Najveći broj zaposlenih na 1.000 stanovnika krajem ožujka 2020. godine, za kada je Državni zavod za statistiku nedavno objavio konačne podatke, imali su gradovi Varaždin, Čakovec, Zabok, Prelog, Sveta Nedelja, Koprivnica, Krk, Poreč , Dubrovnik i Vinkovci. Najveći postotni rast u odnosu na ožujak 2019. godine imali su gradovi Vrbovsko, Pleternica, Trilj, Dugo Selo, Prelog, Rab, Vis, Donji Miholjac, Obrovac i Velika Gorica. Najveći gradovi su u načelu zapošljavali i najviše ljudi, a predvode gradovi Split, Rijeka, Osijek, Varaždin, Zadar, Pula, Slavonski Brod, Velika Gorica, Dubrovnik i Karlovac.
Nakon što je zbog korone lani došlo do znatnog pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti, ove se je godine situacija se je u gradovima popravila.
Iako se podaci o zaposlenosti objavljuju svaki mjesec za onaj prethodni, ipak, one službene Državni zavod za statistiku objavio je nedavno zaključno sa 31.ožujkom 2020. godine. To je razdoblje prije krize koja je nastupila, pa smo među vodećim gradovima provjerili kako su se borili protiv krize, a između ostaloga u cilju zadržavanja zaposlenosti te kakva je situacija danas.
Napravili smo analizu gradova s najvećim ukupnim brojem zaposlenih, najvećim brojem zaposlenih na 1.000 stanovnika te rasta broja zaposlenih sa 31.3.2020. u odnosu na 31.3.2019.godine.
Mali i srednji gradovi imali su najveći broj zaposlenih na 1.000 stanovnika, kao i trend rasta zaposlenih, izuzev jednog velikog, a veliki i srednji gradovi su i redom vodeći po ukupnom broju zaposlenih.
Prema trendu rasta zaposlenosti na godišnjoj razini 93 grada je bilo u plusu.
Najveći broj zaposlenih na 1.000 stanovnika imao je Grad Varaždin, 630, Čakovec 571 zaposlenu osobu na 1.000 stanovnika, Zabok 525, Prelog 520, Sveta Nedelja 450, Koprivnica 433, Krk 430, Poreč 423, Dubrovnik 418 i Vinkovci 401 zaposlenu osobu na 1.000 stanovnika grada.
Najveći porast zaposlenih na kraju ožujka prošle godine u odnosu na ožujak 2019. godine imao je Grad Vrbovsko, 40,35 posto, Pleternica 37,54 posto, Trilj 29,25 posto, Dugo Selo 20 posto, Prelog 19,52 posto, Rab 18,84 posto, Vis 18,62 posto, Donji Miholjac 18,36 posto, Obrovac 18,16 posto i Velika Gorica 17,20 posto.
Najveći broj zaposlenih imao je Grad Split, 63.195, Rijeka 48.462, Osijek 41.588, Varaždin 29.559, Zadar 23.686, Pula 20.484, Slavonski Brod 19.214, Velika Gorica 17.897, Dubrovnik 17.819 i Karlovac 17.509 zaposlene osobe.
Varaždin: Kroz poduzetnički fond 5 milijuna kuna, razmatra se ukidanje poreza na potrošnju
Varaždin je prema podacima od kraja ožujka 2020. godine bio vodeći grad po broju zaposlenih na 1.000 stanovnika, 630. Među vodećima je i općenito po broju zaposlenih, na kraju ožujka 2020. bilo ih je 41.588.
Grad Varaždin, kažu u Gradu, kontinuirano, provođenjem različitih mjera potpora i poticanjem razvoja investicija, stvara pozitivno gospodarsko okruženje za poslovanje postojećih, a posebice novih poduzetnika koji žele investirati, razvijati ili širiti poslovanje na gradskim, ali i na privatnim zemljištima.
Svi investitori koji grade nove proizvodno poslovne kapacitete ili pak stavljaju u funkciju zapuštene i nefunkcionalne gospodarske objekte u Varaždinu, mogu iskoristiti poticaje u obliku umanjenja komunalnog doprinosa i komunalne naknade. Također, važno je spomenuti kako je u službi poticanja novih investicija na usluzi i gradska administracija, pa je tako za izdavanje građevinskih dozvola u Varaždinu potrebno u prosjeku 21 dan, što Grad prema statističkim podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pozicionira na 2. mjesto od promatranih 30 gradova u Republici Hrvatskoj.
Grad Varaždin potiče male i srednje poduzetnike i obrtnike i proračunskim sredstvima kroz izravne poticajne mjere, najviše kroz Poduzetnički fond. Kroz prijavu na Poduzetnički fond poduzetnicima i obrtnicima s područja Grada Varaždina dodjeljuju se bespovratna sredstva u rasponu od 5.000 do 10.000 kuna. Kroz taj program u 2020./2021. godini isplaćeno je gotovo 5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
‘U fazi smo revizije dodijeljenih potpora s ciljem još efikasnije raspodjele u budućem razdoblju.’ – kažu u Gradu.
Za vrijeme krize izazvane bolešću COVID 19 virusa kada je pojedinim djelatnostima bio zabranjen rad, Grad Varaždin je posebnim mjerama kao što su plaćanje režijskih troškova i oslobađanjem od plaćanja zakupnina korisnicima gradskih objekata, dodatno pomagao poduzetnicima i obrtnicima.
‘Također, razmatramo i mogućnost ukidanja poreza na potrošnju što bi vjerujemo dodatno pomoglo prebroditi krizu.’ – najavljuju u Gradu Varaždinu te izdvajaju kao mjeru stipendiranja učenika i studenata svake školske godine, pri čemu se posebno vodi briga o deficitarnim zanimanjima. Tako Grad Varaždin neizravno potiče stvaranje kadrova koji su na tržištu rada traženiji i postižu više razine osobnih primanja.
Prema podacima iz sustava FINA u 2020./2021. godini, unatoč krizi izazvanoj korona virusom, broj poduzetnika u Gradu Varaždinu nije se smanjio, a u prilog stabilnosti varaždinskog gospodarstva govori i činjenica da se povećao broj zaposlenih, odnosno smanjio broj nezaposlenih osoba. Tako je krajem srpnja 2019. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Regionalnom uredu Varaždin, evidentirano 1225 nezaposlenih osoba s područja Grada Varaždina, a u lipnju 2021. godine 1208 nezaposlenih.
Čakovec: Broj radnih mjesta vraćen na predkoronsko razdoblje
Grad Čakovec imao je 571 zaposlenog na 1.000 stanovnika, što ga je svrstalo u vodećih deset gradova.
‘Čakovec je uvijek bio vodeći ili među vodećim hrvatskim gradovima po broju obrtnika i malih poduzetnika. Čakovečko gospodarstvo proizvodno je i izvozno orijentirano, nije u velikoj mjeri ovisno o poslovanju s državom, a zahvaljujući kvaliteti i cijeni svojim proizvodima konkurentno je na zapadnim tržištima. Sve to za rezultat ima rast zaposlenih po višoj stopi od ostatka zemlje, te manju izloženost državnim ciklusima investiranja. I gospodarsku krizu 2008. godine i mjere ograničavanja poslovanja uvedene kako bi se smanjilo širenje CODVID-19 virusa, naše je gospodarstvo „preboljelo“ brže i s manjim posljedicama nego u ostatku zemlje. U ovoj posljednjoj, najviše su pogođene uslužne djelatnosti, a njima je Grad pomagao kroz prolongaciju plaćanja obveza prema gradu, ukidanjem naplate korištenja javnih površina te od 1. siječnja 2021. godine, potpunim ukidanjem poreza na potrošnju. Oslabljivanjem mjera, naše se gospodarstvo što se broja radnih mjesta tiče, vratilo na „pred koronsku“ razinu, raste zapošljavanje te prihodi gospodarstva u cjelini. Korona nije zaustavila trend otvaranja novih obrta i malih tvrtki. Sve u svemu, naši su poduzetnici ponovno pokazali žilavost i prilagodljivost promjenama uvjeta poslovanja.’ – komentira gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i dodaje da je ipak druga strana medalje plaće koje su manje od državnog prosjeka. One na području Grada, rastu više nego u ostatku Međimurske županije. ‘Na žalost, jedinice lokalne samouprave nemaju na raspolaganju previše mehanizama s kojima bi mogli utjecati na povećanje kako zaposlenosti u privatnim tvrtkama, tako i plaća njihovih zaposlenika, no one koje imamo, koristimo i koristit ćemo ih i dalje.’ – zaključuje gradonačelnica.
Sveta Nedelja: Grad s najvećim poreznim rasterećenjem
Na 1.000 stanovnika Grad je imao 450 zaposlenih osoba, što ga svrstava u vodećih deset hrvatskih gradova.
„Da je Sveta Nedelja među vodećim gradovima po broju zaposlenih na broj stanovnika u 2020. godini svakako je rezultat dugogodišnjeg i sustavnog rada upravo na području gospodarstva, ali i mjera koje provodimo. To se ponajprije odnosi na najveće porezno rasterećenje koje je jedna jedinica lokalne samouprave u RH provela. Prema podacima FINE iz 2019. godine na području Svete Nedelje uspješno djeluje 920 poduzeća, a 10.066 je zaposlenih osoba. Prema podacima HZZ-a u protekle 4 godine imamo porast od 20% zaposlenih. Vjerujem kako je ta brojka, kako poduzetnika tako i zaposlenih, danas još i veća, a upravo zahvaljujući mjerama koje provodimo na području gospodarstva“ istaknuo je zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak.
Kako bi olakšali poduzetnicima, ali i svojim sugrađanima, Grad Sveta Nedelja proveo je najveće porezno rasterećenje. Ukinut je prirez sa 6% na 0%, ukinut je komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije, financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5% ukupnih prihoda na 0%, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do dva stana smanjen za 50%. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80%, a za gradnju pasivnih kuća za 90%. Poslovni subjekti koji su oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez za male iznajmljivače na zakonski minimum od 150 kuna po krevetu. Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2% do 30%, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Grad Sveta Nedelja sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6%.
Pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla brojne uspješne poduzetnike prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo s povijesnom investicijom – Kampus Rimac u Kerestincu.
Koprivnica: Ovogodišnje potpore 1,8 milijuna kuna
Grad Koprivnica imao je 433 zaposlene osobe na 1.000 stanovnika.
Grad Koprivnica posljednjih godina značajna sredstva ulaže u poticanje poduzetništva i obrtništva. Obrtnicima i poduzetnicima su na raspolaganju dva inkubatora u sklopu kojih im je osim prostora na raspolaganju i sva ostala potrebna podrška (od prijave i provođenja EU projekata do pisanja poslovnog plana i slično). Prostori inkubatora su popunjeni.
Grad Poreč u cilju poticanja razvoja poduzetništva daje potpore u okviru Programa poticanja razvoja poduzetništva kroz mjere potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, za sufinanciranje ulaganja u standarde kvalitete te uvođenje inovacija u proizvodnju, potpore za subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita, potpore obrtima za obavljanje poslova dadilja te potpore za subvencioniranje nabave dugotrajne materijalne imovine.
Grad od početka izbijanja pandemije koronavirusa konstantno je donosio setove mjera za pomoć gospodarstvu Poreča, ugostiteljima i poduzetnicima, koje su se redovito razmatraju do normalizacije poslovanja i prestanka otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih posebnim okolnostima.
COVID mjere za poticanje gospodarstva koje su bile na snazi do 30.06.2020. godine, usmjerene ugostiteljima i poduzetnicima bile su: oslobađanje plaćanja poreza za korištenje javne površine, odgoda plaćanja poreza na potrošnju, smanjenje, oslobođenje ili odgoda plaćanja zakupa gradskih poslovnih prostora, oslobađanje ili odgoda plaćanja komunalne naknade, pa sukladno tome i naknade za uređenje voda, obustava plaćanja spomeničke rente, odgoda plaćanja koncesijskih odobrenja, obročno beskamatno plaćanje za komunalni doprinos – samo su neke od mjera koje su gospodarstvu pomogle u prilagodbi novonastaloj situaciji. Istodobno, Grad je nastavio financirati rad kako gradskih, tako i privatnih vrtića, a roditelji su u tom razdoblju bili oslobođeni plaćanja vrtića.
Poduzetništvo se podržava i Poduzetničkim inkubatorom čiji stanari stanarinu plaćaju 1 kunu godišnje, te imaju i druge pogodnosti, a trenutno je aktualna i povoljna kreditna linija pomoći porečkim poduzetnicima, koja će biti otvorena do iskorištenja predviđenog kreditnog potencijala.
Za nove i potencijalne investitore Grad Poreč-Parenzo izradio je Katalog investicijskih projekata.
Broj zaposlenih kod poduzetnika u Gradu Poreču čini oko 20% ukupno zaposlenih kod poduzetnika u Istarskoj županiji.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u lipnju 2021. Grad Poreč bilježi ukupno 367 nezaposlenih osoba.
U 2019. godini ukupno je podnesena 321 prijava na 6 javnih poziva, dok ih je 250 odobreno. Lani je obrađeno ukupno 2.121 prijava, a odobreno 1.914 prijava.
Grad Osijek provodio je lani kroz dva javna poziva gospodarsku mjeru za suzbijanje negativnih ekonomskih posljedica krize kako bi se održala likvidnost i zadržala postojeća radna mjesta subjekata malog gospodarstva s područja grada Osijeka. Riječ je o Javnom pozivu za dodjelu potpora iz Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva na području grada Osijeka u 2020. i Javnom pozivu za dodjelu potpora iz Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva na području grada Osijeka u 2020.
Korisnicima potpora isplaćeno je 1.000 kuna po zaposleniku.
Kroz oba javna poziva, isplaćeno je ukupno 9,2 milijuna kuna za 9.201 zaposlenika. Obrađena je 2.121 prijava, a odobreno 1.914 prijava.
I ove godine Grad Osijek je raspisao javne pozive za dodjelu potpora i to kroz dva javna poziva za jačanje konkurentnosti poduzetnika. Ukupno je odobrena 351 prijava, a dodijeljen je iznos od 3,2 milijuna kuna.
Na kraju lipnja broj aktivnih obrta na području Grada bio je 2.392.
U prosjeku je u prvih šest mjeseci u posljednje tri godine zaposlenost povećana. U 2019. je bilo 48.556 zaposlenih prema mjestu rada, godinu poslije 48.762, a ove godine je broj porastao na 49.365.
Kako bi gospodarstvenicima, čije je poslovanje pogođeno pandemijom pomogao prebroditi težak period, Grad Slavonski Brod uveo je brojne mjere pomoći u ukupnom iznosu većem od 5 milijuna kuna. Neke od tih mjera su oslobađanje zakupa plaćanja ljetnih terasa, umanjenje obaveza plaćanja zakupnina prostora u vlasništvu Grada, ukidanje poreza na potrošnju, dodatno porezno rasterećenje građana u vidu smanjenja prireza s 12% na 6%, čime se Grad Slavonski Brod svrstao među gradove s najnižom stopom prireza te je izrađena platforme e-tržnica čime je omogućena prodaja proizvoda malih poduzetnika i obrtnika.
‘Unatoč pandemijskoj godini i novonastalim okolnostima kojima smo se morali prilagoditi, Grad Slavonski Brod jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je tijekom 2020. godine zabilježio porast svojih godišnjih prihoda. Štoviše, dok su lokalne jedinice u Hrvatskoj tijekom 2020. godine ukupno izgubile oko 775 milijuna kuna, Grad Slavonski Brod imao je rast prihoda od čak 21 %. Nadalje, što se tiče samog gospodarstva, trenutno se gradi Inovacijski inkubator InnoBrod u sklopu gospodarske zone Bjeliš. Riječ je o poslovnom objektu koji će stvoriti uvjete za razvoj postojećih i osnivanje novih tvrtki. Poduzetnički inkubator predviđen je za smještaj novoosnovanih malih poduzeća, poduzeća u ranoj fazi razvoja te postojećih tvrtki kojima je potreban prostor i stručna pomoć kroz savjetodavne i administrativne usluge te edukaciju. Također, Grad provodi i natječaje za osnivanje prava građenja s mogućnošću otkupa na građevinskom zemljištu u vlasništvu Grada. Zahvaljujući povoljnim uvjetima za poduzetnike i gospodarstvenike, Zona malog gospodarstva Kolonija u potpunosti je popunjena te je Grad osnivanjem navedene zone omogućio pokretanje 12 proizvodno-poslovnih objekata. Odnedavno je popunjeno i prvo zemljište u Gospodarskoj zoni Bjeliš, neposredno pored prethodno spomenutog Inovacijskog inkubatora. Zasigurno da su mjere donesene tijekom pandemije očuvale radna mjesta u Slavonskom Brodu, a izgradnja Inovacijskog inkubatora, koji je u završnoj fazi radova, također će doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva i poduzetništva i građanima pružiti nove mogućnosti zapošljavanja.’ – komentiraju u Gradu.
Karlovac: Ove godine 1,4 milijuna kuna vrijedne potpore poduzetnicima
Na kraju ožujka 2020. godine bilo je zaposleno 17.509 osoba.
Konkurentno gospodarstvo glavni je cilj utvrđen strateškim dokumentima Grada Karlovca, a svojim djelovanjem Grad Karlovac kontinuirano nastoji stvoriti pozitivno gospodarsko okruženje u kojem će se efikasno i produktivno raditi, proizvoditi i izvoziti. Iz tog razloga ulažu se značajna sredstva u prostorno plansku dokumentaciju i komunalnu infrastrukturu kao glavne preduvjete za razvoj gospodarstva.
S ciljem smanjenja nezaposlenosti Grad Karlovac donosi i vlastite programe za poticanje poduzetništva iz sektora poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja koji su u 2020. godini realizirani sa 4 milijuna kuna. Ulaganjima u poduzetničku infrastrukturu gdje posebno treba istaknuti stavljanje u funkciju Poduzetničke zone Gornje Mekušje, izgradnjom i obnavljanjem komunalne infrastrukture, kvalitetnim pružanjem komunalnih usluga i brzim rješavanjem dokumenata prostornog uređenja i dozvola za koje je nadležan, smanjenjima najamnine za poslovne prostore, umanjenjem komunalnog doprinosa koji za proizvodnju iznosi 0 Kn Grad dodatno nastoji dati poticaj novim poduzetničkim idejama, zapošljavanju te stvaranju dodatne vrijednosti.
Veliki projekti koji se financiraju iz Europskih fondova također su pridonijeli ovom trendu.
Gradsko vijeće Grada Karlovca je na samom početku pandemije koronavirusa donijelo paket mjera za poduzetnike s područja Grada Karlovca kojima im je nastojao pomoći u otežanom poslovanju, Poduzetnicima je na raspolaganju i program razvoja malog i srednjeg poduzetništva za 2021. godinu u iznosu od 1,4 milijuna kuna i na raspolaganju je sedam vrsta potpora. (L.K.)
