Čak 107 ili više od četiri petine (83,59 posto) hrvatskih gradova povećalo je u 2025. godini izdvajanja za socijalnu zaštitu u odnosu na godinu ranije, pokazuju aktualni podaci Ministarstva financija o izvršenju gradskih proračuna. Pojedini među njima su snažno podebljali sredstva za socijalnu potporu, i nominalno i postotno, pri čemu se posebno izdvaja Grubišno Polje, koje je uz najveći apsolutni rast istodobno ostvarilo i najveće izdvajanje po stanovniku i najveći udio socijalne zaštite u ukupnom proračunu, dok su uz visok udio proračunskih izdvajanja, Drniš, Duga Resa i Đurđevac lani zabilježili vrlo snažan rast socijalnih davanja u odnosu na 2024., pokazala je naša najnovija analiza gradskih proračuna.
Socijalna zaštita jedan je od važnih segmenata lokalnih proračuna, a gradovi kroz različite projekte, programe i mjere nastoje pomoći građanima koji se nalaze u nepovoljnijem materijalnom položaju, starijim i nemoćnim osobama, osobama s invaliditetom, obiteljima s djecom i drugim skupinama kojima je prijeko potrebna dodatna potpora. Riječ je o području koje obuhvaća niz različitih oblika pomoći i usluga, od osnovnih socijalnih naknada i pomoći stanovništvu do mjera usmjerenih na stanovanje i uključivanje osoba koje su izložene riziku od socijalne isključenosti i siromaštva. Lokalni programi pritom često nadopunjuju prava i mjere koje se ostvaruju na nacionalnoj razini skrbi u RH…
Na državnoj razini socijalna zaštita uključuje, među ostalim, zajamčenu minimalnu naknadu za osobe koje nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje osnovnih životnih potreba, naknadu za troškove stanovanja, naknadu za ugroženog kupca energenata, naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja ili organiziranog stanovanja, naknadu za redovito studiranje, troškove smještaja u učeničkom domu, inkluzivni dodatak i različite oblike potpore povezane uz njegu djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Sustav uključuje i naknade za troškove prijevoza zbog školovanja, kao i druge mjere namijenjene osobama i obiteljima u socijalnom riziku, a važan dio nacionalne politike čini i Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027., čiji je cilj stvaranje uvjeta za smanjenje siromaštva i poboljšanje svakodnevnog života osoba koje su u riziku od siromaštva ili žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatska je svoje ciljeve uskladila s Europskim stupom socijalnih prava, a do 2030. godine planirano je smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća.
Program rada Vlade za razdoblje 2024. – 2028. predviđa daljnje usmjeravanje mjera prema najranjivijim skupinama, uz planirano povećanje socijalnih naknada i osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade sa 160 na 200 eura do 2028. Predviđen je i nastavak mjera za smanjenje energetskog siromaštva, osiguravanje dostupnijih integriranih socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga,kao i nastavak provedbe Europskog jamstva za djecu, kojim se nastoji osigurati pristup osnovnim pravima i uslugama za djecu, a značajan dio socijalnih programa posljednjih se godina financira i europskim sredstvima. U posljednjih deset godina kroz FEAD je za projekte humanitarnih organizacija do danas osigurano preko 40 milijuna eura, čime je pomoć u hrani i osnovnoj materijalnoj pomoći pružena za oko 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva. Iz Europskog socijalnog fonda, podsjetimo, financiran je čitav niz projekata socijalnog uključivanja vrijedan više od 655 milijuna eura…
Jedan od najprepoznatljivijih programa financiranih europskim sredstvima je ZAŽELI, kroz koji se pruža pomoć starijim osobama i osobama s invaliditetom, uz istodobno zapošljavanje teško zapošljivih osoba. U aktualnoj, četvrtoj, fazi kroz 111 projekata osigurano je 101,2 milijuna eura, a uslugom potpore i podrške obuhvaćeno je blizu 5.500 starijih osoba i osoba s invaliditetom, prema evidenciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH.
Ulaganja u socijalnu zaštitu pritom se sve više vide i kroz lokalne proračune, naročito gradova koji sredstva usmjeravaju na širok raspon potreba – od izravnih novčanih pomoći i subvencija troškova stanovanja do prehrane djece, stipendija, prijevoza učenika, pomoći starijima bez prihoda, potpore osobama s invaliditetom i različitih programa za obitelji. Posebno mjesto zauzimaju mjere za djecu i mlade, pa hrvatski gradovi financiraju ili sufinanciraju besplatne školske obroke za djecu u riziku od siromaštva, prehrambene pakete, pomoć pri opremanju stanova mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, stipendije i druge oblike potpore, a dio lokalnih programa usmjeren je i na obitelji s većim brojem djece, kao i na roditelje djece s teškoćama. Starijim građanima i osobama kojima je potrebna pomoć gradovi osiguravaju različite oblike potpore, od novčanih naknada do usluga pomoći u kući, dok se kroz infrastrukturna ulaganja nastoji povećati dostupnost skrbi. Na nacionalnoj razini u tijeku je i izgradnja i opremanje dvadesetak centara za starije osobe diljem zemlje, što bi trebalo dodatno proširiti kapacitete za različite oblike skrbi za tu socijalno izrazito ranjivu skupinu stanovništva.
Podaci o izvršenju proračuna za 2025. godinu pokazuju koliko su lokalne vlasti važan dio sustava socijalne zaštite, pa iako se osnovna prava ostvaruju kroz nacionalni sustav, gradovi kroz vlastite programe mogu odgovoriti na specifične potrebe stanovnika i uvoditi dodatne mjere tamo gdje procijene da je pomoć najpotrebnija. Upravo zato analiza izdvajanja gradova za socijalnu zaštitu pokazuje i širu sliku lokalnih politika – od izravne pomoći kućanstvima i pojedincima do ulaganja u usluge, infrastrukturu i programe koji mogu dugoročno smanjiti rizik od socijalne iusključivosti i siromaštva. U nastavku analize donosimo pregled gradova koji su u protekloj godini izdvojili najviše za socijalnu zaštitu, ili su navedena izdvajanja značajni povećali u odnosu na preklani, kao i onih koji su prema udjelu u svojim proračunima najveći dio sredstava usmjerili upravo na polje socijalnih davanja.
Najveća izdvajanja u odnosu na broj stanovnika imao je Grad Grubišno Polje – čak 1.667,60 eura. Na drugom je mjestu Đurđevac s 953,66 eura po stanovniku, a slijede Drniš s 545,79 eura, Duga Resa s 474,02 eura i Petrinja s 419,12 eura. U Top 10 prema „per capita“ izdvajanju još su se smjestili Obrovac s 386,61 euro po stanovniku, Vrlika s 355,60 eura, Buzet s 240,87 eura, Umag s 237,61 euro i Labin s 224,20 eura. Iza njih su se s izdvajanjima iznad 200 PC eura plasirali Pleternica s 212,50 eura, Pazin (211,01), Hrvatska Kostajnica (207,12), Zagreb (202,30 eura)… Iznad sto eura “po glavi stanovnika” izdvajalo je 35 gradova, od 50 do 100 eura – 46, između 10 i 50 eura – 45 gradova…
Kada se gleda udio izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu u ukupnom gradskom proračunu, ponovno prednjači – Grubišno Polje, koje je za ovu namjenu izdvojilo 45,15 posto proračuna. Slijedi Duga Resa s 36,42 posto, dok je treći Drniš s 34,92 posto socijalnog dijela ukupnog budžeta. U prvih deset prema udjelu izdvajanja još su Đurđevac s 29,38 posto, Petrinja s 20,73 posto, Obrovac s 20,59 posto, Buzet sa 17 posto, Pleternica s 15,60 posto, Vrlika s 14,89 posto i Ilok s 11,52 posto ukupnih proračunskih sredstava. Iznad 10 posto udjela imalo je 15 gradova (tu su još Sinj, Solin, Čabar, Hrvatska Kostajnica i Vrgorac), od 5 do 10 posto – 31, ispod 5 posto udjela- 82.
Promatramo li nominalno povećanje izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu u 2025. u odnosu na 2024., na vrhu je ponovno kao višestruki prvak naše analize, Grubišno Polje, koje je izdvajanja povećalo za 6.884.089 eura. Vrlo blizu je Slavonski Brod s porastom od 6.666.053 eura, dok su u Đurđevcu povećali izdvajanja za 5.739.990 eura, u Dugoj Resi za 4.290.762 eura, a Samoboru za 3.943.069 eura. U Top 10 po nominalnom rastu izdvajanja još su se smjestili Varaždin s plus 3.594.114 eura, Drniš +3.022.232 eura, Split +1.772.147 eura, Kaštela +1.753.686 eura i Velika Gorica + 1.709.434 eura. Među gradovima s najvećim povećanjem nalaze se i Osijek, Pula, Rijeka i Zaprešić, s povećanjima od 1.597.700, 1.494.357 odnosno 1.325.347 i 11.146.716 eura. Porast s 1.000.000 i više eura bilježi 14 spomenutih gradova, od 100.000 do 1.000.000 eura -59 gradova. Veća izdvajanja imalo je 107, dok je negativan Trend u 2025. prema 2024. evidentirao 21 grad.
Najveći postotni rast izdvajanja za socijalnu zaštitu imao je pak Drniš, gdje su sredstva prema godinu prije povećana za čak 893,56 posto. U tom poretku potom slijedi Duga Resa s rastom od 812,49 posto, dok je na trećem mjestu Đurđevac s 428,37 posto porasta. Grubišno Polje povećalo je izdvajanja za 417,89 posto, a među gradovima s najvećim postotnim rastom su i Kraljevica s 379,04 posto, Slavonski Brod s 314,07 posto, Lipik s 306,36 posto, Samobor s 266,97 posto, Novska s 192,60 posto i Gospić s 166,22 posto povećanja. Pri vrhu su i: Varaždinske Toplice, Kutina, Varaždin, Kaštela, Pazin, Pleternica, Velika Gorica, Rab, Našice, Osijek, Novalja.…, od +76.00 do +145,61 posto porasta. Preko 400 posto povećanja bilježi kvartet prvoplasiranih gradova, njih 4, između 100 i 400 posto – 11 gradova, od 50 do 100 posto – 23 grada, između 10 i 50 posto najviše njih– 64 hrvatska grada…
Najviše su ukupne iznose za socijalnu zaštitu u 2025. godini izdvojili – ne nužno redom- najveći i veliki gradovi, s najvećim i visokim proračunskim brojkama, pa je među najnapučenijima Grad Zagreb– kojega smo u dijelu izračuna izuzeli iz tablica zbog neusporedivo većeg budžeta i specifičnog administrativnog statusa- iz gradske blagajne uplatio 157.263.072 eura, Split -10.993.349 eura, Rijeka – 7.720.736 eura, Osijek – 3.607.197 eura, Zadar– 3.304.359 eura, dok su stvarni lideri na socijalnom polju u 2025. bili Slavonski Brod– 8.788. 551 euro, Grubišno Polje – 8.531.419 eura, Petrinja– 8.143.941 eura, , Đurđevac – 7.079.957 eura, Varaždin– 6.585.504, Samobor– 5.420.026 eura, Pula – 5.286. 381 euro, Dubrovnik– 4.822. 488 eura, Duga Resa– 4.818.864 eura, Zaprešić- 4.103.191 euro… Preklani su hrvatski gradovi za socijani program, inače, izdvojili ukupno 252.957.606 eura, lani pak- 334.644.211 eura.
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (P.Livajić)
