Na razini RH prošle su godine sklopljena tek 64 braka više nego u 2024., a gotovo identičan trend zadržali su i hrvatski gradovi, u kojima je za svega njih pet porastao broj novih bračnih zajednica. Istovremeno se broj razvoda osjetno povećao – za čak 610 ili 16,19 posto u gradskim središtima, pokazala je naša analiza podataka Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu. U 128 gradova lani je sklopljeno 12.230 brakova, dok je razvedeno 4.377. Najviše brakova i razvoda, nakon Zagreba, zabilježili su Split i Osijek, gledano prema broju stanovnika najviše se ženilo u Pleternici i Otoku, a razvodilo u Zaboku i Murskom Središću. Najveći rast broja sklopljenih brakova ostvarili su Pula i Grubišno Polje, dok su najveći porast rastava zabilježili u postotnom izračunu – Vodice i Slunj, odnosno nominalno- Rijeka…
Brak u Hrvatskoj posljednjih desetljeća prolazi kroz vidljive promjene pod utjecajem društvenih, gospodarskih i demografskih okolnosti. Dok ga dio građana i dalje smatra jednim od temeljnih stupova obiteljskog života, sve je više onih koji zajednički život biraju bez formalnog sklapanja braka ili odluku o vjenčanju odgađaju za kasnija životna razdoblja. Nekada gotovo podrazumijevan životni korak, brak je danas u većoj mjeri pitanje financijske sigurnosti, osobnog izbora i životnih planova.
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da se brakovi u Hrvatskoj sklapaju rjeđe i uz to u sve kasnijoj životnoj dobi, u odnosu na neka minula ne i toliko daleka desetljeća. U 2025. sklopljeno je 17.270 brakova, ili gotovo jednako, odnosno za 64 više, nego godinu ranije (17.206 parova), ali 36 manje nego u 2023.- 17.306 i skoro dvostruko niža brojka njih nego sredinom prošlog stoljeća. Najmanji broj vjenčanja zabilježen je sasvim razumljivo tijekom pandemijske 2020., dok je rekord u novijoj povijesti ostvaren 2008., kada je sudbonosno “da” izgovorilo preko 23 tisuće parova. Istodobno se prosječna dob ulaska u prvi brak značajno povećala pa danas mladenke u brak najčešće ulaze oko tridesete godine života, a mladoženje nekoliko godina kasnije, što odražava dulje školovanje, kasniji ulazak na tržište rada i drukčije životne prioritete mlađih generacija.
Istodobno, Hrvatska i dalje pripada skupini europskih zemalja s razmjerno niskom stopom razvoda, premda su pretprošla i prošla godina donijele njihov osjetniji porast. Prema podacima DZS-a razveden je lani otprilike svaki treći (328,5 na 1.000), tj. 5.674 braka, odnosno 713 više nego godinu prije, kada je takvih bilo 4.961, i vrtoglavih preko 1.200 više nego li u 2023.- 4.407. Možda zvuči nestvarno, ali najčešće su se uz one s deset i preko, razvodili brakovi koji su trajali – dulje od dvadeset godina, dok su djeca iz rastavljenih bračnih zajednica i dalje u najvećem broju slučajeva povjeravana na skrb majkama…
Rezultati europskih istraživanja vrijednosti pokazuju kako većina građana Hrvatske brak i dalje smatra važnom društvenom vrijednošću, a znatno manji udio ispitanika nego u brojnim zapadnoeuropskim državama drži da je riječ o zastarjeloj instituciji. Brojke stoga upućuju na zaključak da se u brak danas ulazi promišljenije i kasnije nego prije, dok njegova važnost u društvu i dalje ostaje izražena. Naša analiza podataka DZS-a po hrvatskim gradovima dodatno otkriva gdje se brakovi sklapaju najčešće, u kojim sredinama bilježe najveći rast i gdje je istodobno zabilježeno najviše razvoda.
Kada se broj sklopljenih brakova promatra kroz apsolutne brojke, očekivano prednjače najveći hrvatski gradovi. Nakon Zagreba (3.483), kojega smo zbog neusporedive veličine i broja stanovnika u odnosu na ostatak RH izostavili iz naši tablica, u vrhu su posve očekivano oni najnapučeniji, pa Split i dalje uvjerljivo drži tron ljestvice sa 702 sklopljena braka u 2025. godini, a slijede Osijek sa 441, Rijeka sa 375, Zadar sa 321 i Velika Gorica sa 277 novih bračnih parova. Među gradovima s najvećim brojem vjenčanja još su Slavonski Brod sa 267, Pula s 219, Kaštela sa 182, Dubrovnik sa 177 i Bjelovar sa 168 sklopljenih brakova. Blizu su Samobor (167), Sisak (161), Šibenik (157), Karlovac (156), Vinkovci (150), Varaždin (148)… Inače, stotinu i više brakova tijekom prošle godine evidentirano je u 25 hrvatskih gradova…
A kada se broj brakova usporedi s brojem stanovnika, slika se značajno mijenja. Na vrhu ljestvice gradova u kojima se najčešće izgovaralo sudbonosno “da” po glavi stanovnika našla se Pleternica, gdje je u 2025. godini sklopljeno 7 brakova na svakih 1.000 stanovnika. Slijede Otok kod Vinkovaca sa 6,92, Hvar sa 6,68, Imotski sa 6,54, Metković i Obrovac sa po 6,45 brakova na tisuću stanovnika. Među deset vodećih u ovom „per capita“ izračunu još su Benkovac i Trilj sa 6,37, Đakovo sa 6,21 i Sinj sa 5,93 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.
Vrlo visoke stope zabilježili su i Dugo Selo, Novi Marof, Jastrebarsko, Lipik, Kutjevo i Županja, koji su se smjestili odmah iza vodeće skupine s više od 5,6 brakova na tisuću stanovnika. Podaci tako pokazuju da najveći broj vjenčanja u apsolutnim brojkama donose veliki gradovi, dok su po udjelu u odnosu na broj stanovnika među najuspješnijima uglavnom manji i srednji gradovi RH.
Promatrajući promjene u odnosu na 2024. godinu, pozitivan trend bilježi 59 gradova, negativan pak – 64, ili polovica ukupnog broja gradskih središta. Najveći rast broja sklopljenih brakova ostvarila je Pula, gdje je lani evidentirano 76 brakova više nego godinu ranije, odnosno 219 u odnosu na 143. Slijedi Zadar s povećanjem od 41 braka, dok su među gradovima s najvećim pozitivnim pomakom Jastrebarsko (+27), Koprivnica, Rijeka i Slavonski Brod (+24), Ivanić-Grad, Samobor, Đakovo i Vukovar (+20 novih brakova).
Priličan rast broja sklopljenih brakova zabilježen je i – u Novom Marofu, Makarskoj, Poreču, Trilju, Grubišnom Polju…, dok se među gradovima s većim povećanjem ističu i manja urbana središta. Grubišno Polje prednjači tako kada se gleda postotni rast, s 11 brakova u 2024. na 26 u 2025. godini, što predstavlja povećanje od visokih 136,36 posto, a redoslijed na tom polju nastavljaju Lipik s „plus“ 86,67 posto, Stari Grad s 57,14 posto, Buje s 54,55 posto i Pula + 53,15 posto porasta.
Među gradovima koji su ostvarili najveći pozitivni trend u Top 10 nalaze se još Slunj, Vis, Ivanić-Grad, Trilj i Ozalj, dok je više od polovice gradova zabilježilo promjenu broja sklopljenih brakova u jednom od dva smjera. Podaci za 2025. godinu pokazuju da se trendovi razlikuju od sredine do sredine – dok su neki gradovi zabilježili snažan rast broja novih brakova, drugi bilježe nastavak smanjenja ili stagnaciju, što je rezultat različitih demografskih kretanja i životnih okolnosti stanovništva.
Kada je riječ o razvodima, među gradovima i tu očekivano prednjače najveća urbana središta. Nakon Zagreba, koji zbog svoje veličine bilježi najveći broj razvedenih brakova (1.414), na vrhu ljestvice nalazi se Split s 244 razvoda u 2025. godini. Potom slijede Osijek sa 195, Rijeka sa 133, Karlovac sa 94 i Zadar s 86 razvedenih brakova. Među gradovima s većim brojem rastava još su Sisak s 83, Velika Gorica s 82, Bjelovar sa 75, Varaždin sa 68 i Slavonski Brod sa 67 razvedenih brakova.
Međutim, kada se broj razvoda usporedi s brojem stanovnika, poredak izgleda bitno drugačije i za tu kategoriju izračuna. Najviše razvedenih brakova na 1.000 stanovnika u 2025. godini imao je Zabok, s 2,76 razvoda, a vrlo blizu su Mursko Središće s 2,66 i Pakrac s 2,63. Iza idu Vukovar s 2,60, Križevci s 2,37, Hrvatska Kostajnica s 2,30, Našice i Slatina s po 2,26 razvoda na tisuću stanovnika. Među deset vodećih u ovom pokazatelju još su Sveta Nedelja s 2,22 i Virovitica s 2,15 rastavljenih brakova na 1.000 stanovnika.
U odnosu na 2024. godinu, 74 grada imala su barem 1 rastavu više nego lani, a njih 45 ipak manje razvoda nego u 2024. Najveći rast broja zabilježen je u Rijeci, gdje su lani evidentirana 62 razvoda više nego godinu ranije, odnosno 133 prema 71. Slijede Osijek s povećanjem od 22 razvoda, Šibenik s 21, Sisak s 20 i Samobor s 19 više razvedenih brakova. Među gradovima s većim “neslavnim” pozitivnim pomakom još su Vukovar, Zabok i Solin s po 16, odnosno Ivanić-Grad i Zaprešić s 14 više razvoda.
Promatrano kroz postotni rast, najveći skok zabilježile su manje sredine, kod kojih i manji broj promjena može značajno utjecati na ukupni postotak. Na vrhu ljestvice nalazi se Vodice, gdje je broj rastava peterostruko povećan, s dva na deset, što predstavlja nimalo poticajan rast od čak 400 posto, a isti postotni rast imali su u Slunju, dok su Bakar, Oroslavje, Krk i Buje zabilježili 300 posto povećanja. Među gradovima s većim postotnim rastom bračnih prekida u 2025. još su bili Umag, Zabok, Knin, Cres i Čabar, s utrostručenim ili više nego utrostručenim brojem razvoda u odnosu na godinu ranije, 2024…
S druge strane, službeni podaci pokazuju da je dio hrvatskih gradova i dalje imao vrlo mali broj razvoda. U pojedinim manjim sredinama zabilježeni su tek pojedinačni slučajevi, što statistički zbog manjeg broja stanovnika i manjeg broja sklopljenih brakova često u ukupnom poretku donosi velike oscilacije iz godine u godinu, pa promjene u broju razvoda stoga treba realno promatrati uz ukupnu veličinu grada i broj stanovnika, ali i ponegdje znakovito u kontekstu dugoročnijih demografskih kretanja.
I na razini svih hrvatskih gradova, broj sklopljenih brakova u 2025. godini ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na godinu ranije, lani je u gradskim sredinama, njih 128, evidentirano 12.230 novih brakova, tek pet više nego u 2024., kada ih je bilo 12.225. Istodobno je broj razvoda osjetnije porastao – s 3.767 u 2024. na 4.377 u 2025. godini, što je 610 više razvedenih brakova. Podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je uz gotovo stabilan broj novih brakova, prošla godina donijela nažalost i značajno veći broj okončanih bračnih zajednica među stanovnicima hrvatskih gradova. (Pero Livajić)
