvo propisalo da sva djeca s navršene 4 godine starosti imaju prednost upisa u vrtić bez obzira na zaposlenost roditelja tako da su ta djeca i djeca nezaposlenih roditelja bila u prednosti. To je uvelike povećalo broj zahtjeva, no tome smo doskočili tako što ćemo energetski obnoviti i urediti jednu gradsku zgradu u koju ćemo smjestiti sve one koji su bili „ispod crte“ upisa. Uskoro kreće gradnja novog vrtića u prigradskom naselju Rakitovica i nadamo se da će od iduće vrtićke godine sva djeca s područja grada pronaći svoje mjesto u vrtićima. Usput, roditelji čija djeca pohađaju vrtić u Donjem Miholjcu plaćaju jednu od najnižih naknada u državi. Grad financira i radne materijale za djecu osnovnih škola, sufinancira plaćanje autobusne mjesečne karte za prijevoz srednjoškolaca, dodjeljuje studentske kredite…
Među prvim ste gradovima i koji svojim mladim obiteljima pomaže u kupnji prve nekretnine. Koliko za to izdvajate i koliko mladih je tu mjeru iskoristilo?
-Prije nekoliko godina Grad je krenuo s javnim pozivom za subvencioniranje kupnje ili izgradnje prve nekretnine mladim osobama sa svojega područja. Poziv je naišao je na velik interes mladih tako da je po njemu za tu namjenu bilo predviđeno oko 95.000 eura. I ove godine nastavili smo s istom mjerom. Drago nam je da je interes velik što znači da svi oni koji koriste poticaje iz ove mjere planiraju ostati živjeti na području Donjeg Miholjca.
Podršku očekuju i sport, sportaši, klubovi i sportska događanja. Pomaže li im Grad i koliko? Dosta pažnje je izazvala ne tako davna vijest da će u gradnji novog stadiona sudjelovati i Vatreni Domagoj Vida. Kakav je tu točno plan? Među projektima koji se spominju je i gradnja bazena. Možete li malo detaljnije, što i kad se planira?
-U ovoj godini za sport i sportske udruge predviđeno je 185.811 eura, a sredstva se plasiraju preko Zajednice sportskih udruga Grada. U proteklih pet godina ta izdvajanja su nekoliko puta povećavana tako da su 2017. izdvajanja primjerice bila 600.000 kuna, a danas su u protuvrijednosti eura, čak 1.400.000 kuna. Na natječaj Ministarstva turizma i sporta aplicirali smo s projektom izgradnje novog sportskog centra na stadionu NK Jedinstva tako da još uvijek čekamo rezultate natječaja. Ukoliko bi prošli na natječaju, u D. Miholjcu bi bio izgrađen novi, suvremeni stadion za kojim postoji velika i opravdana potreba budući da su stare tribine dotrajale i ne mogu još dugo izdržati, ali i potreba za novim pomoćnim nogometnim terenom, atletskom stazom… također je velika. Bazen je u planovima, a ukoliko sve bude u redu s planiranom lokacijom ove bismo godine krenuli s projektiranjem plivališta…
Kultura, turizam, socijalna politika..
-Udrugama u kulturi predviđeno je izdvajanje u iznosu 35.835,18 eura te za kulturne manifestacije 23.890,11 eura. Za gradsku knjižnicu Grad izdvaja 95.939,98 eura. Turistička zajednica iz gradskog proračuna financirana je s iznosom od 31.853,47 eura koji pokriva glavninu troškova ureda i plaća dok Turistička zajednica sudjeluje u organizaciji većine manifestacija pod pokroviteljstvom Grada za koje je predviđeno 86.933,43 eura. Na polju socijalne politike, za pomoć socijalno ugroženom stanovništvu izdvaja se 120.578,66 eura, a obuhvaća socijalne programe, božićnice i uskrsnice za umirovljenike, pogrebne usluge i troškove stanovanja. Tekuće donacije udrugama s područja socijalne zaštite iznose 7.963,37 eura.
Na temelju analize postojećeg stanja, raspoloživih razvojnih potencijala i razvojnih potreba, definirani su i glavni strateški ciljevi koje Grad planira ostvariti u šestogodišnjem razdoblju 2021 – 2027….
-Od velikih, strateških investicija krenuli smo do sada s izgradnjom nove gradske tržnice ili bolje rečeno tržnog centra koji će u svom sastavu imati niz sadržaja, mesnicu, ribarnicu, prodavaonicu mliječnih proizvoda, pekarnicu, coffee bar i nekoliko manjih prostora za prodaju proizvoda naših obrtnika. Središnji dio bit će namijenjen zelenoj tržnici. Za kratko vrijeme krećemo, kako sam spomenuo, s izgradnjom novog dječjeg vrtića u prigradskom naselju Rakitovica. Na natječaj Ministarstva turizma i sporta prijavili smo navedeni projekt izgradnje novog gradskog stadiona. U planu je i revitalizacija dvoraca Prandau-Mailath, revitalizacija perivoja oko dvoraca koji se proteže na nekih 13 hektara.
Uskoro ćemo krenuti s projektiranjem nove pješačke zone za koju imamo izrađen idejni projekt te rečenog gradskog bazena. U projektima koji su planirani nalazi se i projekt posjetiteljskog centra koji je također prijavljen na natječaju Ministarstva turizma i sporta. Svakako ne smijemo zaobići i kanalizaciju u prigradskim naseljima za koju smo pri kraju s dokumentacijom te očekujemo javljanje na natječaj tijekom iduće godine, 2024.. Ovime bi uspjeli zaokružiti glavninu velikih, strateških projekata koji su predviđeni. Tu opet trebamo biti realni i jasno naglasiti da su to veliki projekti koje je teško realizirati bez EU sredstava ili sredstava vanjskih ulagača, tako da svima mora biti jasno da se mora biti strpljiv i uporan javljajući se na ponuđenim natječajima.
I na kraju, kakvi su planovi za naredna 24 mjeseca, koji su najvažniji projekti koje planirate i što u Donjem Miholjcu mogu očekivati? Što su Vaši prioriteti do kraja mandata?
-U tijeku je izgradnja nove gradske tržnice, uskoro kreće i izgradnja novog dječjeg vrtića. Za nekoliko mjeseci krenut ćemo s izgradnjom biciklističke staze – istočni krak u Donjem Miholjcu, a uz stazu bit će posađeno 191 stablo u cijeloj dužini. Izmjena vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, uz kompletno asfaltiranje, u dijelu ulice Zrinsko-Frankopanske oko autobusnog kolodvora. Rekonstrukcija i proširenje mrtvačnice u Podgajcima Podravskim, izgradnja potpornog zida na groblju u Svetom Đurđu, postavljanje nove javne rasvjete u Golincima, Pješačke staze u Miholjačkom Poreču, sanacija opasnih mjesta u prometu u D. Miholjcu su nam isto u realizacijskim planovima. Prijavili smo se i na nekoliko natječaja raznih ministarstava i ukoliko prođemo na istima gradili bismo novi sportski centar na stadionu NK Jedinstva, energetski obnovili gradske zgrade u Vukovarskoj ulici na broju 7 i 9, ovisno o rezultatima natječaja revitalizirali bismo dvorce Prandau i Mailath. Ponavljam, baš sve ovisi o rezultatima natječaja budući se radi o velikim kapitalnim investicijama. U planu je i projektiranje bazena, pješačke zone i novog društvenog doma u Podgajcima Podravskim. Ima zaista toliko toga… (Pero Livajić)
[vt_box]
Radni dan- od jutra do mraka…
-Kako izgleda Vaš prosječni radni dan? Na koji način „punite baterije“ za zahtjevne obveze gradonačelnika?
Radni dan, uglavnom, traje od jutra do mraka. Puno je raznih obveza, protokola tako da slobodnog vremena i nema puno jer su vrlo često zauzeti i vikendi. Ono malo slobodnog vremena za privatni život, uglavnom, provodim s obitelji, a posebno u igri s unukom koji je sada najsjajnija zvijezda. Kako imam prilično veliku okućnicu s puno zelenila potrebno je dosta vremena za održavanje te svaki slobodan trenutak koristim u kućnim poslovima. U vremenima prije korone sastajao sam se s društvom u večernjim satima igrajući mali nogomet, no nakon korone i to je zamrlo jer se ne uspijevamo sakupiti u dostatnom broju. Novi hobi mi je postalo kuglanje, vožnja biciklom ili šetnja. Kada stignem, u večernjim satima, volim pročitati dobru knjigu, pogledati dobar film ili otići u kazalište u Osijeku…[/vt_box]
