Zadar je ponovno potvrdio status pametnog grada, osvojivši titulu najboljega u Hrvatskoj u kategoriji Smart City, a uz digitalizaciju javnih usluga nastavlja velika ulaganja u promet, zelenu infrastrukturu i energetsku učinkovitost
Zadar je na devetom izboru za Najbolji grad ponio titulu najboljega hrvatskog grada u kategoriji Smart City, a ušao je i ove godine u finale kategorije Eco City. Priznanje za pametni grad temelji se na digitalizaciji javnih usluga, transparentnosti, ali i pametnim prometnim i komunalnim rješenjima, dok su među adutima u zelenoj kategoriji bili sadnja novih stabala, ulaganja u gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost i elektrifikacija javnog prijevoza. Gradonačelnik Šime Erlić u razgovoru za naš portal naglašava digitalnu transformaciju, modernizaciju javnih usluga i zelenu tranziciju kao važne smjerove daljnjeg razvoja Zadra…
Gradonačelniče, Zadar je osvojio titulu najboljega hrvatskog grada u kategoriji Smart City, a istaknuo se i u kategoriji Eco City. Koliko vam znače ova priznanja i što ona govore o smjeru u kojem se grad razvija?
-Ovo priznanje za nas je potvrda da Zadar ima dobre temelje za razvoj modernoga, pametnog i funkcionalnog grada, ali i dodatna obveza da nastavimo raditi na konkretnim poboljšanjima za naše građane…
Za mene je najvažnije da iza tih priznanja stoje konkretni rezultati. Jedini u Hrvatskoj imamo više od 72 kilometra vlastite optičke mreže koja povezuje 115 lokacija, od škola i gradskih ustanova do komunalnih društava. Liburnija kao glavni gradski prijevoznik je digitalizirana sa Zadar City aplikacijom. Razvili smo 26 digitaliziranih gradske uprave kroz sustav eZadrani, a gradsku aplikaciju koristi više od 20.000 korisnika. To su mjerljivi pokazatelji da digitalizacija u Zadru nije samo plan na papiru, nego proces koji već donosi koristi. I činjenica jest da je Zadar u toj priči koordiniran s nacionalnim sustavom.
Istodobno, želimo da Zadar bude grad koji čuva svoj urbani okoliš, kvalitetno upravlja prostorom, ulaže u energetsku učinkovitost i razvija održivu mobilnost. Zato su nam važna i priznanja u području ekologije, pametan grad nije samo grad tehnologije, nego grad u kojem tehnologija, infrastruktura i zaštita okoliša služe boljoj kvaliteti života. Cilj koji smo sebi zacrtali jest da želimo gradsku upravu koja je dostupnija i učinkovitija, promet koji se bolje organizira, javne prostore koji su ugodniji za život i razvoj koji čuva Zadar za buduće generacije Zadranki i Zadrana.
Koja biste pametna rješenja koja je Grad Zadar dosad uveo izdvojili kao najvažnija za povećanje učinkovitosti gradske uprave i javnih službi i poboljšanje kvalitete života građana? Usput, koje je konkretne rezultate njihova primjena donijela i na koji način građani to osjete u svakodnevnom životu?
-Izdvojio bih pametno upravljanje prometom, digitalizaciju gradske uprave i digitalno povezivanje gradskih sustava. Kroz platformu eZadrani građanima je dostupno 26 digitaliziranih usluga koje pokrivaju više od 90 posto uobičajenih zahtjeva prema gradskoj upravi. Zahtjevi za stipendije, subvencije vrtića i autotaksi dozvole mogu se predavati putem interneta, uz prijavu kroz sustav e-Građani. Građani mogu pratiti tijek predmeta i preuzimati dokumente bez potrebe za dolaskom na šalter. Važno je naglasiti da digitalizacija nije samo prebacivanje obrazaca na internet. Cilj nam je povezati procese unutar gradske uprave kako bi se predmeti brže rješavali, smanjila administracija i građanima omogućilo da svoje vrijeme koriste kvalitetnije, u tom smjeru ide i preustroj gradske uprave, gdje smo predvidjeli i posebno jačanje segmenta upravljanja digitalizacijom.
Drugi važan primjer je inteligentni prometni sustav, koji trenutačno obuhvaća 18 raskrižja. Semafori se prilagođavaju stvarnim prometnim uvjetima, upravljaju zelenim valom (primjer Tuđmanova i Ante Starčevića), a podaci se prikupljaju i analiziraju u Gradskom centru za kontrolu prometa.
To nam daje mogućnost kvalitetnijeg upravljanja prometnim tokovima i predstavlja temelj za daljnje širenje sustava, a mi smo upravo u fazi daljnjeg razvoja tog sustava uz pomoć EU fondova i ITU mehanizma, kojim ćemo pokriti sva važnija gradska raskrižja tim sustavom. Dakle, imat ćemo kroz dvije godine cijeli grad pokriven ITS sustavom, što nas čini predvodnikom u Hrvatskoj po tom pitanju. Tu je i vlastita optička mreža, po čemu smo također specifični u Hrvatskoj, duga preko 72 kilometra, koja povezuje 115 lokacija, uglavnom javnih institucija. Ona omogućuje pouzdaniju komunikaciju među ustanovama, visoke brzine interneta i razvoj novih digitalnih rješenja. Sljedeći je korak dodatno povezivanje tih sustava i širenje dostupnih usluga. Najveći izazov je integracija, a mi definitivno imamo ambiciozan cilj da većina javnih gradskih tvrtki i usluga budu dio “virtualnog grada”. Konačan rezultat koji želimo postići jednostavan je, manje čekanja i papirologije, bolja koordinacija gradskih službi, brže i kvalitetnije javne usluge…
Jedan od najvećih izazova Zadra je promet, osobito tijekom turističke sezone, Inteligentni prometni sustav trebao bi se proširiti, a Grad ulaže i u nove električne autobuse, ali i biciklističku infrastrukturu. Kada će građani i tu osjetiti konkretna poboljšanja, i može li Zadar dugoročno smanjiti prometne gužve i ovisnost o automobilima?
-Promet je jedan od naših ključnih razvojnih izazova. Zadar tijekom ljeta ima znatno veći prometni pritisak, sezona traje sve duže, a rješenje nije u jednoj investiciji, nego u kombinaciji boljeg upravljanja prometom, kvalitetnijega javnog prijevoza, biciklističke infrastrukture i pametne organizacije parkiranja. Upravo zato pripremamo drugu fazu inteligentnog prometnog sustava. U rujnu 2026. pokrenut je postupak nabave projektne dokumentacije, procijenjene vrijednosti 200.000 eura bez PDV-a, s rokom izrade od šest mjeseci. Planirano je proširenje na 27 novih mikrolokacija, dodatni nadzor nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, ali i razvoj rješenja kojima bi se omogućio prioritetni prolazak vozila hitnih službi.
To znači da ćemo dobiti bolji pregled prometnih zbivanja i više mogućnosti za pravodobno reagiranje. Pritom želim biti realan. Pametni semafori mogu poboljšati protočnost, no sami po sebi ne mogu ukloniti sve gužve, osobito u vrhuncu turističke sezone. Drugi važan korak je modernizacija javnog prijevoza. Potpisan je ugovor za nabavu 13 novih električnih niskopodnih autobusa za Liburniju, ukupne vrijednosti 7,6 milijuna eura, uz financiranje iz europskih sredstava. Riječ je o prvim električnim autobusima koji će se uvesti u zadarski sustav javnog prijevoza. Njihov dolazak stvara preduvjete za pouzdaniju uslugu, tiši promet i manje lokalnih emisija.
Uz to, ulažemo u biciklističku infrastrukturu, razvijamo koncept Park&Ride i Bike&Ride, planiramo i modernizaciju autobusnog kolodvora kroz projekt MOBILITY UPGRADE! Ključno uređenje, koje smo realizirali u suradnji s Vladom je državni prostor Ravnica koji pretvaramo u uređeni parking s preo 400 mjesta i prostor za turističke autobuse, želimo omogućiti građanima i posjetiteljima da dio puta do grada obave bez automobila, a zatim nastave javnim prijevozom ili biciklom. Poboljšanja će dolaziti naravno postupno, kako se pojedini projekti budu realizirali…
Usvojena je Strategija zelene urbane obnove za razdoblje od 2026. do 2035. godine, a Grad ulaže i u energetsku obnovu javnih zgrada, kao i solarne elektrane na područnim školama na zadarskim otocima. Koji su najvažniji projekti i kakve konkretne koristi, od kvalitetnijih javnih prostora do nižih troškova energije, građani na tom polju mogu očekivati?
-Strategija zelene urbane obnove daje nam okvir za sustavno planiranje razvoja Zadra u sljedećem desetljeću. Njezin je cilj povezati očuvanje zelenih površina, kvalitetnije upravljanje prostorom, energetsku učinkovitost i prilagodbu klimatskim promjenama. Ona nije sama sebi svrha, nego podloga za pripremu i financiranje konkretnih projekata. Među važnim smjerovima razvoja je stvaranje zeleno-plave infrastrukture, odnosno povezivanje parkova, drvoreda, otvorenih prostora i sustava odvodnje, posebnu pozornost treba posvetiti područjima koja su osjetljiva na obilne oborine, uključujući sliv Ričine i gradske depresije u kojima može doći do bujičnih poplava. U tom smo smislu napravili veliki iskorak, s desetak izgrađenih retencija – kišnih vrtova. Rješenja poput ozelenjivanja, propusnijih površina i boljeg zadržavanja kišnice mogu pridonijeti otpornijem gradu i ugodnijem javnom prostoru.
Veliki naglasak stavili smo na sadnju i ozelenjivanje, s programom najveće sadnje do sada ikada. U okviru našeg Zelenog plana Grada Zadra, vrijednog više od 1,2 milijuna eura, posadili smo 2.500 stabala i 1.500 sadnica nižeg raslinja u manje od dvije godine, to je važan korak prema stvaranju više hlada, ugodnijih pješačkih pravaca i kvalitetnijih prostora za boravak na otvorenom. Sa Zelenim planom nastavljamo dalje, a cilj je sadnja stabala na asfaltiranim i betonskim površinama poput pločnika i parkinga, kao i uređenje manjih “džepnih Šuma” odnsno malih zelenih oaza po kvartovima.
Drugo važno područje je energetska obnova javnih zgrada. Strategija prepoznaje projekte obnove škola, među kojima su OŠ Šimuna Kožičića Benje, OŠ Stanovi i OŠ Šime Budinića, kao i druge javne objekte. Ulaganja u energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući solarne elektrane na područnim školama na otocima, trebaju smanjiti potrošnju energije i troškove održavanja, uz poboljšanje radnih uvjete učenicima i zaposlenicima.
Početkom rada Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje stvoreni su uvjeti za zatvaranje odlagališta Diklo. Što slijedi u procesu sanacije i kada bi taj dugogodišnji problem trebao biti riješen? Uz to, kako planirate dodatno uključiti građane u zaštitu okoliša, primjerice kroz Zeleni telefon?
-Zatvaranje odlagališta Diklo povijesni je iskorak u rješavanju jednog od dugogodišnjih okolišnih problema Zadra. Nakon izgradnje i početka rada našeg Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje stvoreni su uvjeti za promjenu sustava zbrinjavanja otpada, a miješani komunalni otpad na Diklo se više ne odvozi od studenoga 2025. Prošlog mjeseca donijeli smo odluku o potpunom zatvaranju Dikla za sav otpad od 1. studenoga 2026. Na lokaciji će ostati u funkciji samo fizički odvojeno reciklažno dvorište, time završava višedesetljetno korištenje Dikla kao odlagališta, a u prvi plan dolazi njegova sanacija. Slijede izrada projektno-tehničke dokumentacije i osiguravanje sredstava za radove, sanacija je jedan od naših prioriteta za 2027. godinu, no njezin početak i dinamika ovise o dovršetku potrebnih procedura i osiguravanju financiranja. To je sada naš prioritet koji ćemo rješavati u idućih nekoliko godina.
Istovremeno moramo nastaviti razvijati sustav odvojenog prikupljanja otpada, graditi nova reciklažna dvorišta i podzemne spremnike, odnosno građanima olakšati pravilno zbrinjavanje otpada. Samo otvaranje novog centra nije dovoljno ako ne unaprijedimo navike i ne smanjimo količinu otpada koji završava u sustavu obrade…
Što se tiče Zelenog telefona, naravno da želimo dodatno ojačati i komunikaciju s građanima. No, u posljednje vrijeme ona se s telefona preselila na mail i u inbox-e društvenih mreža. Građani najbolje poznaju svoje kvartove i često prvi primijete nepropisno odlaganje otpada, onečišćenje ili druge probleme u okolišu. Zato je važno komunicirati s građanima. Zaštita okoliša mora biti zajednička odgovornost Grada, komunalnih službi, građana i gospodarstva.
Zadar sve snažnije razvija i svoju tehnološku scenu, a međunarodna događanja poput konferencije Infobip Shift, koja je 2026. okupila više od 5.000 sudionika, prilika su za povezivanje domaćih i međunarodnih stručnjaka. Kako takvi događaji mogu pridonijeti razvoju lokalnog IT sektora, privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta?
-Infobip Shift važan je za Zadar jer pokazuje da naš grad može biti mjesto susreta međunarodne tehnološke zajednice, s obzirom na utjecaj koji ima nova tehnologija na naše živote, slobodno možemo kazati da je to okupljanje najvažnijih ljudi, stručnjaka, developera i tech influencera današnjice, a ovogodišnje izdanje okupilo je na Višnjiku na tisuće sudionika i sudionica iz tehnološkog svijeta. Program je obuhvatio razvoj umjetne inteligencije, tehnoloških platformi, karijera i startupova.
Takve konferencije imaju nekoliko konkretnih učinaka. Prvo, omogućuju lokalnim IT tvrtkama i stručnjacima da se povežu s međunarodnim partnerima, razmijene iskustva i dođu do novih poslovnih prilika. Drugo, mladima i studentima pružaju priliku da upoznaju tehnologije i poslove koji oblikuju budućnost tržišta rada. Treće, povećavaju međunarodnu vidljivost Zadra kao grada u kojem se može kvalitetno živjeti i razvijati tehnološki posao. Važan je i učinak na lokalno gospodarstvo. Velika međunarodna događanja stvaraju potražnju za hotelskim i ugostiteljskim uslugama, prijevozom i drugim djelatnostima. Međutim, dugoročna korist još je veća ako se dio kontakata pretvori u nova ulaganja, zapošljavanje i razvoj lokalnih tvrtki.
Zato želimo nastaviti razvijati suradnju između gradske uprave, obrazovnih institucija, poduzetnika i tehnološkog sektora. Grad pritom može pomoći kvalitetnom infrastrukturom, dostupnim javnim uslugama i poticajnim okruženjem za poduzetništvo. Naš je cilj da Zadar ne bude samo grad u kojem se održavaju velike tehnološke konferencije, nego i grad u kojem tehnološke tvrtke mogu rasti, stručnjaci graditi karijeru, a mladi pronaći perspektivu bez potrebe da svoju budućnost nužno traže drugdje…
Kada pogledate sve projekte digitalizacije, zelene tranzicije i modernizacije infrastrukture, koji su najveći razvojni prioriteti Zadra u sljedećih nekoliko godina? Po čemu bi, na koncu, građani konkretno trebali osjetiti da se grad razvija kao pametniji, zeleniji i kvalitetniji prostor za život?
-Prvo, nastavit ćemo digitalizirati gradsku upravu i povezivati gradske sustave, želimo da što više postupaka građani mogu obaviti od kuće, da jednostavnije dolaze do informacija i da gradske službe rade učinkovitije, a već imamo dobru osnovu u sustavu eZadrani, koji je svojevrsna “virtualna gradska uprava” i vlastitu optičku mrežu. Naredni je korak dodavanje novih javnih usluga na postojeću platformu Zadar City. Zamislimo to kao jednu karticu na kojoj su sve relevantne usluge grada, od javnog prijevoza i parkinga, pa do plaćanja računa, ili zahtjeva za raznim naknadama, stipendijama, dozvolama.
Drugo, promet ostaje jedan od naših najvećih prioriteta. Proširenje inteligentnog prometnog sustava, nabava električnih autobusa, ulaganje u biciklističku infrastrukturu i razvoj Park&Ride sustava omogućiti će bolju protočnost, kvalitetniji javni prijevoz i više mogućnosti za kretanje bez automobila. Svjesni smo da se prometne navike ne mijenjaju preko noći, ali moramo građanima ponuditi funkcionalne alternative na tom području.
Treće, snažno smo krenuli i želimo sustavno ulagati u zelenu infrastrukturu, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Zeleni plan, Strategija zelene urbane obnove i sanacija Dikla dio su šireg procesa kojim želimo unaprijediti kvalitetu javnog prostora, smanjiti okolišna opterećenja i učiniti grad otpornijim na klimatske promjene, i naposljetku četvrto – važno je odgovorno upravljanje prostorom i infrastrukturom. Zadar mora rasti i razvijati se tako da istodobno čuva svoju urbanu kvalitetu, dostupnost javnih sadržaja i vrijednost prirodnog okoliša. U tom smislu, ozelenjivanje kvartova, obnova javnih zgrada, kvalitetnije prometno povezivanje i revitalizacija zapuštenih prostora nisu odvojeni projekti, nego dijelovi iste razvojne politike Grada.
Na kraju, želim da građani napredak prepoznaju u konkretnim stvarima: u manje kompliciranoj administraciji, boljem javnom prijevozu, uređenijim i zelenijim kvartovima, kvalitetnijim javnim zgradama i odgovornijem gospodarenju otpadom. To je za mene smisao pametnog i zelenog grada. Tehnologija i investicije imaju pravu vrijednost tek kada pridonose kvalitetnijem životu ljudi – naglašava Šime Erlić, gradonačelnik Zadra. (P.L.)
