Ponosan sam što smo uveli potpunu transparentnost gradskog proračuna pa građani sada mogu pratiti kako se troši njihov novac, kuda ide svaka njihova kuna, odnosno euro. Iznimno je važna i nova Odluka o socijalnoj skrbi koja je proširila i pravednije raspodijelila gradske socijalne mjere, povećane su božićnice i uskrsnice za umirovljenike, pogotovo za naše sugrađane s najmanjim mirovinama. Završeno je nekoliko većih projekata sufinanciranih iz europskih fondova, za one mlađe su uređena sportska igrališta, uređene su i zgrade područnih škola, Programom poticanja zapošljavanja i poduzetništva te razvoja zaleđa definirani su poticaji koje mogu koristiti mikro i mali subjekti gospodarstva, ističe gradonačelnik Opatije rezimirajući prvu polovicu svog mandata…
Opatija se tijekom posljednjih nekoliko godina istaknula značajnim ulaganjima i izdvajanjima na čitavom nizu životnih polja. U samom je vrhu RH kada su u pitanju zaštita okoliša, socijalna potpora i pomoć sustavu obrazovanja, kulturna politika, razvoj gospodarstva… Grad Opatija među vodećim je hrvatskim gradovima kada se gledaju ekonomski, demografski, zdravstveni, komunalni i drugi parametri, među najboljima su po iznosu stipendija i školarina, prosječnom broju zaposlenih i dohotku na svakih 1.000 stanovnika, kao i udjelom subvencija u proračunskim izdvajanjima.
Opatija je i najbolji srednji grad za gospodarstvo u RH. Hrvatska kraljica turizma ovom se titulom „okitila“ u prosincu 2022., upravo u Opatiji na svečanom proglašenju i uručenju nagrada pobjednicima tradicionalnog izbora za Najbolji grad koji su peti put zaredom zajedno proveli naš portal Gradonačelnik.hr i Hanza Media. Osim pobjede u kategoriji gospodarstva, Opatija se plasirala i u finale i ušla u pet najboljih gradova u kategoriji svih kategorija – Kvaliteti života. O svim ovim temama, realiziranim projektima, izazovima i planovima za naredno razdoblje porazgovarali smo s opatijskim gradonačelnikom Fernandom Kiriginom koji nam je rekapitulirao rezultate rada na polovici svog prvog mandata…
Gradonačelniče Kirigin, u svom predizbornom programu najavili ste novi kvalitetan iskorak Opatije, uz ostalo naveli među prioritetima povećanje transparentnosti rada gradske uprave, izgradnju sportske infrastrukture, kvalitetniju parkirnu politiku, ulaganja u zaleđe i razvoj svih naselja, održivi turizam, kvalitetnije upravljanje prostorom i povoljnije gradske stanove za najam. U kojoj mjeri ste dosad ostvarili zadane ciljeve i jeste li zadovoljni? Što biste kroz protekle dvije godine istaknuli kao najveće uspjehe, a koji su vam najveći izazovi i problemi?
Ponosan sam što smo uveli potpunu transparentnost gradskog proračuna pa građani sada mogu pratiti kako se troši njihov novac, kuda ide svaka njihova kuna, odnosno euro. Ono što su mnogi građani mogli osjetiti kao pozitivne pomake su uvođenje novog koncepta povlaštenog parkiranja kojim su Opatijke i Opatijci dobili više od 1000 sati povlaštenog parkiranja godišnje za simboličnih 10 kuna, odnosno 1,33 eura mjesečno. Iznimno je važna i nova Odluka o socijalnoj skrbi koja je proširila i pravednije raspodijelila gradske socijalne mjere, povećane su božićnice i uskrsnice za umirovljenike, pogotovo za naše sugrađane s najmanjim mirovinama. Tako sada, uz besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, pravo na naknadu za Uskrs i Božić ostvaruju svi umirovljenici s mirovinom (i prihodom) do 4.294 kune/570 eura.
Završeno je nekoliko većih projekata sufinanciranih iz europskih fondova: uređen je i otvoren Centar za inkluziju, poludnevni boravak s bogatim sadržajima za osobe s invaliditetom, uređen je Trg Ika, pri kraju je i projekt revitalizacije Vile Angioline kojim se preuređuje najvrjednija zgrada opatijske baštine u kojoj je opatijski turizam i rođen – Vila Angiolina. U Vili Antonio je uređen i otvoren Centar za inovacije u turizmu Hubbazia kroz koji je do danas prošlo tridesetak korisnika, mladih ljudi s poslovnom idejom te je do sada njih nekoliko otvorilo svoje tvrtke…
Za one mlađe su uređena sportska igrališta kod opatijske i ičićanske osnovne škole i na Tošini, a to su prostori koje mogu koristiti svi. U posljednje vrijeme uložilo se i u uređenje obalnog dijela luke Volosko kamenim popločenjem čime je Mandrać dobio novo ruho. Ulaže se i u opatijskom zaleđu, pa se u Poljanama gradi nova zgrada boćarije, natkriva jog i uređuje manje sportsko igralište čime će se dobiti novi centar društvenog života. Počela je i realizacija projekta postavljanja javne gradske LED rasvjete čime se godišnje planira na električnoj energiji uštedjeti više od 130 tisuća eura. U Veprincu i Ičićima su uređene zgrade područnih škola te je završeno detaljno uređenje Doma „Janko Gržinić“ u kojem je naknadno preuređena prostorija za jednu jasličku grupu.
Osjećam se dobro i kao i prvoga dana mandata, s istom motivacijom: realizirati obećano i poboljšati život građana, iako sada puno svjesniji problema birokratske sporosti na svim nivoima koji jako usporavaju realizaciju projekata. Najviše me muči birokratizacija našeg društva, centralizirana država u kojoj se o mnogim stvarima sporo ili nikako odlučuje u Zagrebu, a tiču se naše lokalne zajednice i kvalitete života građana, kao i kad je u pitanju upravljanje opatijskim prostorom…
Dosta negodovanja ima upravo zbog stanja u prostoru i „betonizacije“ grada. Što je učinjeno i što se konkretno čini da se zaustave takvi trendovi?
Ovo što se posljednjih godina događa s pretjeranom izgradnjom posljedica je prostorno-planske dokumentacije čiji su „temelji“ nastali još početkom 2000. Na tu su se dokumentaciju oslonili prostorno-planski dokumenti doneseni u prvoj polovini 2009. godine, kada nitko od nas, osim jednog ondašnjeg i današnjeg vijećnika, nije bio akter na političkoj sceni, a zbog kojih danas imamo ovakvo stanje na terenu. No, kako je to bilo vrijeme svjetske financijske krize, nije se odmah odrazilo na prostoru. Pristupanjem Hrvatske EU, završetkom krize, promjenom situacije na tržištu kapitala naglo je jačao interes za naš prostor te je negdje oko 2017. krenula masovna izgradnja.
Tada se shvatilo da postoji ozbiljan problem, prvenstveno u različitom tumačenju prostorno-planske dokumentacije između gradske vlasti i onih koji izdaju lokacijske i građevinske dozvole, s obzirom da bivši gradonačelnik po tom pitanju nije apsolutno ništa poduzimao već naprotiv, ignorirao ovo „divljanje“ u prostoru, na inzistiranje naše političke opcije i koalicijskih partnera koja je tada imala većinu u Gradskom vijeću, ali ne i izvršnu vlast, nažalost tek pred sam kraj mandata, 2021. godine, izmijenjena je prostorno-planska dokumentacija čime je onemogućena daljnja devastacija prostora. Nažalost, tu priči nije kraj. Nakaradnost naših propisa i zakona omogućava da svi oni koji su u vrijeme izrade nove prostorno-planske dokumentacije podnijeli zahtjev za lokacijske dozvole, mogu to ostvariti po starom planu. Pa iako je taj plan van snage već gotovo dvije godine, investitori kojima su u pomoć priskočili i spretni odvjetnici, našli su načina kako sve to izmanipulirati i predano je na stotine bjanko-zahtjeva za lokacijske dozvole, neke doslovno na komadu papira s imenom i prezimenom i brojem zemljišne čestice kojoj u tom trenutku nisu ni bili vlasnici. Kasnije bi kupili zemljište, nadopunjavali zahtjeve, izradili projektnu dokumentaciju pa danas imamo ovaj cirkus u prostoru, a tako će, nažalost, biti dok se ne iscrpi oko 250 takvih starih, većinom bjanko nepotpunih zahtjeva, odnosno dozvola za gradnju koje država tolerira. Žalbe koje ulaže Grad Opatija su redovno odbijane na svim instancama, sve do resornog ministarstva.
Kakvi su Vaši kontakti s građanima, koji su problemi s kojima Vam se oni najčešće obraćaju?
Nastojim biti puno među ljudima, razgovaram s građanima u svakoj prilici. Kod mene nema duge liste čekanja na prijem kod gradonačelnika. Svakoga nastojim saslušati, ljudi mi se obraćaju s različitim pitanjima i problemima, uvijek nastojim izaći ususret, ali katkad ne mogu pomoći jer je to izvan mojih nadležnosti. Primijetio sam da se slabo poznaje funkcioniranje lokalne samouprave i krivo shvaćaju pozicija i ovlasti gradonačelnika, da se dolazi s pretpostavkom da on ima neograničenu moć, a znamo da nije tako. Zato mi u nekim situacijama ne preostaje drugo nego ljude uputiti na adrese u čijoj je nadležnosti rješavanje njihovog problema. Naravno, jasno mi je da s takvim odgovorom građanin ne može otići zadovoljan.
A kakvi su odnosi gradske vlasti s gospodarstvenicima? Grad Opatija ove je godine po prvi put ušao u finale i pobijedio u našem izboru za Najbolji grad kao najbolji srednji grad za gospodarstvo u zemlji. Uz turizam, u čemu ste odavno prepoznati, koji su najjači aduti Opatije kad je gospodarstvo u pitanju i kojim mjerama gradska uprava potiče pozitivne trendove i jačanje gospodarstva?
Suradnja s gospodarstvenicima je najčešće vezana uz razne poticaje koje dobivaju iz gradskog proračuna, a o kriterijima za to se prvo savjetujemo s njima. Uspješan Program poticaja zapošljavanja i poduzetništva te razvoja zaleđa nastavljen je i u ovoj godini, također je Grad Opatija u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima i pčelarima pripremio Program potpora poljoprivredi u svrhu razvoja poljoprivredne proizvodnje, podizanja produktivnosti te povećanja konkurentnosti lokalnih proizvođača hrane, a za čiju provedbu je u ovogodišnjem gradskom proračunu izdvojeno gotovo 400 tisuća eura.
Programom poticanja zapošljavanja i poduzetništva te razvoja zaleđa Grada Opatije definirani su poticaji koje mogu koristiti mikro i mali subjekti gospodarstva (trgovačka društva, obrtnici i slobodna zanimanja) koji imaju registrirano sjedište odnosno prebivalište na području Grada. Potičemo zapošljavanje nezaposlenih Opatijki i Opatijaca, osobito mladih i osoba s invaliditetom, otvaranje obrta i slobodnih zanimanja, subvenciramo troškove prijave na natječaje za bespovratna sredstva iz EU ili nacionalnih fondova, kamatu na kredite, troškove stručnog osposobljavanja i usavršavanja obrtnika te dajemo potpore određenim djelatnostima koje se obavljaju u specifičnim uvjetima opatijskog zaleđa.
Osim gospodarstva, Opatija se ove godine plasirala i u samo finale, među najbolje gradove za život u RH. No, nadležnost lokalne samouprave nije velika, a javnost uglavnom proziva gradonačelnika. Koji su opatijski problemi na koje gradska vlast ne može direktno utjecati?
Pored već spomenutih problema, u posljednje vrijeme izgradnja hotelskih sunčališta izaziva razne reakcije u javnosti. Opatija je turistički grad s nedovoljno sunčališnog prostora i nije sporno da treba pronaći prihvatljiv način za pronalazak nove površine. Ali Grad nema ingerencije nad pomorskim dobrom i o koncesijama odlučuju županijska tijela s time da se traži mišljenje Grada Opatije koje je zakonski neobvezujuće, pa je pitanje koliko možemo utjecati u tim odlukama. Prostor je najveća vrijednost koju imamo, stoga smatram da bi po uzoru na neke istarske gradove i Opatiji trebalo prepustiti provođenje koncesioniranja vlastite obale, kao i prepustiti ovlast izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola. U svakom slučaju, nastojat ćemo već sada, u sljedećim izmjenama naše prostorno-planske dokumentacije, bolje zaštiti našu obalu, a do koje razine, saznat ćemo nakon javnog savjetovanja kroz koje će se građani imati prilike izjasniti što, kako i koliko žele…
I na kraju, kakvi su planovi za naredna 24 mjeseca, koji su najvažniji projekti koje planirate i što Opatijke i Opatijci mogu očekivati? Što su Vaši prioriteti do kraja mandata?
Dogradnja i uređenje novog Doma zdravlja na Novoj cesti, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, sigurno je jedan od naših prioriteta, kao i izgradnja gradskog bazena uz sportsku dvoranu „Marino Cvetković“ te izgradnja garaže Gorovo. Važni su nam i projekti uređenja nogometnog stadiona NK „Opatija“, izgradnja javne garaže Črnikovica, uređenja trga i plaže na Slatini nakon provedbe arhitektonskog natječaja za Trg Slatina (Trga i plaže Slatina s Pančerom) što je prostorno-planski preduvjet za izradu projektne dokumentacije za uređenje samog Trga Slatina, nadogradnja i dogradnja opatijske osnovne škole, izgradnja takozvane „treće ceste“ od Kosićeva do rotora Matulji po fazama, ali i nastavak uređenja centra Veprinca te uređenje zgrade Doma Poljane u kojem će biti smještene i dvije jasličke skupine za što su već dobivena sredstva iz EU fondova. Tu treba nadodati uređenje plaže Tomaševac, izgradnju Vatrogasnog doma koji čeka objavljivanje adekvatnog natječaja za EU sredstva, kao i nastavak pripreme dokumentacije za cestu koja bi Dobreć povezala s autocestom A8 – Tunel Učka s jedne i Lovranom s druge strane. Poseban akcent dat ćemo planovima i programima izgradnje stanova za opatijske obitelji koje bi dobile te stanove u najam, jer se sve dosadašnje mjere nisu pokazale dostatnima. Opatija ima sve manje stanovnika i treba naći načina da se zaustave takvi negativni demografski trendovi. Dakle, idemo jako ambiciozno, kao i na početku mandata, pa ću vidjeti do kuda ću stići… (Pero Livajić)
[vt_box]
Trudim se biti stalno dostupan građanima
Kako izgleda Vaš prosječni radni dan? Na koji način „punite baterije“ za zahtjevne obveze gradonačelnika?
Nemam nažalost za to baš puno vremena jer je moj način funkcioniranja da se u potpunosti posvetim onome što radim, tako da je sada moj život posvećen isključivo obavezama gradonačelnika. Trudim se biti stalno dostupan građanima, na način da nema neodgovorenih poziva i upita, tako da se događa da uzvraćam na neodgovorene telefonske pozive i iza 21 sat. Ustajem između 6 i 7 ujutro, svaki radni dan otvaram s kolegijem ili radnim sastankom, a treba kazati kako se radni dan vrlo često protegne do kasnih večernjih sati, dok subotom, nedjeljom i praznikom najčešće imam nemalo protokolarnih obaveza. Kad stignem, odem trčati ili na neku drugu sportsku aktivnost, kao i što se u proljetno-ljetnim mjesecima upustim u održavanje okućnice, što mi je sve zajedno neka vrsta ispušnog ventila. Zbog takvog ritma i pristupa poslu ne provodim s obitelji onoliko vremena koliko bih želio, ali to je za sada dio našeg dogovora i već su navikli da se onome čega se prihvatim posvećujem do kraja.[/vt_box]
