Prosjek godina gradonačelnika izabranih na ovim izborima iznosi nešto iznad 47 godina, za razliku od nešto preko 50 godina, koliko je iznosila prosječna dob prošlog saziva. Promatramo li statistički novi postav gradonačelnika, vidimo kako je 17 gradonačelnika u dobi s ili ispod 35 godina, skoro isto toliko, 16, između 35 i 40 godina. Najmlađi su novi gradonačelnik Čabra, Antonio Dražović – 29 godina, te novi gradonačelnici Cresa i Oroslavja, 30-godišnji Marin Gregorović i Viktor Šimunić. Najveće pomlađivanje doživio je, pak, Grad Osijek u kojemu je novi gradonačelnik Ivan Radić čak 41 godinu mlađi od svog prethodnika Ivana Vrkića
U nizu zanimljivosti koje su donijeli lokalni izbori 2021. – uz jaki boom nezavisnih kandidata, razbijen monopol velikih stranaka, veći broj gradonačelnica i nova lica na čelu trećine hrvatskih gradova, među njima i sva četiri velika grada, tu je i nastavak trenda pomlađivanja na gradonačelničkoj sceni RH.
Nove ljude na vodećim pozicijama dobilo je čak 38 gradova, nezavisni kandidati osvojili su 31 grad, 10 više nego na prošlim lokalnim izborima, a umjesto dosadašnjih 13 imamo sada i rekordnih 17 gradonačelnica. I dok u spomenutim parametrima bilježimo porast, donekle niže brojke u odnosu na 2017. nižu se kada gledamo dobnu strukturu novog gradonačelničkog korpusa koji se na ovim izborima pomladio za tri godine.
Prosjek godina gradonačelnika izabranih na posljednjim izborima iznosi nešto iznad 47 godina, za razliku od nešto preko 50 godina, koliko je iznosila prosječna dob prošlog saziva. Promatramo li statistički novi postav gradonačelnika, vidimo kako je 17 gradonačelnika u dobi s ili ispod 35 godina, skoro isto toliko,16, između 35 i 40 godina. Najmlađi je novi gradonačelnik Čabra, 29-godišnji Antonio Dražović.
‘Čudan osjećaj, ali jako dobar. To što sam najmlađi je lijepo, drago mi je biti u toj kategoriji. To je, doduše, znalo biti i uteg tijekom kampanje, jer ljudi misle da sam mlad i neozbiljan. No, imam dovoljno iskustva, a to što sam i mlad držim svojim prednostima. Vjerujem da su ljudi prepoznali moj entuzijazam i volju i tako kako jesu glasali na izborima’, kaže nam Dražović kojega je na ulazak u politiku, kaže, motivirala želja da pomogne drugima. Pa je tako, primjerice, za studija u Rijeci upisao nevjerojatnih 4300 sati volontiranja, najviše u Klubu umirovljenika.. Član Živog zida, magistar fizioterapije koji je upisao i drugi fakultet, pa će uskoro završiti i pravo, ima trenutno posao u Bruxellesu: asistent je zastupnika Europarlamenta, Ivana Vilibora Sinčića. Ugovor ima do 2024., ali sada će ga, raskinuti, a prvo što će u Gradu napraviti je formiranje Odjela za EU fondove.
Ukupno 51 gradonačelnik je s 50 ili više godina u životnom kalendaru, 34 između 51 i 59 godina, 13 od 60 do 73 godine koliko imaju najstariji – Ivan Hanžek (Zabok) i Ante Župan (Obrovac). Gledamo li godišta najviše je, po 10 njih, 41-godišnjaka i 47-godišnjaka, po sedmero 51-godišnjaka i 59-godišnjaka..
Pa iako prosječna dob gradonačelnika nije dramatično niža od one u prošlom mandatu, u nekoliko gradova ona je itekako izražena.
Najveće pomlađivanje dogodilo se na čelu Grada Osijeka – HDZ-ov Ivan Radić uvjerljivo je pobijedio sa 62,69 posto glasova što je jedan od najboljih rezultata drugog kruga izbora i na taj način naslijedio na dužnosti bivšeg 41 godinu starijeg i donedavno u Hrvatskoj najstarijeg gradonačelnika, Ivicu Vrkića (74), koji je na primopredaji najavio kako odlazi u mirovinu, te istaknuo kako je jedva dočekao da na čelo grada dođe mlad i ambiciozan čovjek poput Radića, da nastavi raditi sve što je dobro, a sve što je još bolje bit će na korist naših građana. Radić je, pak,, sa samo 33 godine, postao i najmlađi gradonačelnik u povijesti grada na Dravi.
Osječanima se kroz svoj program predstavio kao pokretač nove energije kojom će se revitalizirati grad. Obećao je uključivost, transparentnost i digitalizaciju gradske uprave, u planu mu je i uhvatiti se u koštac s problemom najezde komaraca, obnovom Kopike te povlačenjem sredstava iz EU kako bi se što prije sustigli po tom pitanju uspješniji gradovi. O bivšoj gradskoj vlasti govori s poštovanjem, ali smatra da nisu dovoljno iskorišteni potencijali grada te vjeruje kako je došlo vrijeme za promjene i značajniji napredak. Osijek u budućnosti vidi kao visokorazvijeni srednjeuropski grad. Inženjer građevine i magistar ekonomije i politiku se uključio prije 13 godina, htijući mijenjati okolnosti u vlastitom kvartu, u međuvremenu je izabran za lokalnog čelnika stranke te je dvaput, 2015. i 2020. biran i za saborskog zastupnika. Izvan političkih aktivnosti član je Kohorte, navijačke skupine NK Osijek, i veliki ljubitelj nogometa…
Na jugu zemlje, u Opuzenu, odvila se slična priča. Nakon što je u drugom krugu izgubio utrku za samo 16 glasova minusa, 63-godišnji Ivo Mihaljević svoje je mjesto, poslije četiri mandata, prepustio 31 godinu mlađem Ivanu Matagi (32), nezavisnom kandidatu uz potporu Mosta. Osim poboljšanja infrastrukture, vizija mu uključuje i aktivno sudjelovanje zajednice u gospodarskom razvoju, uz primjenu novih tehnologija kao i aktivnije uključivanje mladih, prvenstveno u razvoj poljoprivrede i turizma. Ne zanimaju ga ustaše i partizani, zeleni, plavi i crveni, što je čija stranka radila, prozivanje nekoga, već samo budući transparentni razvoj grada. Mataga je rođen 10. rujna 1988. u Metkoviću, završio je ekonomski fakultet u Splitu, vodi OPG Okusi i mirisi juga, suvlasnik je i direktor u jednom trgovačkom društvu za trgovinu na veliko voća i povrća.
Goran Bukovac (41) najmlađi gradonačelnik u Ličko-senjskoj županiji, kandidat liste Budi svoj, inače nezavisni, s 2611 glasova naspram 2197 dobio je povjerenje građana ispred Stjepana Kostelca (72). Radit će na tome da Otočac bude mjesto sretnog življenja za svakoga, bez obzira na ideologiju, stranačku, vjersku ili bilo koju drugu opredijeljenost, a diplomirani politolog, voditelj Đačkog doma i predavač u Srednjoj školi Otočac želi u što većem broju uključivati sugrađane u rješavanju važnih problema. To podrazumijeva i digitalizaciju Gradske uprave, lokalnih poduzeća i ustanova. Smatra kako su poduzetnici nositelji temeljnih društvenih vrijednosti koji inovativnim idejama i radom stvaraju nova dobra u svim područjima djelovanja.
Naši sugrađani i ovaj put prepoznali su rezultate rada, trud i želju za napretkom, izabrali su kontinuitet i ravnomjerni razvitak. Rekao je to u izbornoj noći Tomislav Cvitković, dosadašnji zamjenik gradonačelnika, a sada novi gradonačelnik Novog Vinodolskog u kojemu je 16.svibnja, premoćno odnio pobjedu sa 65,83 posto glasova. Tridesetosmogodišnji novi gradonačelnik mlađi je 29 godina u odnosu na prethodnika, Velimira Piškulića (67). Kao prioritete vidi nastavak izgradnje reciklažnog dvorišta, uređenje Parka Ivana Mažuranića, ali i podizanje kvalitete života mladih obitelji, pa planira podići i jednokratne naknade za novorođenčad s 5.000 na 10.000 kuna. Želio bi da ga ljudi pamte po kvalitetnim i uspješno ostvarenim projektima, po znatnom iznosu povučenih bespovratnih EU-sredstava i potpora, a ako bi trebao nešto posebno izdvojiti, onda je to svakako, navodi, buduća sportska dvorana. Magistar na poslijediplomskom specijalističkom studiju Marketing menadžment na Ekonomskom fakultetu, od 2012. do 2017. bio je zaposlenik u Gradskoj upravi.
Spektakularna pobjeda Tomislava Tomaševića (39) u Zagrebu budnim okom praćena je u manje-više svim medijima te, više od ijedne druge na ovim izborima, sugerira promjenu statusa quo kao i dokidanje politike kakvu je vodio njegov nažalost preminuli prethodnik, Milan Bandić (66). Tomašević je u drugom krugu izbora osvojio 65,25 posto glasova odnosno biralo ga je gotovo 200.000 građana. Time je oborio rekord u broju glasova, prestigavši Bandića koji je držao brojku od 170 798. Kako je i sam više puta naglasio najmlađi gradonačelnik Zagreba od 1990. do danas, započeo je kampanju za ove izbore još kad je sa 16 godina krenuo u aktivističke vode, boreći se za javni interes naročito kroz ekološke inicijative i Zelenu akciju, s dvadesetak godina izabran je kao jedan od 12 globalnih mladih savjetnika UN-ove agencije za zaštitu okoliša. U javnosti je ostao upamćen i po brojnih akcijama poput one pred rezidencijom obitelji Todorić u Šestinama, sagrađene unutar zaštićene zelene zone, potom je 2009. stao uz radnice Kamenskog, bio je i jedan od pokretača akcije „Pravo na grad“ usmjerene protiv devastacije i privatizacije javnog prostora Varšavske ulice i Cvjetnog trga. Mnogi prosvjednici bili su tada uhićeni, među njima on i njegov otac koji se na proteklim lokalnim izborima u Zaprešiću nalazio na listi Domovinskog pokreta. Među prvima je, naravno, na mandatu čestitao sinu nakon objave rezultata. U svom programu građanima je, između ostalog, najavio temeljite promjene koje će se prije svega odnositi na obračun s klijentelizmom, nepotizmom i korupcijom, revidiranje štetnih ugovora, vrlo konkretnu pomoć vezanu uz oštećenja prouzročena potresom te puno veću razinu građanske uključenosti u donošenje odluka. Po struci politolog, na Odsjeku za geografiju Sveučilišta u Cambridgeu, magistrirao je na temu održivog razvoja gradova. Na parlamentarnim izborima 2020. kao čelnik Zeleno-lijeve koalicije izabran je i za zastupnika 10. saziva Hrvatskog sabora.
Nezavisni kandidat Ivan Janković (31) u potresom stradaloj Glini skinuo je s gradonačelničkog mjesta HDZ-ovog Stjepana Kostanjevića (57). Mladi geodet i poduzetnik, kandidat Nezavisne liste „Ostani – Vrati se“, popularnost je stekao kao jedan od osnivača Udruge studenata Banovine koja je proteklih godina na Banovini realizirala niz projekata. Nakon završenog fakulteta i rada u nekoliko geodetskih tvrtki, odlučio se vratiti u svoj grad, u njemu graditi i život i karijeru, sada i na poziciji gradonačelnika. Vjeruje da grad u srcu Hrvatske, nedaleko Zagreba, uz jasnu viziju i ljude koji znaju kako ideju pretvoriti u stvarnost, može postati grad za lijep život, u koji će se mladi vraćati, u kojem će i mladi i stari živjeti dostojanstveno, ostati i otvoriti ga prema novim ljudima.
U Delnicama je pobijedila nezavisna kandidatkinja Katarina Mihelčić (39), dosadašnja zamjenica gradonačelnika, upravo je i zamijenila je na tom mjestu Ivicu Kneževića (65), osvojivši 56,67 posto glasova birača. U politiku je ušla 2013., a motiv joj je bio promjena isuviše tromog sustava koji nije dozvoljavao napredak i realizaciju postojećih ideja. Rekla je kako svojim radom želi doprinijeti da Delnice budu grad mladih, obitelji i zadovoljnih umirovljenika, ljudi s dostojanstvenim i ugodnim životom, u kojem poduzetnici, turizam i civilno društvo daju poseban doprinos svim segmentima. Diplomirana agronomkinja vjeruje, kaže, u sigurnost, zaštitu okoliša i kulturne baštine, očuvanje tradicije, stvaranje novih radnih mjesta i društvenih vrijednosti.
U Rijeci je, uz razliku nešto veću od tri tisuće glasova, u drugom krugu, pobijedio SDP-ov Marko Filipović (40), dosadašnji zamjenik bivšeg gradonačelnika Vojka Obersnela (64). Najavio je izgradnju stanova, vrtić za svako dijete, veće plaće i povoljnije režije, udvostručit će i naknade za novorođenčad, omogućiti mladima aktivnije participiranje u političkom životu, ozeleniti grad i građanima osigurati više kvalitetnog, javno dostupnog i besplatnog sadržaja. Ojačat će i socijalni program odnosno brigu o ranjivim skupinama građana, a cilj mu je Rijeku pretvoriti u moderan sveučilišni grad, otvoren, zelen, kreativan i pun života. Završio je Građevinski fakultet, a prema njegovom diplomskom radu sagrađen je most koji spaja grad i Riječki lukobran.
Uvjerljivo je slavila u Petrinji i kandidatkinja HDZ-a Magdalena Komes (41), osvojila je 5.718 glasova, a tada aktualni gradonačelnik Darinko Dumbović (65) – 3.752. Čeka je, kazala je ravnateljica Doma za starije i nemoćne, bivša odbojkašica i po struci pravnica., „krvavi“ posao, ali vjeruje da može sve uz pomoć sugrađana i dobrih ljudi koje je pozvala da pomognu u obnovi jer se mora graditi novi grad. Puna optimizma i nade, kako naglašava, duboko vjeruje da će zajedno stvarati novu Petrinju, koja će rasti na novim vrijednostima. Pretvoriti je u moderan mali grad 21. stoljeća. Nudi, tvrdi, odgovornost, transparentnost, i otvorenost javne uprave za potrebe svih građana bez razlika. Najprije će sagledati situaciju, analizirati gradsku upravu, stanje financija i projekata.Od 2017. do 2019. bila je predsjednica Gradskog vijeća, potom vijećnica.
Prilična gradonačelnička pomlađivanja dogodila su se, također, u Cresu gdje je dogradonačelnik Marin Gregorović (30) zamijenio na poziciji gradonačelnika Kristijana Jurjaka (52), u Čabru je Antonio Dražović (29) smijenio Kristijana Rajšela (50), u Opatiji Fernando Kirigin (50) pobjedom u drugom krugu zamijenio Ivu Dujmića (70), u Slunju je Mirjana Puškarić (44) smijenila Juru Katića (64), u Samoboru Petra Škrobot (32) pedesetogodišnjeg Krešu Beljaka, u Oroslavju Viktor Šimunić (30) Emila Gredičaka (45), u Velikoj Gorici – Krešimir Ačkar (37) zamijenio je Dražena Barišića (52)…
Rijetke iznimke u trendu pomlađivanja iskazali su birači u Požegi, tu je Željko Glavić (65) preuzeo poziciju gradonačelnika od Darka Puljašića (49), dok je do gradonačelničkog mjesta u Buzetu, Damir Kajin (59) došao zamijenivši Sinišu Žulića (43). U Čakovcu je Ljerka Cividini (49) smijenila Stjepana Kovača (45), u Novalji Ivan Dabo (64) prezimenjaka Antu Dabu (56), u Vodicama Ante Cukrov (62) Nelku Tomić (57), u Našicama Krešimir Kašuba (48) Josipa Miletića (37). (Pero Livajić)
