Prošlogodišnji pobjednik Bjelovar ponovno je među pet najboljih gradova u povlačenju europskog novca, Đurđevac je lani osvojio drugo, a Osijek treće mjesto. Split je drugu godinu zaredom u završnici, dok je Benkovac prvi put izborio finale Najboljeg grada.
Bjelovar će imati priliku obraniti naslov Šampiona EU fondova. U devetom izboru za Najbolji grad, kojeg provodimo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos, za naslov mu konkuriraju Benkovac, Đurđevac, Osijek i Split. Četiri od pet ovogodišnjih kandidata tako već imaju iskustvo ove završnice, a jedini debitant je Benkovac. Njegov ulazak među pet najboljih ujedno je i prvi plasman tog grada u finale izbora za Najbolji grad od njegova pokretanja 2018. godine. Bjelovaru su i u prošlogodišnjem finalu “rukavicu bacili” Đurđevac, Osijek i Split, a njegova lanjska pobjeda ujedno mu je bila i prva u izboru za Najbolji grad. Đurđevac i Split lani su izborili svoje prvo finale dok se Osijek tada četvrti put zaredom našao u završnici EU kategorije.
Ovogodišnji kandidati nastavljaju natjecanje u razdoblju u kojem europski novac i dalje čini važan dio gradskih razvojnih ulaganja. Tijekom prošle godine hrvatski gradovi su povukli ukupno 297 milijuna eura iz fondova Europske unije, 44,5 posto više nego godinu ranije. Porast prihoda iz EU fondova ostvarilo je 65 gradova, pri čemu ih je 36 povećalo iznos za više od pola milijuna, a 12 za više od milijun eura. Više nego dvostruki rast ostvarilo je 40 gradova, dok je kod njih 20 povećanje bilo veće od 200 posto.
Ovogodišnji izbor u kategoriji EU fondova jedan je od posljednjih koji se održava unutar financijske perspektive 2021.–2027. godine. Za lokalnu samoupravu u tom je razdoblju na raspolaganju dvije milijarde eura, od čega je 687 milijuna usmjereno na razvoj gradova, a 536 milijuna eura na industrijsku tranziciju regija. I dok je provedba projekata iz aktualnog razdoblja i dalje u tijeku, približava se i nova financijska perspektiva EU za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Za rangiranje gradova korištena su konsolidirana izvješća za razdoblje od 2022. do 2025. godine, pri čemu su zbrojene izravne i neizravne pomoći iz fondova EU. Na temelju prikupljenih podataka izračunala su se dva pokazatelja: iznos EU sredstava po stanovniku te udio sredstava pojedinog grada u ukupnom iznosu koji su iz europskih fondova povukli svi gradovi. Ta se dva pokazatelja potom standardiziraju i objedinjuju u skupni indeks prema metodologiji Ministarstva regionalnog razvoja. Za razliku od kategorija u kojima se gradovi natječu odvojeno prema veličini, u kategoriji EU fondova konkurencija je jedinstvena i bira se jedan pobjednik. I ove godine Zagreb, zbog svoje veličine i statusa, ne konkurira u izboru za najbolji grad u povlačenju novca iz fondova EU. Iz konkurencije su izuzeti i gradovi koji su nakon velikog potresa ugovorili značajna sredstva od strane EU kao pomoć u obnovi razrušene imovine, kao i intervencijska ulaganja dogovorena u suradnji s Vladom.
Bjelovar u ovogodišnji izbor ulazi s 1.258 eura povučenih sredstava iz fondova EU po stanovniku od 2022. do 2025. godine te udjelom od 5,64 posto u ukupnim sredstvima koja su hrvatski gradovi povukli u tom razdoblju. Među bjelovarskim projektima su ovog tjedna otvoreni Wellovar, kompleks s deset bazena, četiri saune, teretanom i restoranom te ulaganja u sportsku dvoranu i atletski stadion.
Đurđevac u ovogodišnjem izboru konkurira s 2.207 eura povučenih sredstava iz fondova EU po stanovniku u razdoblju od 2022. do 2025. godine te udjelom od dva posto u ukupnim sredstvima koja su hrvatski gradovi povukli u promatranom vremenu. Time je nastavio snažan rezultat iz prošlogodišnjeg izbora, kada je u svom prvom finalu završio na drugom mjestu. Među projektima su ulaganja u aglomeraciju, odnosno vodoopskrbu i odvodnju, te kompostanu i sortirnicu, kao i projekti u području predškolskog odgoja i turizma.
Osijek u ovogodišnju završnicu ulazi s najdužim kontinuitetom među pet kandidata kada je riječ o ovoj kategoriji. Prošle je godine četvrti put zaredom bio finalist za Šampiona EU fondova te osvojio treće mjesto. Osijek ima i dvije ranije pobjede u izboru za Najbolji grad, obje u kategoriji Eco City, osvojene 2021. i 2022. godine. U promatranom četverogodišnjem razdoblju Osijek je povukao 4,18 posto ukupnih EU sredstava koja su ostvarili hrvatski gradovi. Među osječkim projektima su ulaganja u škole i vrtiće, sanacija odlagališta Sarvaš, izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića te obnova i uređenje Tvrđe.
Split je drugu godinu zaredom među kandidatima za Šampiona EU fondova. Prošlogodišnji ulazak u završnicu bio mu je prvi plasman među finaliste izbora za Najbolji grad, a ove godine ponovno se našao među pet najboljih u korištenju europskih sredstava. Na Split se u razdoblju od 2022. do 2025. odnosilo 5,15 posto ukupnog iznosa koji su hrvatski gradovi povukli iz fondova EU. Među splitskim projektima su sanacija odlagališta Karepovac, javna garaža u Perivoju Ane Roje, dogradnja Osnovne škole Stobreč sa sportskom dvoranom te uređenje jednog od simbola grada, popularnog Ljetnog kina Bačvice.
Benkovac, kojemu je ovo prvo sudjelovanju otkako se organizira natjecanje za Najbolji grad, u promatranom razdoblju ostvario je 1.558 eura EU sredstava po stanovniku, a njegov udio u ukupnom iznosu koji su povukli hrvatski gradovi iznosio je 1,75 posto. Među benkovačkim projektima su uređenje i razvoj prostora Benkovačkog sajma te obnova Doma kulture.
Kategorija EU fondova tijekom dosadašnjih izdanja donijela je velik broj različitih pobjednika. Prije prošlogodišnje pobjede Bjelovara titulu Šampiona EU fondova osvajali su Petrinja, Zagreb, Rijeka, Zadar, Križevci i Virovitica, pri čemu je Virovitica jedina među njima pobijedila dvaput. (V.H., V.M./JL)
