Uz promjenu na čelu sva četiri velika grada, lokalni izbori iznjedrili su i nova lica u trećini hrvatskih gradova pa tako 38 gradonačelnika i gradonačelnica kreće u svoj prvi mandat
Iako nešto manje skloni promjenama na čelnim pozicijama svojih gradova nego što su to bili 2017. kada su na biralištima izglasali 51 novog gradonačelnika, i na ovim su izborima u trećini hrvatskih gradova građani izabrali promjene. Od 38 novih gradonačelnika čak trećina su, pak, nezavisni kandidati koji su opasno uzdrmali monopol velikih stranaka, što se posebno očituje u Istri u kojoj su nezavisni IDS-u preoteli čak tri grada. Najviše pažnje, naravno, izazvale su promjene na čelu sva četiri velika grada.
Tako će Zagrebom upravljati kandidat platforme Možemo! Tomislav Tomašević, Splitom Ivica Puljak iz stranke Centar, u Rijeci Marko Filipović iz SDP-a, a HDZ će, zahvaljujući mladom Ivanu Radiću prvi put zagospodariti Osijekom. Prvi krug, a što smo ranije popratili, iznjedrio je osam novih lica odnosno deset, računamo li dvojicu kandidata koji su dotad bili zamjenici, a potom vršitelji dužnosti gradonačelnika, dok je drugi krug bio uspješan za njih 28 koje ovom prilikom i predstavljamo.
Tomislav Tomašević, Zagreb: Slijedi promjena statusa quo i obračun s korupcijom, nepotizmom i klijentelizmom
Spektakularna pobjeda Tomislava Tomaševića u Zagrebu budnim okom praćena je u manje-više svim medijima te, više od ijedne druge na ovim izborima, sugerira promjenu statusa quo kao i dokidanje politike kakvu je vodio njegov prethodnik, Milan Bandić. Tomašević je u drugom krugu izbora osvojio 65,25 posto glasova odnosno biralo ga je gotovo 200.000 građana. Miroslavu Škori, njegovom protukandidatu, glas je dalo oko 106 tisuća Zagrepčana. Tomislav Tomašević, kako je i sam više puta naglasio, započeo je kampanju za ove izbore još kad je sa 16 godina krenuo u aktivističke vode, boreći se za javni interes naročito kroz ekološke inicijative te se putem Zelene akcije uključio u međunarodni pokret mladih za održivi razvoj. S dvadesetak godina izabran je kao jedan od 12 globalnih mladih savjetnika UN-ove agencije za zaštitu okoliša zbog čega je posjećivao brojne zemlje, od Južne Koreje, SAD-a, Kirgistana, Belgije, Finske do mnogih drugih. U javnosti je ostao upamćen i po brojnih akcijama poput one pred rezidencijom obitelji Todorić u Šestinama, sagrađene unutar zaštićene zelene zone, a koja je lokacijsku dozvolu dobila za „reprezentativni javni hotel“, potom je 2009. godine stao uz radnice Kamenskog, bio je i jedan od pokretača akcije „Pravo na grad“ usmjerene protiv devastacije i privatizacije javnog prostora Cvjetnog trga i Varšavske ulice. Tijekom 2017. godine sudjelovao je u osnivanju platforme „Zagreb je NAŠ“ s ciljem vraćanja politike u ruke građana. Zajedno s Novom ljevicom, ORaH-om, Radničkom frontom i ZA GRAD u Skupštini Grada Zagreba osvojio je četiri mandata, a u razdoblju od 2017. – 2021., prema službenim podacima, Tomašević je označen kao rekorder i s ukupno 528 javljanja najaktivniji zastupnik u Gradskoj skupštini. U svom programu građanima je, između ostalog, najavio temeljite promjene koje će se prije svega odnositi na obračun s klijentelizmom, nepotizmom i korupcijom, revidiranje štetnih ugovora, vrlo konkretnu pomoć vezanu uz oštećenja prouzročena potresom te puno veću razinu građanske uključenosti u donošenje odluka. Tomislav Tomašević rođen je 1982. godine u Zagrebu, po struci je politolog, a nakon diplome Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, zahvaljujući stipendijama, otišao je na Sveučilište u Cambridgeu na čijem je Odsjeku za geografiju završio magisterij iz područja okoliša, društva i razvoja, magistriravši na temu održivog razvoja gradova. U braku je s Ivom Mertić Tomašević, instruktoricom joge s diplomom komparativne književnosti i fonetike.
Ivica Puljak, Split: Sveučilište će imati centralno mjesto u razvoju grada
Ivica Puljak u drugi je krug ušao s tek tri postotna poena prednosti, ali na nedjeljnim izborima u Splitu uvjerljivo je pobijedio HDZ-ovog Vicu Mihanovića. S osvojenih 35.565 glasova postao je novi splitski gradonačelnik, a u borbu za čelnu poziciju izašao je kao kandidat stranke Centar. Puljak je već godinama prisutan u javnom prostoru i nije sasvim novo političko lice, ali njegov program i sve ono za što se godinama zalaže svakako znače promjenu i zaokret u dosadašnjoj političkoj praksi dalmatinske metropole. Prema predstavljenom programu, planira nastaviti razvoj Splita kao pametnog grada, a neki od prvih ciljeva su mu izrada novog GUP-a, dodatna zaštita Marjana kao i završetak već započetih i nezavršenih projekata, bolje iskorištavanje EU fondova te pretvaranje Splita u grad s najboljim obrazovnim standardom. Sveučilište će prema Puljkovom programu imati centralno mjesto i jednu od najvažnijih uloga u razvoju grada, a svim Splićanima omogućit će se pristup nekom od programa cjeloživotnog obrazovanja. Ivica Puljak ugledni je znanstvenik koji je doktorat iz fizike stekao na pariškom Sveučilištu Pierre i Marie Curie. U znanstvenim krugovima najpoznatiji je po sudjelovanju u istraživanju i otkrivanju Higgsova bozona, a tijekom 2011. i 2012. godine vodio je grupu znanstvenika koji su ostvarili najpreciznije i najbolje rezultate. Profesor je na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, a napisao je više od 500 znanstvenih radova zbog čega je primio i brojne nagrade. U braku je s Marijanom Puljak, političarkom, a zajedno imaju troje djece.
Marko Filipović, Rijeka: Novi vjetar u leđa dosadašnjem razvoju grada
U Rijeci je, uz razliku nešto veću od tri tisuće glasova, u drugom krugu pobijedio SDP-ov Marko Filipović, dosadašnji zamjenik bivšeg gradonačelnika Obersnela, a konkurencija mu je bio Davor Štimac, nezavisni kandidat. Filipović je najavio nastavak ranije politike na, kako je rekao, dobro postavljenim temeljima, a tome će priložiti pojačanu energiju te novi vjetar u leđa razvoju grada. Najavio je izgradnju stanova, vrtić za svako dijete, veće plaće i povoljnije režije. Udvostručit će i naknade za novorođenčad, omogućiti mladima aktivnije participiranje u političkom životu, ozeleniti grad i građanima osigurati više kvalitetnog, javno dostupnog i besplatnog sadržaja. Ojačat će i socijalni program odnosno brigu o ranjivim skupinama građana, a cilj mu je, kaže, Rijeku pretvoriti u moderan sveučilišni grad, otvoren, zelen, kreativan i pun života. Marko Filipović rođeni je Riječanin iz radničke obitelji, a zamjenik gradonačelnika postao je prije osam godina. Završio je Građevinski fakultet, a prema njegovom diplomskom radu sagrađen je most koji spaja Riječki lukobran s gradom. Prije riječke gradske uprave bio je zaposlen kao nadzorni inženjer u Institutu IGH. Oženjen je suprugom Mašom.
Ivan Radić, Osijek: Najjači HDZ-ov adut lokalnih izbora
HDZ-ov Ivan Radić uvjerljivo je osvojio prvi HDZ-ov mandat u Osijeku. Pobijedio je s 62,69 posto glasova što je jedan od najboljih rezultata drugog kruga izbora. Protukandidat mu je bio Berislav Mlinarević iz Domovinskog pokreta. Radić se građanima Osijeka kroz svoj program predstavio kao pokretač nove energije kojom će se revitalizirati grad. Namjera mu je napraviti iskorak od standardnog načina vođenja grada te je Osječanima obećao uključivost, transparentnost i digitalizaciju gradske uprave. U planu mu je i uhvatiti se u koštac s problemom najezde komaraca, obnovom Kopike te povlačenjem sredstava iz EU fondova kako bi što prije sustigli po tom pitanju uspješnije gradove. O bivšoj gradskoj vlasti govori s poštovanjem, ali smatra da nisu dovoljno iskorišteni potencijali grada te vjeruje kako je došlo vrijeme za promjene i značajniji napredak. Osijek u budućnosti vidi kao visokorazvijeni srednjeuropski grad. Tridesettrogodišnji HDZ-ovac u politiku se uključio prije 13 godina, htijući mijenjati okolnosti u vlastitom kvartu, a u međuvremenu je izabran za lokalnog čelnika stranke te je dvaput biran i za saborskog zastupnika. Inženjer je građevine i magistar ekonomije, a određeno radno iskustvo stekao je i u građevinskom sektoru. U braku je s odvjetnicom Ivom Kovačev Radić.
Saša Rister, Orahovica: Biračima obećana stabilnost i sigurnost, a promjene nisu moguće preko noći
Među uspješnijim gradonačelnicima drugog kruga našao se i novopečeni gradonačelnik Orahovice, HDZ-ovac Saša Rister. Osvojio je 1228 glasova u odnosu na 703 osvojena glasa svojeg konkurenta, nezavisnog Darka Žužaka. Posljednjih nekoliko mjeseci proveo je kao Povjerenik Vlade RH te kao v.d. upravljao gradom Orahovicom. Biračima je obećao stabilnost i sigurnost, a provođenje neophodnih promjena ne može, rekao je, donijeti rezultate preko noći. Orahovicu vidi kao srce Slavonije, turistički grad u koji se vraćaju mladi ljudi i u kojem građani sudjeluju u svakoj odluci. Saša Rister rođen je 1975. godine u Našicama gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a potom je u Varaždinu upisao Fakultet organizacije i informatike te stekao zvanje diplomirani informatičar. Od 2017. predsjednik je GO HDZ Orahovica te član predsjedništva ŽO HDZ Virovitičko-podravske županije. Bio je predsjednik Gradskog vijeća grada Orahovice, a od 2009. do 2013,. i direktor gradskog poduzeća Ružica grad d.o.o. Od 2013. godine do danas obnašao je funkciju voditelja Lokalne akcijske grupe „Papuk“. Član je Upravnog odbora LEADER Mreže Hrvatske kao i Upravnog vijeća Razvojne agencije Virovitičko-podravske županije VIDRA. Uz nabrojano je i predsjednik Nadzornog odbora Udruženja obrtnika Orahovica. Završio je edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU-fondova.
Damir Juzbašić, Županja: Ovaj grad će biti mjesto ugodnog življenja
Diplomirani pravnik (43) i ravnatelj Ravnateljstva za robne zalihe RH novi je gradonačelnik Županje, u drugom krugu izbora, na koje je izišao kao nezavisni kandidat, uvjerljivo je, s 1196 glasova više, pobijedio dojučerašnjeg stranačkog kolegu, Davora Miličevića (HDZ), za kojega je glasao 1881 birač, a koji je Županju vodio u protekla 4 mandata. Poručio je da ide odmah raditi, s provedbom programa i vizijom razvoja, da se grad „konačno probudi, krene europskim putem i postane mjesto ugodnog življenja“…
Marijo Ćaćić, Knin: Jedini podobni bit će oni koji znaju, mogu i hoće
Nezavisni Marijo Ćaćić novi je gradonačelnik Knina, na toj poziciji zamijenio je Marka Jelića kojem je dosad bio zamjenik, a koji je otišao na mjesto župana Šibensko-kninske županije, što je na neki način i pretpostavka dobre buduće suradnje na relaciji Grad – Županija. S osvojenih 3408 glasova Ćaćić je bio uspješniji od HDZ-ovog kandidata Nikole Blaževića. Građanima je u svom programu ponudio „radna mjesta utemeljena na održivom korištenju prirodnih, povijesnih, kulturnih i svih drugih, brojnih, do sada neiskorištenih resursa kojima Knin i njegova okolica obiluju“. Obećao je pošteno zapošljavanje bez stranačke i rodbinske podobnosti dodavši kako će jedini podobni biti oni koji znaju, mogu i hoće. Oni će, naglasio je, dobiti priliku mijenjati, zajedno s ostalim građanima, grad nabolje. Ovaj budući doktor znanosti, rođen 1973. godine, završio je Ekonomski fakultet u Splitu, a potom je upisao poslijediplomski doktorski studij Poslovne ekonomije na riječkom Ekonomskom fakultetu. Stekao je značajno iskustvo na pripremi projekata za Strukturne fondove EU, izradi investicijskih studija i lokalnih strateških razvojnih dokumenata, pisanju stručnih recenzija poslovnih planova te savjetovanju malih poduzetnika i predstavnika jedinica lokalnih samouprava.
Zoran Paunović, Makarska: Grad će biti zelen, održiv, digitalan i transparentan
Nakon četiri godine SDP je uspio vratili Makarsku u kojoj je njihov Zoran Paunović uvjerljivo pobijedio HDZ-ovog gradonačelnika Juru Brkana, osvojivši 61,58 posto glasova. Građanima je obećao izgradnju grada kojim će se svi ponositi kao i povećanje životnog standarda i kulture naglašavajući kako Makarsku vidi kao „zelenu, održivu, digitalnu i transparentnu”. S bivšim gradonačelnikom u korektnim je odnosima te je rekao kako očekuje da će se Brkan, kao saborski zastupnik, nastaviti boriti za makarske interese. SDP je Paunovića predstavio kao mladu nadu u domaćoj političkoj areni te stručnjaka u turizmu s velikim poslovnim iskustvom u organizaciji projekata koji su Makarsku učinili vidljivom na turističkoj karti Hrvatske. Paunovićev program ponudio je i rješenja vezana uz problem betonizacije, zbrinjavanja otpada, neadekvatne zdravstvene zaštite kao i zapostavljenog obrazovanja. Paunović je rođen 1980., diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorat iz poslovne ekonomije stekao na Sveučilištu u Splitu. Od brojnih projekata koje je vodio naročito ističe Dalmacija Wine Expo, a otvorio je i prvi hostel u Makarskoj. Oženjen je te otac troje djece.
Antonio Dražović, Čabar: Grad dobiva Odjel za EU fondove i postaje – planinski raj
Zadranin Antonio Dražović (29), postao je gradonačelnik grada Čabra. U drugom je krugu “pomeo” konkurenticu pobijedivši u svim mjesnim odborima i privevši kraju vladavinu SDP-a koji je na čelu gradske uprave bio posljednja dva mandata. Dražović je osvojio 1160, a Ivana Lakota 739 glasova. Član Živog zida, magistar fizioterapije koji je upisao i drugi fakultet, pa će uskoro završiti i pravo, ima trenutno posao u Bruxellesu: asistent je zastupnika Europarlamenta, Ivana Vilibora Sinčića. Ugovor ima do 2024., ali sada će ga, otkriva, raskinuti. Prvo što će u Gradu napraviti je formiranje Odjela za EU fondove, budući da na tom području ima 176 registriranih OPG-ova. Čabar vidi kao planinski raj s razvijenim agroturizmom, poljoprivredom, gospodarstvom i radnim mjestima. Na ulazak u politiku motivirala ga je, tvrdi, pomoć drugima, za studija u Rijeci upisao je nevjerojatnih 4300 sati volontiranja, najviše u Klubu umirovljenika.
Magdalena Komes, Petrinja: Čeka je „krvav“ posao u gradnji novog grada
Prilično uvjerljivo slavila je u Petrinji i Magdalena Komes (HDZ), osvojila je 5.718 glasova, a sada bivši gradonačelnik Darinko Dumbović – 3.752 glasa. „Prvo moram sagledati situaciju, analizirati gradsku upravu, stanje financija i projekata koji su u tijeku i onda krenuti na posao“, kazala je netom po izboru, a potom i odgovorila na pitanje o onom što zanima Petrinjce, pogotovo one koji su u kontejnerima – 1.6. krenula je obnova „žutih i crvenih kuća“. Čeka je, napominje, „krvavi“ posao, ali vjeruje da može sve ubrzati uz pomoć Petrinjaca, dobrih ljudi i svih koje je pozvala da pomognu u obnovi i revitalizaciji jer se mora graditi novi grad. Rođena (41) Petrinjka, ravnateljica Doma za starije i nemoćne, bivša je odbojkašica i po struci pravnica.
Damir Kajin, Buzet: Primarno je uređenje industrijskih zona
Najveći gubitnik ovih izbora definitivno je IDS, koji je izgubio i Buzet, a u kojemu je kao nezavisni uz podršku SDP-a pobijedio njihov nekadašnji kolega i potpredsjednik stranke te zadnjih godina ljuti politički protivnik i kritičar Damir Kajin. Trijumfirao je s 1.635 glasova, dok je njegov protukandidat Dean Prodan dobio 1.121 glas izašlih na birališta. Kako ističe, založit će se da se Buzet ponovo pozicionira na karti prepoznatljivosti u Istri i van Istre, da bude ono što je bio devedesetih godina, najbolji među najboljima. Buzetu ne treba nikakav eksperiment niti avantura. Treba mu stabilnost i razvoj u, tvrdi, najtežim godinama nakon Domovinskog rata. Navodeći prioritete spomenuo je dvije industrijske zone – Ročko Polje i Mala Huba. Gradska zaobilaznica ide, aglomeracija će krenuti, a ono što bi njemu možda bilo najdraže je da se Dom za starije uvrsti u sustav domova RH i na taj način Grad oslobodi stopostotne participacije, a jedan dio novaca usmjeri za potrebe kako mladih, tako i najstarijih generacija. Za deficitarna zanimanja povećat će stipendije, mladim obiteljima namjerava ponuditi građevinska zemljišta. Rođen je 3.2.1962. U 1993. postaje predsjednik Skupštine Istarske županije, 1995. ulazi u Hrvatski sabor gdje je bio među najaktivnijim saborskim zastupnicima ikada. Kao kandidat IDS-a sudjelovao je 2009. i na Predsjedničkim izborima.
Miro Bulj, Sinj: Alka postaje brend Dalmacije, a Sinj predgrađe Splita
Jedan od najaktivnijih i najprepoznatljivijih saborskih zastupnika danas je zasigurno Miro Bulj, koji je kao kandidat Mosta postao i novi gradonačelnik Sinja. On je u drugom krugu lokalnih izbora osvojio 6.029 glasova, uvjerljivo porazivši Igora Vidalinu, HDZ-ovca za kojeg su glas dala 4.263 birača. U kampanji je najavio da će „Alku vratiti narodu”, budući da ona „kao brend Dalmacije mora biti pokretač ekonomskog, gospodarskog i turističkom potencijala i razvoja“. Po njemu, Grad Sinj je svojim položajem i resursima najperspektivnije područje za život u RH. Uz izgradnju brze ceste može postati predgrađe Splita, čime će se osigurati opstanak i povratak mladih u rodni zavičaj. Rođen je 11. ožujka 1972., završio je srednju strukovnu školu te je po zvanju tekstilni radnik, a umirovljeni je časnik HV-a. U 1990. postao je član HDS-a, a prvi puta kao nezavisni vijećnik ulazi u Gradsko vijeće na izborima 2013. kada lista Mire Bulja osvaja četiri mandata. Uoči Sinjske alke 1999. Miro Bulj je izabran za alkarskog momka.
Ljerka Cividini, Čakovec: U sve važne odluke uključit će se građani
Čakovec je među gradovima koji su u ovom mandatu izabrali gradonačelnicu, a to je Ljerka Cividini koja je na izbore izašla kao kandidatkinja na nezavisnoj listi Matije Posavca, HNS-a, HSLS-a i HDSS-a. S osvojenih 5.617 glasova u drugom krugu bila je uspješnija od dosadašnjeg gradonačelnika Stjepan Kovača kojem je povjerenje dalo nešto više od 4100 građana. Cividini je u politiku ušla 2000. kada se učlanila u HNS vođena idejama i politikom Savke Dabčević Kučar. Njezin koncept promjena temelji se na otvorenosti prema građanima, odgovornosti prema javnom interesu te idejama razvoja i napretka. Namjera joj je u sve važne odluke uključiti građane te zajednički s njima pokrenuti grad. Vjeruje kako Čakovec opet može biti predvodnik razvoja i trendova te primjer drugima. Diplomirala je na Prometnom i Filozofskom fakultetu, u pedagoško-psihološkoj izobrazbi te je stekla i zvanje profesorice. Tijekom 2004. godine počela je raditi u Županijskoj upravi za ceste Međimurske županije, potom je postala i ravnateljica, a uz rad se školovala te završava i poslijediplomski studij na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike. Udana je majka dviju kćeri.
Katarina Mihelčić, Delnice: Ovaj grad bit će grad zadovoljnih ljudi
U Delnicama je pobijedila nezavisna kandidatkinja Katarina Mihelčić, dosadašnja zamjenica gradonačelnika, osvojivši 56,67 posto glasova birača. Protukandidat joj je bio Igor Pleše s liste SDP-a i PGS-a, a on je zaradio povjerenje 43,22 posto birača. U politiku je ušla 2013. godine, a motiv joj je bio promjena isuviše tromog sustava koji nije dozvoljavao napredak i realizaciju postojećih ideja. Rekla je kako svojim radom želi doprinijeti da Delnice budu grad mladih, obitelji i zadovoljnih umirovljenika, grad ljudi s dostojanstvenim i ugodnim životom, grad u kojem poduzetnici, turizam i civilno društvo daju poseban doprinos svim segmentima zajednice. Vjeruje, kaže, u sigurnost, zaštitu okoliša i kulturne baštine, očuvanje tradicije, stvaranje novih radnih mjesta i društvenih vrijednosti. U Delnicama je završila klasičnu gimnaziju, a u Zagrebu Agronomski fakultet. Udana je i majka dvoje djece.
Filip Zoričić, Pula: Splićanin želi probuditi uspavanu ljepoticu
Nezavisni Filip Zoričić u drugom je krugu pobijedio IDS-ovu Elenu Puh Belci te je s osvojenih 10.666 glasova postao novi gradonačelnik Pule. Zoričić smatra Pulu uspavanim gradom velikog potencijala te je građanima kroz svoj program ponudio konkretne komunalne promjene poput novih fasada, uređenja rive, škole, vrtića, kreiranja kulturnih i društvenih programa, a kako bi sve to realizirao formirao je, kako kaže, ekipu sposobnih ljudi raznih zanimanja koji će brojne planirane projekte moći i provesti. Promjene prije svega vidi kroz razvoj školstva te mu je jedna od namjera privući što veći broj studenata koji će biti zamašnjak razvoja svojim idejama i novom energijom. Zoričić je inače Splićanin koji se zaljubio u Pulu i u njoj odlučio provesti život. Do primopredaje vlasti zaposlen je na mjestu ravnatelja pulske Gimnazije, a prije toga godinama je predavao hrvatski jezik, književnost i povijest. Između ostalog, školovao se i za svećenika te je igrao nogomet u Hajduku. Oženjen je i ima dvoje djece.
Petra Škrobot, Samobor: Prva žena na čelu grada unutar Zagrebačke županije najavila je brojne strukturne i organizacijske promjene
Fokusova kandidatkinja Petra Škrobot postala je nova gradonačelnica Samobora pobijedivši u drugom krugu, s prednošću od 1553 glasa, bivšeg zamjenika gradonačelnika, Željka Staneca. Škrobot je ujedno i predsjednica samoborskog ogranka stranke, a ova mlada ekonomistica prva je žena na čelu nekog grada unutar Zagrebačke županije. Nova gradonačelnica najavljuje brojne strukturne i organizacijske promjene podrazumijevajući pritom snažnu podršku poduzetništvu i obrtništvu, poboljšanje prometne povezanosti i infrastrukture kao i učinkovitosti gradskih zaposlenika. Planira gradnju modernih sportskih objekata, naselja za umirovljenike, rekreativnih terena, a čemu je cilj podizanje kvalitete života građana. Njezin stranka u samoborskom je Gradskom vijeću osvojila osam mjesta te će biti nezaobilazan faktor u donošenju odluka. Nije sklona koaliranju već radije projektnoj suradnji. Petri Škrobot 33 su godine, doktorica je znanosti i predavačica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje radi kao asistentica na Katedri za trgovinu i međunarodno poslovanje, a u politiku je ušla tek nedavno, početkom ove godine. U slobodno vrijeme voli druženje s prijateljima, putovanja, boravak u prirodi, šetnje s psom i slično.
Viktor Šimunić, Oroslavje: Potrebe građana rješavati po prioritetu, a ne preko veza
U Oroslavju je HDZ-ova gradonačelnika, Emila Gredičaka, pobijedio nezavisni Viktor Šimunić, kandidat grupe birača, s 1456 naspram 1224 osvojena glasa. Bit će gradonačelnik iz naroda i za narod, izjavio je mladi (30) inženjer informacijskih tehnologija, poznat po aktivizmu, a kao pozitivan rezultat djelovanja posebno ističe zakonsko ograničenje vijećničkih naknada. Nedavno je izazvao dodatnu pozornost javnom objavom tajno snimljenog razgovora u klijeti. Tada je nastala i poznata uzrečica ‘Kaj bi ti štel biti?’. Danas, na pitanje brojnih novinara, kaže da „bi štel da su svi zahtjevi i potrebe građana javno dostupni, popisani i da se rješavaju po prioritetu, a ne preko veza“. Da se građane pita u kojem smjeru žele razvoj grada i na što će se trošiti njihov novac. Želim Oroslavje koje nije vrata za izlaz u nuždi, kroz koja se bježi u Njemačku ili Irsku, nego ulaz u kojem je stalno gužva. Nikada nije bio član niti jedne stranke, a kao nezavisni kandidat spreman je kroz dijalog sa svima pronaći najkvalitetnija rješenja. Ne želi biti samo statist u gradu kojeg voli već aktivno sudjelovati u potrebnim promjenama.
Goran Bukovac, Otočac: Kreće potpuna digitalizacija Grada
Veliku brojku, iznad 60 posto izlaznosti, bilježi i Otočac, koji je također dobio novog gradonačelnika. S 2611 glasova naspram 2197 Stjepana Kostelca (LiPO), postao je to kandidat liste Budi svoj, inače nezavisni, Goran Bukovac. Putem Facebook stranice obratio se i zahvalio građanima, obećavši kako čvrsto stoji iza predizbornih obećanja. Radit će na tome da Otočac bude mjesto sretnog življenja za svakoga, bez obzira na ideologiju, stranačku, vjersku ili bilo koju drugu opredijeljenost, a diplomirani politolog (41), voditelj Đačkog doma i predavač u Srednjoj školi Otočac želi u što većem broju uključivati sugrađane u rješavanju važnih problema. To podrazumijeva i digitalizaciju Gradske uprave, lokalnih poduzeća i ustanova. Ne može, tvrdi, obećati zapošljavanja u gradska poduzeća, ali može obećati da će Gradska uprava uvijek biti servis i na usluzi građana. Smatra kako su poduzetnici nositelji temeljnih društvenih vrijednosti koji inovativnim idejama i radom stvaraju nova dobra u svim područjima djelovanja.
Marin Gregorović, Cres: Bit će gradonačelnik pjace, rive i sela!
HNS-ov Kristijan Jurjako na Cresu se nije ni kandidirao, a naslijedio ga je, nakon tri mandata, dosadašnji zamjenik, Marin Gregorović, kandidat koalicije SDP-PGS-HSS-IDS-HSU koji je u drugom krugu izbora osvojio 115 glasova više od protukandidatkinje Sanje Tomić iz HDZ-a. Kako naglašava, čista energija i zelene politike postulati su na kojima se Grad Cres treba nastaviti razvijati. Inzistirat će na donošenju novog urbanističkog plana, na održivoj poljoprivredi, namjerava ponuditi rješenja za održivo stanovanje mladih, aktivno rješavati probleme u zdravstvu, usmjeriti fokus na sva naselja. Partnere će tražiti ne samo u politici nego i u zainteresiranom dijelu civilnog društva. U otvorenom pismu otočanima i otočankama poručio je kako će biti gradonačelnik- pjace, rive i sela. Diplomirani politolog, predsjednik je Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Cres, ali i strastveni ljubitelj nogometa i knjiga…
Ivan Janković, Glina: Želi grad u koji će se vraćati mladi, otvoren svima
U potresom stradaloj Glini nezavisni kandidat Ivan Janković (31) skinuo je s gradonačelničkog mjesta HDZ-ovog Stjepana Kostanjevića. Mladi geodet i poduzetnik, kandidat Nezavisne liste „Ostani – Vrati se“, popularnost je stekao kao jedan od osnivača Udruge studenata Banovine koja je proteklih godina na Banovini realizirala niz projekata. Nakon završenog fakulteta i rada u nekoliko geodetskih tvrtki, odlučio se vratiti u svoj grad, u njemu graditi i život i karijeru, sada i na poziciji gradonačelnika. Vjeruje da grad u srcu Hrvatske, nedaleko Zagreba, uz jasnu viziju i ljude koji znaju kako ideju pretvoriti u stvarnost, može postati grad za lijep život, u koji će se mladi vraćati, u kojem će i mladi i stari živjeti dostojanstveno, ostati i otvoriti ga prema novim ljudima. U idućim tjednima namjerava napraviti analizu stanja gradske imovine i poslovanja, započeti digitalizaciju i uređenja gradskih procesa, poboljšati komunikaciju s građanima, formirati tim za pripremu dokumentacije i apliciranje na EU projekte, ići s realizacijom planiranih projekata odmah po dostupnom financiranju i u skladu s prioritetima, raspisati natječaj za državno i gradsko zemljište kako bi se monetizirala imovina, krenuti u aktivno partnerstvo s lokalnim OPG-ovima i poduzetnicima odnosno poduzećima…
Ivan Dabo, Novalja: Nakon osam godina pauziranja započeo svoj šesti mandat
Apsolutni rekorder izlaznosti bila je Novalja u kojoj je na izbore u drugom krugu izašlo 76,46 posto birača. Donedavni gradonačelnik, Ante Dabo (LIPO), nakon dva uzastopna mandata izgubio je od prethodnika, i prezimenjaka, predstavnika HDZ- a, Ivana Dabe Đona (1447 glasova). Novi gradonačelnik je, naime, istu dužnost već obnašao, u čak pet mandata. Odmah po uspostavi gradova i županija, u Novalji su Ivana Dabu izabrali za prvog gradonačelnika, a na kormilu toga grada proveo je punih 20 godina. Kao prioritete u idućem razdoblju navodi uspostaviti čvršću vezu s Vladom RH, uvesti nove oblike razvoja turizma i revitalizirati bogatu arheološku baštinu, podignuti standarde u obrazovanju nadogradnjom OŠ A. G. Matoša. Također i pokrenuti ekoproizvodnju u Novaljskom polju, izraditi izmjene i dopune Prostornog plana. Novalja, ističe, mora biti i ekološki besprijekorna sredina pa zato, između ostaloga, treba poticati odvajanje otpada, a zelenu infrastrukturu staviti u funkciju Grada. Rođen je 11.4. 1957., ima zvanje kuharskog specijalista i dobitnik je mnogih nagrada na različitim kulinarskim natjecanjima. Kao zaljubljenik u sport utemeljio je više sportskih klubova. Pokretač je i osnivač niza kulturnih događanja i manifestacija.
Suzana Jašić, Pazin: Naglasak na potpori obrazovanju i pokretanju gospodarstva
Pazin je, jedini grad u kojemu je, osim Zagreba, sa svojim kandidatom, odnosno kandidatkinjom izašla i slavila platforma Možemo!, njihova Suzana Jašić u drugom je krugu, s osvojenih 52,23 posto glasova i 155 glasova razlike pobijedila dosadašnjeg gradonačelnika Renata Krulčića. IDS je u raznim koalicijama Pazinom vladao od 1993. do 2021. Diplomantica Fakulteta političkih znanosti, aktivirala se u civilnom društvu, najprije kroz studentske organizacije i medije, 1997. sudjeluje u osnivanju Gonga i međunarodne organizacije za promatranje izbora ENEMO, bila je članica Programskog vijeća HRT-a. U 2016. postaje vlasnicom obrta za poslovno savjetovanje na razvoju neprofitnih organizacija u Hrvatskoj i regiji, a provodi i evaluacije EU projekata. Od 2017. do 2021. najaktivnija je vijećnica u Gradskom vijeću Pazina. Namjera joj je potpuno otvoriti financije Grada i gradskih tvrtki, kako više ne bi bilo sivih zona, izgraditi povjerenje između Grada i građana. Naglasak je na pokretanju gospodarstva i na odgoju i obrazovanju kao ključnim preduvjetima za podizanje kvalitete i standarda života, u suradnji s EU fondovima.
Lidija Bošnjak, Ozalj: Grad nastavlja s projektima, na redu školska dvorana
Nezavisna Lidija Bošnjak nova je žena na čelu Ozlja. Jedna od najbliskijih suradnica donedavne gradonačelnice Gordane Lipšinić te pročelnica u gradskoj upravi, u drugom krugu pobijedila je Biserku Vranić, kandidatkinju SDP-a. Bošnjak je osvojila 1365 glasova, a Vranić 1261. Ova 47-godišnja ekonomistica u utrku za gradonačelnicu išla je uz slogan “Vizija, kontinuitet i partnerstvo”, a nudi partnerstvo svima koji žele surađivati na daljnjem razvoju Ozlja. Obećava kontinuitet, nastavak započetih i pripremu novih projekata. Konkretno, punu posvećenost prijavama projekata za sufinanciranje iz EU fondova i drugih izvora, kako bi što značajniji iznos izvornih sredstava proračuna mogli usmjeriti raznim potporama. Mladi, umirovljenici i potrebiti, poljoprivrednici, poduzetnici, udruge civilnog društva, vatrogasci, sportaši, krajnji su korisnici i partneri u ostvarenju vizije, naglašava. Prioritet su joj i ulaganja u komunalnu infrastrukturu, u suradnji s Karlovačkom županijom zalagat će se da i “Grad Ozalj u što skorijoj budućnosti dobije školsku sportsku dvoranu”, a nastavit će s modernizacijom Doma zdravlja.
Ante Cukrov, Vodice: Vrata će biti otvorena svim ljudima i projektima koji žele dobro gradu
HDZ-ov Ante Cukrov novi je gradonačelnik Vodica. Za nešto više od stopedeset glasova bio je uspješniji od nezavisne kandidatkinje Sanje Radin Mačukat. Inače, Ante Cukrov u travnju ove godine privukao je pažnju organiziravši službeno predstavljanje medijima točno u ponoć, a što je pojasnio kao namjeru da građanima simbolično najavi kako za Vodice ima u planu raditi danonoćno. Ovaj 62-godišnji poduzetnik obećao je kako će svoja vrata držati otvorena “za sve ljude i projekte čijom će se realizacijom poboljšati standard i uvjeti života u Vodicama”. Kako je napomenuo, nastavit će i završiti sve važne projekte te započeti gradnju sportske dvorane, a najvećim izazovom smatra završnu fazu izgradnje kanalizacije. Vodice vidi kao najjaču županijsku turističku destinaciju, a pojasnio je kako se taj cilj može ostvariti samo uz vođenje inkluzivne politike te zajedništvom.
Ivan Bugarin, Trilj: U prioritetima podizanje standarda cijelog grada
Dramatično je bilo i u Trilju u kojemu je HDZ-ov Ivan Bugarin sa 127 glasova razlike pobijedio i nakon 12 godina smijenio Ivana Šipića koji je dužnost gradonačelnika obnašao kao član HDZ-a, prije napuštanja stranke i izlaska na izbore kao nezavisni kandidat. Podjednaka briga za sve sugrađane i podizanje životnog standarda na području cijelog Trilja najvažnija mu je stavka programa. Rođen 25.02.1980. u Sinju, dipl. ing. elektrotehnike, sudjelovao je u nizu aktivnosti važnih za razvoj Cetinske krajine, poput praćenja suvremenih razvoja tehnike i tehnologije u dijelu komunalnih sustava, predlaganje projekata i planova kapitalnih ulaganja u vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda. Na posljednjim lokalnim izborima izabran je kao zamjenik gradonačelnika. Načelnik je Stožera civilne zaštite Grada Trilja.
Fernando Kirigin, Opatija: Provodit će se poštena i fer javna politika u službi grada i građana
S razlikom od 115 glasova, SDP-ovac Fernando Kirigin u drugom je krugu pobijedio dosadašnjeg gradonačelnika Opatije, Ivu Dujmića. Rođen je 1971. u Opatiji, odrastao je u novinarskoj obitelji te je rano razvio interes za javne teme, ali i sklonost poduzetništvu. Što se obrazovanja tiče, završio je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a trenutačno je doktorand studija Menadžment održivog razvoja na FMTU. Član SDP-a postao je 2007 kada se i aktivno uključio u politiku, a od 2017. predsjednik je opatijskog ogranka stranke. Bio je član mjesnog odbora, gradski vijećnik, zamjenik gradonačelnika te predsjednik Gradskog vijeća grada Opatije. U dva mandata bio je i predsjednik Sportskog saveza grada Opatije, poznat po provođenju reformi i uvođenju novih manifestacija od kojih su neke nagrađene državnim nagradama, a 2020. izabran je i u Nadzorni odbor Hrvatskog olimpijskog odbora. Kaže kako se kao dugogodišnji sportaš zalaže za poštenu i fer javnu politiku u kojoj svi imaju šanse za otvorenu i transparentnu javnu vlast koja je u službi grada i građana te je i svoj program nazvao „fer Opatija“. Cilj mu je, ističe, zaustavljanje betonizacije, modernizacija, uređenje i opremanje škola, izgradnja gradskog bazena, razvoj poduzetništva kao i dokidanje svih loših obrazaca vladanja te najavljuje pozitivne promjene. Oženjen je i otac četrnaestogodišnje djevojčice, a slobodno vrijeme provodi u krugu obitelji ili rekreativno se baveći sportom.
Neven Bosilj, Varaždin: Naglasak će staviti na mlade, poduzetništvo, održivi razvoj i stvaranje grada po mjeri čovjeka
SDP-ov veliki plus svakako je osvajanje Varaždina u kojemu je njihov Neven Bosilj, s tek 169 glasova razlike, pobijedio dosadašnjeg gradonačelnika Ivana Čehoka. Na predstavljenom programu, podijeljenom u četiri glavne cjeline, radio je veliki broj stručnjaka. Osobit naglasak stavljen je na mlade i poduzetništvo, komunalnu i prometnu strukturu, zaštitu okoliša, održivi razvoj i stvaranje grada po mjeri čovjeka te je Bosilj najavio kako će Varaždin opet biti najbolji grad za život u Hrvatskoj. Ovaj rođeni Varaždinac diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a 2007. na poslijediplomskom studiju magistrirao je Menadžment poslovnih sustava odnosno Korporativno upravljanje. Doktorat iz informacijskih i komunikacijskih znanosti stječe 2011. na FOI-ju, a poslovno iskustvo kroz najodgovornije funkcije u IT tvrtkama. Radio je kao voditelj projekata za kupce u Ericssonu, a uz redovan posao bio je i vanjski suradnik predavač na FOI-ju. Član je Mense i Hrvatske komore inženjera u elektrotehnici te autor nekoliko znanstvenih i stručnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Vijećnik je i predsjednik kluba SDP-a u Gradskom vijeću te podpredsjednik Županijske organizacije SDP-a Varaždinske županije. Oženjen je i otac dvoje djece, a u slobodno vrijeme voli se baviti sportom, naročito tenisom.
Ivan Mataga, Opuzen: Prvi gradonačelnik koji nije iz redova HDZ-a
Opuzen je prvi put dobio gradonačelnika koji nije iz redova HDZ-a. Nakon četiri mandata Ivo Mihaljević svoje mjesto prepušta Ivanu Matagi, nezavisnom kandidatu uz potporu Mosta. On je u izuzetno napetoj utrci u drugom krugu tijesno pobijedio za samo 16 glasova. Osim poboljšanja infrastrukture, vizija mu uključuje i aktivno sudjelovanje zajednice u gospodarskom razvoju, uz primjenu novih tehnologija kao i aktivnije uključivanje mladih, prvenstveno u razvoj poljoprivrede i turizma, ali i njihovu zajedničku sinergiju u vidu agroturizma. Ne zanimaju ga, kaže, ustaše i partizani, zeleni, plavi, crveni, što je čija stranka radila, prozivanje nekoga, samo budući transparentni razvoj grada. Mataga je rođen 10. rujna 1988. u Metkoviću, završio je ekonomski fakultet u Splitu, vodi OPG Okusi i mirisi juga, suvlasnik je i direktor u jednom trgovačkom društvu za trgovinu na veliko voća i povrća.
Osam odnosno deset novih lica koje smo dobili u prvom krugu već smo predstavili, a riječ je o gradonačelnicima i gradonačelnicama Vodnjana, Korčule, Slunja, Pleternice, Novog Vinodolskog, Našica, Požege, Vrgorca te Velike Gorice i Senja. (V.H., P.L.)
