Izdvajanja, koja uključuju i opskrbu vodom, uličnu rasvjetu i druge rashode vezane uz stanovanje, između 2017. i 2019., prema podacima Ministarstva financija, dosegla su 15 milijardi kuna i bila su u stalnom porastu
Među najbrže rastuće proračunske stavke naših gradova posljednjih godina svakako spadaju ulaganja u razvoj i poboljšanje stanovanja i života u zajednici. Ta su ulaganja, zavedena u gradske proračune kao usluge unapređenja stanovanja i zajednice koje uključuju i opskrbu vodom, uličnu rasvjetu i druge rashode vezane uz stanovanje, između 2017. i 2019., prema podacima Ministarstva financija, dosegla 15 milijardi kuna i bila su u stalnom porastu.
Prve promatrane godine gradovi su u usluge unapređenja stanova i zajednice uložili 4,4 milijarde kuna, da bi taj iznos u 2018. bio povećan za 8% na 4,7 milijardi kuna. Pretprošle godine rast ovih proračunskih izdvajanja iznosio je 17,3% u odnosu na 2018., dosegnuvši iznos od pet milijardi i 588 milijuna kuna. Pritom su u 2019. rasle sve vrste ulaganja u unapređenje stanovanja i zajednice, a najviše, 35%, drugi rashodi vezani za stanovanje. Kada se iznos ukupnih proračunskih izdvajanja gradova za usluge unapređenja stanovanja i zajednice iz pretprošle godine usporedi s pripadajućim iznosom iz 2015. od 2,6 milijardi kuna, dolazi se do zaključka kako su u četiri godine ulaganja poduplana. Posljedica je to, zacijelo, povećanih povlačenja novca iz Europskih fondova, a jedna od najizdašnijih potpora EU su projekti aglomeracije, odnosno gradnje ili obnove vodno-komunalne infrastrukture u našim gradovima.
Najveća prosječna izdvajanja za usluge unapređenja stanovanja i zajednice per capita imao je Novigrad u Istarskoj županiji. S ukupnim proračunskim ulaganjem u stanovanje i zajednicu u promatranome razdoblju od 52,4 milijuna kuna, Novigrad je ostvario prosječno ulaganje po stanovniku od 12.079 kuna. Više od 10 tisuća kuna ulaganja po stanovniku u spomenutome periodu ostvarili su, uz Novigrad, još samo Nin u Zadarskoj i Vodnjan u Istarskoj županiji.
Nakon navedenih, najuspješnija su tri grada iz Primorsko-goranske županije; Cres s 9752 kune po stanovniku, Opatija koja je izdvojila 9022 i Mali Lošinj s 824 kuna izdvajanja za navedenu svrhu u razdoblju između 2017. i 2019. godine.
Među top deset najuspješnijih gradova po ovom kriteriju nalaze se još i Rovinj, Vukovar, Novi Vinodolski te Komiža. Vukovar je među svih deset gradova uložio najveći ukupni iznos u unapređenje usluge stanovanja i zajednice u promatranom razdoblju, odnosno, uložio je 210,5 milijuna kuna, slijedi Rovinj sa 117 te Opatija sa 105 milijuna kuna. Vukovar je na ovom popisu i grad s najviše stanovnika, a Cres najmanji s 2879 stanovnika.
Kada je u pitanju udjel proračunskog izdvajanja za unapređenje usluga stanovanja i zajednice u ukupnome proračunu gradova, najveći udjel između 2017. i 2019. ostvarila je Pleternica u Požeško-slavonskoj županiji. Uloživši u razvoj stanovanja i zajednice, opskrbu vodom, uličnu rasvjetu i druge investicije vezane za stanovanje i komunalne pogodnosti u spomenutome razdoblju 46,5 milijuna kuna, Pleternica je ostvarila prosječan proračunski udjel od 55,91%. Pleternicu slijedi Kutjevo uloživši u spomenute usluge 16,7 milijuna kuna, a kutjevačka gradska uprava ostvarila je prosječni proračunski udio od 49,71 posto.
Više od prosječnih 40% proračunskog izdvajanja za unapređenje stanovanja i zajednice ostvarili su i Ludbreg u Varaždinskoj, Komiža, Vodnjan, Beli Manastir u Osječko-baranjskoj i Petrinja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Popis od deset najuspješnijih gradova prema postignutom udjelu u ukupnom proračunu za unapređenje usluga stanovanja i zajednice zatvaraju Čabar u Primorsko-goranskoj, Zlatar u Krapinsko-zagorskoj županiji i Vukovar s udjelima od 38 %. Uz sjedište Vukovarsko-srijemske županije, najveći ukupni proračunski izdatak za unapređenje razvoja stanovanja i zajednice između 2017. i 2019. imala je Petrinja, 107,5 milijuna kuna. Zatim slijedi Beli Manastir koji je u tu svrhu uložio 58,3 milijuna kuna.
Najveći napredak u podizanju proračunskog udjela namijenjenog unapređenju stanovanja i zajednice između 2017. i 2019. napravila je Nova Gradiška u Brodsko-posavskoj županiji. Prve promatrane godine iz proračuna Nove Gradiške izdvajano je u spomenutu svrhu 0,28 %, a dvije godine kasnije isti je pokazatelj iznosio devet posto. Iza Nove Gradiške najuspješnija je, po ovom kriteriju, Županja u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je izdvajanja za razvoj stanovanja i zajednice, opskrbu vodom, uličnu rasvjetu i druge investicije vezane za stanovanje i komunalne pogodnosti u tri godine digla za gotovo 500% dosegnuvši pretprošle godine pripadajući proračunski udjel od 21%.
Više od 200 % proračunska izdvajanja za unapređenje stanovanja i zajednice digli su između 2017. i 2019. i Beli Manastir (286%), Senj (231%) u Ličko-senjskoj županiji, Opuzen (219%) u Dubrovačko-neretvanskoj, Petrinja (218%) u Sisačko-moslavačkoj županiji i Otok koji je podigla pripadajući udjel u proračunu za 207 %. Preostala tri grada na popisu sredina s najvećim napretkom u podizanju proračunskog udjela namijenjenog unapređenju stanovanja i zajednice su Solin (rast od 186%), Popovača (137%) u Sisačko-moslavačkoj županiji i Imotski koji je ostvario rast od 123%.
Najveći broj stanovnika među gradovima svrstanim u ovaj redoslijed ima Petrinja (24671), a najmanji Opuzen s 3254 žitelja. Imena gradova potvrđuju kako je projekt aglomeracija jedan od ključnih za povećanje proračunskih izdvajanja za unapređenje stanovanja i zajednice. Projekti aglomeracije provode se, među ostalim, u Novigradu (zajedno s Umagom i Savudrijom), Petrinji, Vukovaru, Belom Manastiru, Novom Vinodolskom (u suradnji s Crikvenicom i Selcima) i Pleternici. Riječ je o investicijskim zahvatima koji uključuju rekonstrukcije i dogradnje vodovoda, crpnih stanica, kolektora, kanalizacijske mreže, otpadnih voda, oborinskih kanala i uređaja za obradu pitke vode, tako da je utjecaj tih ulaganja na ukupna proračunska izdvajanja gradova vrlo izražen. (Vedran Marjanović, Vedrana Humski)
