Čak 94 od 128 hrvatskih gradova povećala izdvajanja za socijalnu zaštitu, njih čak 20 za više od 100 posto, a tri grada za čak četiri, pet i više od šest puta!
Poražavajući, nedavno objavljeni, podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je čak petina hrvatskih građana siromašno. Službenim rječnikom – u riziku od siromaštva je 20,3 posto građana, prvenstveno umirovljenika kojih je gotovo 800 tisuća prisiljeno živjeti s manje od 568 eura mjesečno. Ne čudi stoga da su u protekle četiri godine čak 94 od 128 hrvatskih gradova povećala izdvajanja za socijalnu zaštitu, njih čak 20 za više od 100 posto, a tri grada za čak četiri, pet i više od šest puta!
Niz je mjera i programa kojima socijalno osviješteni gradovi pokušavaju kompenzirati sve negativne trendove koji se lome preko novčanika građana, a uz uobičajene novčane potpore i izdvajanja za programe kojima se, primjerice, socijalno ugroženoj djeci osigurava besplatna školska prehrana, jedan od najpopularnijih i društveno najkorisnijih projekata u posljednjih nekoliko godina zasigurno je projekt ZAŽELI kojim su gradovi bespovratnim EU sredstvima osigurali besplatnu skrb i pomoć za svoje stare i nemoćne, a ujedno i posao za teško zapošljive žene, uglavnom starije od 55 godina.
Naša mandatna analiza izdvajanja gradova za socijalnu zaštitu, temeljena kao i uvijek na konsolidiranim podacima Ministarstva financija, pokazuje kako su gradovi u protekle četiri godine za socijalnu zaštitu izdvojili ukupno preko 951 milijun eura, a najveće povećanje bilježi se u zadnjoj godini mandata. Neki će reći jer je predizborna godina, a ostali da je stvar socijalne osjetljivosti i reagiranja na podivljalu inflaciju i sve teže preživljavanje sve većeg broja građana koji se statistički svrstavaju ‘na rub siromaštva’, ali u prošloj godini gradovi za socijalnu zaštitu ukupno izdvojili gotovo 300 milijuna eura, za razliku od prve tri godine mandata u kojima su se izdvajanja kretala oko 230-235 milijuna eura.
Za socijalnu zaštitu većina gradova iz proračuna je izdvajala manje od pet posto proračuna, a njih tek 11 više od 10 posto (Buzet, Obrovac, Petrinja, Vrlika, Otok, Labin, Sinj, Vis, Glina, Kutjevo i Pleternica), s tim da su rekorderi Buzet i Obrovac koji su za svoje socijalno najugroženije izdvajali prosječno preko 20 posto proračuna. Izdvajanja po stanovniku kreću se, pak, od 0,85 pa do rekordnih 1.534 eura u Obrovcu, 1.436 eura u Petrinji i 1.134 eura u Buzetu. Tu još svakako treba spomenuti Vis koji je protekle četiri godine za socijalnu zaštitu izdvajao preko 900 eura, Labin – 850, Vrliku – 808, a iznad 500 eura izdvajali su još Pazin, Glina, Zagreb, Umag i Otok.
Prema skupnom indeksu* kojim smo obuhvatili i uspoređivali udio proračunskih izdvajanja gradova za socijalnu zaštitu i izdvajanja za socijalnu zaštitu po stanovniku, socijalno najosjetljiviji grad u zemlji je, može se zaključiti iz prethodnih redaka – Grad Obrovac. Kao što je već navedeno – Obrovac je u protekle četiri godine za socijalnu skrb izdvajao prosječno 22,2 posto proračuna, odnosno 1.534 eura po stanovniku. Drugi je Grad Buzet koji je izdvajao nešto više iz proračuna – 24,4 posto, ali ima više stanovnika pa je za socijalnu zaštitu izdvajanje iznosilo 1.134 eura po stanovniku. Na trećem mjestu je Petrinja sa prosječnim proračunskim izdvajanjem od 16,9 posto, odnosno 1.436 eura po stanovniku. Četvrta je Vrlika koja je za socijalnu zaštitu iz proračuna izdvajala 16,6 posto, odnosno 808,32 eura po stanovniku, potom Vis koji je za svoje najslabije građane izdvajao 11,6 posto proračuna, odnosno 957,86 eura po stanovniku.
Šesti socijalno najosjetljiviji grad u zemlji je Labin sa proračunskim izdvajanjem za socijalnu skrb od 12,6 posto, odnosno 850,44 eura po stanovniku, slijede Glina sa izdvajanjem od 11,5 posto/733,70 eura po stanovniku, Otok sa proračunskim izdvajanjem od 13,5 posto/580,55 eura po stanovniku, Pazin koji je za socijalnu zaštitu izdvajao po 8,6 posto proračuna/777,61 eura po stanovniku te Grubišno Polje sa proračunskim izdvajanjem od 9,6 posto/454,88 eura po stanovniku.
Kao i uvijek, Grad Zagreb zbog svih njegovih specifičnosti i veličine proračuna ne uspoređujemo s ostalim gradovima, ali da je drugačije, po izdvajanju za socijalnu zaštitu bio bi na 10. poziciji u Hrvatskoj sa izdvojenih 718 eura po stanovniku i 7,1 posto proračuna.
Kao što smo već naveli, proračunska izdvajanja za socijalnu zaštitu u četiri godine najviše su povećali Duga Resa i to za više od šest puta – sa 67.205 eura u 2021. na 528.102 eura u prošloj godini, Đurđevac za 547 posto – sa 206.883 u 2021. na preko 1,3 milijuna eura u 2024. godini te Grubišno Polje za 461 posto – sa 293.638 u 2021. godini na preko 1,6 milijuna eura u prošloj godini. U top 10 gradova s najvećim povećanjem su još Popovača, Petrinja, Čabar, Opuzen, Zadar, Hvar i Biograd na Moru.
Preko 100 posto izdvajanja za socijalno ugrožene građane i njihovu zaštitu povećali su još Prelog, Belišće, Krapina, Krk, Vrbovsko, Čakovec, Dugo Selo, Ccres, Otok, Ivanec, Crikvenica i Zlatar. (M.P.D.)
*Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva za određenu proračunsku stavku po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio izdvojenih sredstava za stavku u ukupnom proračunu grada za razdoblje 2021-2024.
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)
