U Hrvatskoj je lani rođeno 32.479 djece, 410 više nego 2024. godine, od toga 23.242 na područjima gradova. Dugo Selo predvodi po prirodnom prirastu i broju rođenih na tisuću stanovnika, Velika Gorica po apsolutnom rastu, a Hrvatska Kostajnica po postotnom povećanju.
Demografski izazovi odavno nisu samo hrvatski problem. Stanovništvo Europe sve je starije, u brojnim se regijama smanjuje broj stanovnika, a Europska unija još je 2015. prvi put zabilježila više umrlih nego rođenih. Niske stope rađanja, iseljavanje mlađeg stanovništva i sve veći udio starijih posebno mijenjaju demografsku sliku istočnih i južnih dijelova Europe. Posljedice takvih kretanja ne svode se samo na broj stanovnika; manje djece i radno sposobnih ljudi, uz rast broja starijih, utječe na tržište rada, zdravstveni i mirovinski sustav, dostupnost usluga skrbi te razvoj pojedinih krajeva. Demografski pad pritom uglavnom snažnije pogađa ruralna i slabije povezana područja nego velike urbane sredine.
Hrvatska se s prirodnim padom stanovništva suočava već godinama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je od 2016. do 2025. svake godine bilo više umrlih nego živorođenih. U 2025. ipak je živorođeno 32.479 djece, 410 više nego godinu prije pa je nakon tri uzastopne godine pada ponovno zabilježen rast. Smanjen je i broj umrlih, zbog čega je prirodni pad ublažen s 19.011 stanovnika u 2024. na 17.528 u 2025. Iako je rezultat povoljniji, sve županije i dalje su imale negativan prirodni prirast.
Na temelju podataka za svih 128 hrvatskih gradova izdvojili smo deset vodećih u nekoliko kategorija povezanih s brojem rođenih i prirodnim prirastom. Od ukupnog broja živorođene djece tijekom 2025., njih 23.242 rođeno je na područjima gradova. Godinu prije na gradskim je područjima živorođeno 23.131 dijete, pa je njihov broj povećan za 111. U usporedbi s 2024., broj rođenih povećan je u 61 gradu, u osam je ostao jednak, dok je u 59 gradova smanjen. Rast na razini svih gradskih područja proizlazi iz rezultata Zagreba, u kojemu je živorođeno 7.036 djece, 174 više nego godinu prije. Kada se metropola izostavi, u preostalih 127 gradova živorođeno je ukupno 63 djece manje nego 2024. godine.
Iako njegove podatke navodimo u ukupnim pokazateljima, Zagreb zbog neusporedivo većeg broja stanovnika, proračunskih i administrativnih kapaciteta te posebnog statusa ne uključujemo u Top 10 ljestvice.
Prema ukupnom broju rođenih, nakon izdvajanja Zagreba, prvo mjesto pripada Splitu s 1.265 djece. Slijede Osijek sa 774, Zadar sa 662, Velika Gorica sa 643 i Rijeka sa 628. U Slavonskom Brodu rođeno je 421 dijete, u Kaštelima 372, Dubrovniku 366, Karlovcu 355, a deset vodećih zatvara Pula s 352 rođena djeteta. Ukupno 44 grada mogu se pohvaliti s više od 100 rođene djece tijekom prošle godine, a njih 21 s više od 200. Svi gradovi u ovoj kategoriji pripadaju skupini velikih gradova, što je očekivano s obzirom na to da je riječ o apsolutnim, a ne relativnim vrijednostima.
Drukčiju sliku daje broj rođenih u odnosu na broj stanovnika. Prema izračunu temeljenom na DZS-ovoj procjeni stanovništva za 2024., vodeće je Dugo Selo s 12,94 rođenih na tisuću stanovnika. Slijede Otok kod Vinkovaca s 12,75, Imotski s 12,64, Metković s 11,62 i Popovača s 11,22. Među deset najbolje rangiranih još su Hvar s 10,73, Sinj s 10,71, Otočac s 10,63, Cres s 10,40 te Makarska s 10,32 rođena djeteta na tisuću stanovnika. Više od 10 rođenih na 1000 stanovnika ukupno ima 14 gradova u Hrvatskoj.
Promatraju li se gradovi prema postotnom rastu broja rođenih, na prvome je mjestu Hrvatska Kostajnica, u kojoj je broj povećan sa šest na devet, odnosno za 50 posto. Budući da je riječ o malom početnom broju, rast od tri rođena djeteta dovoljan je za vodeću poziciju, što je važno imati na umu pri tumačenju postotnih ljestvica. Slijede Labin s rastom od 48,94 posto, Rovinj s 42,31 posto, Hvar s 40,63, Petrinja s 40,16 i Cres s 38,10 posto. U Top 10 još su Trogir s povećanjem od 32,56 posto, Makarska s 31,53, Ivanić-Grad s 31,52 te Drniš s rastom od 30 posto.
Najveći apsolutni rast ostvarila je Velika Gorica, u kojoj su rođena 643 djeteta, 76 više nego 2024. Slijedi Petrinja s 51 djetetom više, odnosno rastom sa 127 na 178, dok je Osijek imao 49 više rođenih, ukupno 774. U Dugom Selu broj je povećan za 44, na 248, a u Sisku za 40, na 306. Među deset vodećih još su Makarska s 35, Rovinj s 33, Dubrovnik s 31, Ivanić-Grad s 29 te Trogir s 28 rođenih više nego godinu prije.
Unatoč poboljšanju nacionalnih pokazatelja, pozitivan prirodni prirast imalo je samo šest od 128 gradova, jednako kao 2024. Sastav te skupine ipak se djelomično promijenio. U njoj su ostali Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski, pridružili su im se Kaštela i Makarska, dok su Sinj i Vrgorac prešli u minus. Vodeće je Dugo Selo, sa 248 rođenih i 157 umrlih, odnosno prirodnim prirastom od +91. Slijede Solin s +64, Metković s +58, Imotski s +35, Kaštela s +31 i Makarska s +15. Nakon šest gradova s pozitivnim rezultatom, najmanji prirodni pad imali su Opuzen (-2), Popovača (-8) te Velika Gorica i Cres, svaki s devet više umrlih nego rođenih. Četiri od šest gradova s pozitivnim prirodnim prirastom nalaze se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, po jedan u Dubrovačko-neretvanskoj i Zagrebačkoj.
Kada se zbroje podaci za sve hrvatske gradove, prirodni pad smanjen je s -11.956 u 2024. na -11.230 stanovnika u 2025. Rezultat je poboljšan u 68 gradova, u 57 je pogoršan, dok je u tri ostao nepromijenjen. Najveće poboljšanje ostvario je Osijek, gdje je prirodni pad smanjen sa -620 na -480, odnosno za 140 osoba. U Velikoj Gorici razlika je poboljšana za 104 stanovnika, sa -113 na samo -9, a u Varaždinu za 91, sa -322 na -231. Sisak i Đakovo popravili su rezultat za po 64 stanovnika. Slijede Dugo Selo s poboljšanjem od 45, Popovača i Virovitica s po 42, Makarska s 41 te Jastrebarsko s 39. Povoljnija međugodišnja promjena pritom ne znači nužno i pozitivan prirodni prirast: među deset gradova s najvećim poboljšanjem samo su Dugo Selo i Makarska 2025. imali više rođenih nego umrlih.
Podaci za 2025. donijeli su, dakle, prvi rast broja rođenih nakon višegodišnjeg pada i osjetno smanjenje prirodnog minusa, kako na državnoj tako i na gradskoj razini. Ipak, činjenica da je pozitivan prirodni prirast zadržalo tek šest gradova, dok je u ostala 122 umrlo više ljudi nego što ih je rođeno, pokazuje koliko je rano govoriti o promjeni dugoročnog demografskog smjera. Riječ je tek o povoljnijoj godini, nipošto i o demografskom preokretu. (V.H.)
