U odnosu na 2024. izdvajanja su povećana za 206,45 milijuna eura ili 29,32 posto, a više je izdvojilo 109 od 128 gradova. Krk vodi prema iznosu po stanovniku, Oroslavje prema udjelu u proračunu i postotnom rastu, dok je Split ostvario najveće apsolutno povećanje.
Vrtić je za većinu mladih obitelji prva, sasvim konkretna točka susreta s gradom u kojem žive. Tek kada krenu upisi, potraga za slobodnim mjestom i računanje koliko će boravak djeteta opteretiti kućni budžet, lokalna politika prestaje biti apstraktan pojam. Tada se najjasnije vidi raspolaže li grad s dovoljno mjesta, koliko troška preuzima i mogu li se roditelji bez dodatne brige vratiti na posao. Iza proračunskih iznosa namijenjenih predškolskom odgoju, što zvuči kao jedna suhoparna administrativna formulacija, u praksi stoje djeca, roditelji, odgojitelji i svakodnevica koja uvelike ovisi o tome koliko je sustav dostupan i dobro organiziran.
Na početku pedagoške godine 2024./2025. nekim je programom predškolskog odgoja bilo obuhvaćeno 157.365 djece, a 81,6 posto djece pohađalo je dječje vrtiće kojima su osnivači jedinice lokalne uprave i samouprave. U dječjim vrtićima, drugim pravnim osobama koje ostvaruju programe predškolskog odgoja i programima predškole bilo je zaposleno 28.090 osoba, među kojima 16.750 odgojitelja i učitelja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prostor za daljnje povećanje obuhvata ipak postoji. Prema podacima Eurostata, 2024. godine u Europskoj uniji 95 posto djece u dobi od tri godine do početka obveznog osnovnog obrazovanja sudjelovalo je u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, dok je Hrvatska bila primjetno ispod prosjeka EU-a.
Prema objavi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih od 30. ožujka 2026., država je do tada gradovima i općinama kroz model fiskalne održivosti dječjih vrtića isplatila 206,1 milijun eura. Od 2016. za izgradnju novih vrtićkih kapaciteta osigurano je 530 milijuna eura, a realizacijom tih ulaganja predviđeno je više od 44.000 dodatnih mjesta u vrtićima.
A koliko su sami gradovi u 2025. izdvojili za predškolski odgoj i kako su se njihova izdvajanja promijenila u odnosu na prethodnu godinu pokazuje naša analiza provedena na temelju podataka Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna. Analizom je obuhvaćeno svih 128 gradova, a rezultate smo promatrali prema četiri kriterija: izdvajanju po stanovniku, udjelu u ukupnim gradskim rashodima, apsolutnom povećanju te postotnom rastu u odnosu na 2024. godinu. Grad Zagreb uključen je u zbirne rezultate, ali zbog svoje veličine i specifične, s drugim gradovima teško usporedive proračunske strukture nije uključen u top 10 ljestvice.
Gradovi su u 2025. za predškolsko obrazovanje ukupno izdvojili 910.605.956,06 eura. Godinu ranije izdvajanja su iznosila 704.151.201,65 eura, što znači da su povećana za 206.454.754,41 euro ili 29,32 posto. Više nego prethodne godine izdvojilo je 109 gradova, dok je smanjenje zabilježilo njih 19. Grad Zagreb u 2025. evidentirao je 289,48 milijuna eura rashoda za predškolsko obrazovanje, odnosno 31,79 posto ukupnih izdvajanja svih gradova. Godinu ranije izdvojio je 241,57 milijuna eura pa je riječ o povećanju od 47,91 milijun eura ili 19,83 posto. Prema broju stanovnika Zagreb je izdvojio 372,39 eura, dok je udio predškolskog obrazovanja u njegovim ukupnim rashodima iznosio 11,11 posto.
Prije nego što pogledamo koji su gradovi na vrhu ljestvica, važno je napomenuti da podaci Ministarstva financija obuhvaćaju ukupne rashode evidentirane pod predškolskim obrazovanjem, bez detaljne razrade pojedinih namjena. Ti iznosi mogu obuhvaćati kapitalna ulaganja, poput izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja vrtića, kao i troškove redovnog rada – plaće zaposlenih, prehranu djece, energiju, održavanje, provedbu programa i sufinanciranje boravka djece. Među gradovima s vrha naših ljestvica to se vidi vrlo konkretno: Krk je tijekom 2025. provodio izgradnju novog vrtića u naselju Vrh, dok je Oroslavje provodilo izgradnju i dogradnju područnog vrtića u Mokricama te projekt opremanja vrtića Cvrkutić. Visoko godišnje izdvajanje pojedinog grada stoga može biti rezultat većeg investicijskog projekta, snažnijeg financiranja redovnog rada vrtića ili njihove kombinacije.
Krk i Vrlika jedini iznad tisuću eura po stanovniku
Kada se izdvajanja stave u odnos s brojem stanovnika, njih 57 izdvojilo je više od 300 eura per capita, 23 grada više od 400, a njih 11 preko 500 eura po stanovniku. Na prvome je mjestu Krk s 1.319,99 eura po stanovniku. Grad je za predškolsko obrazovanje u 2025. izdvojio 9,57 milijuna eura. Vrlika je druga s 1.022,79 eura po stanovniku i ukupnim izdvajanjima od 1,69 milijuna eura. To su ujedno jedina dva grada koja su premašila tisuću eura po stanovniku. Slijedi Oroslavje s 887,94 eura, Poreč sa 764,44, Rovinj sa 751,92, Sveti Ivan Zelina sa 643,38, Pregrada s 590,30, Labin s 568,39, Sisak s 562,31 te Mali Lošinj s 540,04 eura po stanovniku. Među deset vodećih tako je pet malih, četiri srednja i jedan veliki grad.
Oroslavje za predškolski odgoj izdvojilo 59 posto proračuna
Što se izdvajanja iz proračuna tiče, 113 gradova u ove je svrhe usmjerilo preko 10 posto svog budžeta, njih 45 preko 20 posto, a deset najbolje rangiranih dalo je između 28,85 i gotovo 60 posto. Oroslavje je uvjerljivo prvo prema udjelu predškolskog obrazovanja u ukupnim gradskim rashodima. Za tu je funkciju usmjereno 59,02 posto proračuna, odnosno 5,26 milijuna od ukupno 8,91 milijun eura rashoda. Na drugome je mjestu Sveti Ivan Zelina s udjelom od 45,64 posto, a slijede Vrlika s 42,82, Krk s 42,20 i Opuzen s 40,30 posto. To znači da je u pet vodećih gradova na predškolsko obrazovanje otišlo više od 40 posto ukupnih rashoda. U Top 10 još su Solin s 30,93 posto, Pregrada s 30,81, Donji Miholjac s 30,07, Vodnjan s 29,08 te Valpovo s 28,85 posto. Na ovoj listi izrazito prevladavaju mali gradovi – njih je osam, dok su Sveti Ivan Zelina i Solin srednji gradovi.
Na top 10 ljestvici apsolutnog povećanja našla se i tri manja grada
Kada se promatra apsolutno povećanje izdvajanja u odnosu na 2024., rast je ostvarilo 109 gradova od kojih je njih 75 sredstva uvećalo za više od pola milijuna eura, 49 gradova za preko milijun, 28 gradova za više od 2 milijuna, 16 gradova iznose je podebljalo za više od 3 milijuna, a deset najbolje rangiranih sredstva namijenjena predškolskom odgoju uvećalo je u rasponu između 4,1 i 13, 2 milijuna eura. Na prvome je mjestu Split. Izdvajanja su porasla s 34,11 na 47,27 milijuna eura, odnosno za 13.159.014 eura. Sisak je izdvajanja povećao za 9.599.590 eura, a Karlovac za 7.849.963 eura. Slijede Sveti Ivan Zelina s povećanjem od 6.570.444 eura, Rijeka sa 6.273.618, Zadar s 5.786.713, Krk s 5.245.760, Koprivnica s 4.885.054, Oroslavje s 4.319.492 te Krapina s 4.136.698 eura. Na ovoj ljestvici očekivano prevladavaju veliki gradovi, koji zbog većeg broja djece, zaposlenih i vrtićkih objekata raspolažu i većim sustavima predškolskog odgoja. Među deset vodećih ipak su i Sveti Ivan Zelina, Krk i Oroslavje odnosno, jedan srednji i dva mala grada.
Deset najbolje rangiranih gradova izdvajanja više nego udvostručilo
U postocima, više od 10 posto sredstva je uvećao 101 grad, za 30 posto veća davanja ima 70 gradova, preko 50 posto više sredstava dalo je 40 gradova, a uvećanje od 100 i više posto njih 11. Najveći postotni rast ostvarilo je Oroslavje, koje je izdvajanja povećalo s 941.533,94 eura u 2024. na 5.261.025,74 eura u 2025. godini. Riječ je o povećanju od 4.319.491,80 eura ili čak 458,77 posto. Na drugome je mjestu Krapina s rastom od 252,62 posto, a slijede Glina s 221,23, Sveti Ivan Zelina s 207,08 te Otok s 205,60 posto. Valpovo je izdvajanja povećalo za 172,55 posto, Našice za 157,15, Slatina za 147,48, Varaždinske Toplice za 127,23, a Vodnjan za 124,32 posto. Svih deset vodećih gradova tako je izdvajanja više nego udvostručilo.
V.H.
