Izdvajanja je povećalo 67 od 128 gradova. Orahovica prednjači prema iznosu po stanovniku i udjelu u proračunu, dok je Sveta Nedelja ostvarila najveći apsolutni i postotni rast.
Uspjeh ili podbačaj turističke sezone obično se procjenjuje prema broju dolazaka i noćenja, a naposljetku i po ostvarenim prihodima. Prema podacima sustava eVisitor i eCrew, u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom charteru lani je u Hrvatskoj ostvareno preko 21,8 milijuna dolazaka i 110,1 milijun noćenja. Broj dolazaka porastao je za dva, a noćenja za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je prvi put premašena granica od 110 milijuna noćenja. Prihodi od stranih turista dosegnuli su 15,298 milijardi eura, dva posto više nego u 2024. godini. Uz to, DZS je zasebno procijenio da su stanovnici Hrvatske na privatnim višednevnim putovanjima unutar zemlje potrošili još 1,135 milijardi eura.
Velik turistički promet Hrvatskoj je izuzetno važan izvor prihoda, ali ujedno povećava pritisak na prostor, infrastrukturu kao i svakodnevni život stanovnika pa je sve važnije pitanje kako njime upravljati. Zakon o turizmu, koji je na snazi od početka 2024. godine, gradovima je dao konkretnije alate za upravljanje razvojem destinacije. Planove upravljanja izrađuju turističke zajednice, a donose gradska i druga predstavnička tijela. U turistički razvijenijim gradovima, svrstanima u prve dvije kategorije indeksa turističke razvijenosti, planovi se moraju temeljiti i na izračunu prihvatnih kapaciteta, odnosno, procjeni opterećenja koje destinacija može podnijeti bez prekomjernog pritiska. Na temelju takvih procjena lokalne vlasti mogu odlučivati o broju i vrsti smještajnih kapaciteta te planirati kako usmjeravati turističke tokove.
Budući da se uloga gradova u turizmu ne svodi isključivo na planove i upravljačke odluke, već se vidi i u proračunima, zanimalo nas je koliko su lani izdvojili za turizam, koliko je to iznosilo po stanovniku i u odnosu na njihove ukupne rashode te kako su se izdvajanja promijenila u odnosu na godinu ranije. Analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna obuhvatila je svih 128 hrvatskih gradova. Izdvajanja gradova za turizam mogu obuhvaćati financiranje turističkih zajednica, promociju destinacije, organizaciju manifestacija i razvoj turističkih sadržaja, ali i javnu turističku infrastrukturu, poput plaža, šetnica, odmorišta, vidikovaca i turističkih staza. Budući da takva izdvajanja mogu uključivati i infrastrukturne projekte veće vrijednosti, pojedina ulaganja mogu u jednoj proračunskoj godini snažno podignuti ukupni iznos.
U ukupne rezultate uključen je i Zagreb, ali nije uvršten u top 10 rang-liste zbog svog specifičnog administrativnog statusa i veličine neusporedive s ostalim gradovima. Zagreb je za funkciju turizma izdvojio 12.467.466,05 eura, prema 8.662.797,18 eura godinu ranije. Izdvajanje je povećano za 3.804.668,87 eura ili 43,92 posto, a na glavni grad odnosilo se 27,46 posto ukupnog iznosa svih gradova. Zagrebačko izdvajanje iznosilo je 16,04 eura po stanovniku i 0,48 posto ukupnih rashoda Grada Zagreba.
Gledajući apsolutne iznose izdvojene za proračunsku stavku Turizam, nakon Zagreba na prvom je mjestu Sveta Nedelja sa izdvojenih 4,5 milijuna eura. Drugi su Vinkovci sa 3,22 milijuna eura, Karlovac sa 3,2 milijuna, Split sa 1,5 milijuna eura. te Orahovica sa 1,4 milijun eura. U top 10 su još Samobor sa 942.714 eura, Lipik sa 869.784 eura, Šibenik sa 826.124 i Zaprešić sa 671.000.
Kada se ukupna izdvajanja stave u odnos s procijenjenim brojem stanovnika, jedan je grad premašio 300 eura, dva su izdvojila više od 200, šest više od 100, a njih 12 preko 50 eura po stanovniku. Na prvome je mjestu Orahovica, koja je za turizam izdvojila 1,41 milijun eura, odnosno 327,32 eura po stanovniku. Slijedi Sveta Nedelja s 232 eura, dok je Lipik treći sa 176,11 eura. Novi Vinodolski izdvojio je 153,81 euro po stanovniku, Nin 142,95, a Vinkovci 107,22 eura. U Top 10 nalaze se još Novalja sa 76,30 eura, Karlovac sa 66,50, Otok sa 65,59 te Vodice sa 64,19 eura po stanovniku.
Orahovica predvodi i prema udjelu turizma u ukupnim gradskim rashodima. U tu je funkciju usmjerila 20,30 posto proračuna, odnosno 1,41 milijun od ukupno 6,95 milijuna eura rashoda. Jedina je time premašila petinu proračuna. Na drugome je mjestu Sveta Nedelja s udjelom od 12,70 posto, a treći je Lipik s 10,97 posto. To su ujedno jedina tri grada koja su za turizam evidentirala više od deset posto ukupnih rashoda. Novi Vinodolski izdvojio je šest posto, Nin 5,73, a Vinkovci 5,42 posto proračuna. Slijede Otok s udjelom od 3,85 posto, Varaždinske Toplice s 3,72, Nova Gradiška s 3,31 te Oroslavje s 3,25 posto. Više od pet posto ukupnih rashoda u turizam usmjerilo je dakle šest gradova, a udio iznad tri posto zabilježen je kod njih 12.
Izdvajanja za turizam za više od 100 tisuća eura povećalo je ukupno 19 gradova. Četiri grada zabilježila su rast veći od pola milijuna, a tri su sredstva povećala za više od milijun eura. Među njima je i Zagreb, koji, kako smo napomenuli, ne uvrštavamo na rang-liste. Najveće apsolutno povećanje ostvarila je Sveta Nedelja. Izdvajanja su porasla s 259.639,68 eura u 2024. na 4.588.823,26 eura u 2025., odnosno za 4.329.183,58 eura. Vinkovci su sredstva povećali za 1.630.370,20 eura, s 1,61 na 3,24 milijuna, dok je Karlovac na trećemu mjestu s povećanjem od 741.921,66 eura. Orahovica je izdvajanja povećala za 305.244,57 eura, Mali Lošinj za 263.084,99, Otok za 259.277,95, a Zaprešić za 247.500 eura. Top 10 zatvaraju Šibenik s povećanjem od 242.353,22 eura, Novalja sa 189.933,06 te Đurđevac sa 184.360 eura.
Kod postotnog rasta 58 gradova povećalo je izdvajanja za više od deset posto, 24 za više od 50 posto, a 13 gradova sredstva je više nego udvostručilo. Najveći postotni rast ponovno je ostvarila Sveta Nedelja, čija su izdvajanja povećana za 1.667,38 posto. Slijedi Otok s rastom od 586,55 posto, dok je Pag treći s povećanjem od 233,33 posto. Buzet je sredstva povećao za 210 posto, Kutjevo za 195,45, a Mali Lošinj za 194,49 posto. Novalja bilježi rast od 138,61 posto, Drniš 137,50, Zadar 133,89, a Kastav 108,46 posto. Svih deset najbolje rangiranih gradova tako je u 2025. za turizam izdvojilo najmanje dvostruko više nego godinu ranije.
(V.H.)
