Analize TOP 10

Dva grada izdvojila preko četvrtine godišnjeg proračuna – evo tko su rekorderi izdvajanja za sport!

Naša najnovija analiza podataka FINA-e pokazuje da je najviše proračunskih sredstava za sport po stanovniku u 2022. – za koju su dostupni podaci u očekivanju onih za 2023.- izdvojio Vis, pa Zabok, Novigrad, Rovinj, Varaždin, Vodice, Makarska… Vis se može pohvaliti i najvećim udjelom izdvojenih ‘sportskih’ sredstava iz proračuna u istoj godini, uz Zabok, Vodice, Svetog Ivana Zelinu, Bjelovar… U odnosu na 2021. za sport su sredstva nominalno najviše povećali Osijek, Bjelovar, Zabok i Rijeka…, a postotno Nin, Krk, Hrvatska Kostajnica, Sveti Ivan Zelina…

U čitavom nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje kontinuirano provodi portal gradonačelnik.hr, rekapitulirajući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca lokalnih samouprava, ovaj put smo istražili koliko su sredstava hrvatski gradovi u 2022. iz ukupne proračunske bilance izdvojili na svom području za financiranje – sporta.

Ništa čudno, to smo konstatirali u nebrojeno navrata, on je u RH iznimno važan segment društvenog života, ali nažalost počesto i segment o kome se još uvijek vrlo rijetko strateški i cjelovito promišlja. Premda, i kod nas se taj pomalo usporeni institucionalni pogled na sport koji definitivno inspirira pojedince, itekako utječe na stvaranje zajedništva i dotiče cijelu naciju (dostatno se prisjetiti kolektivnog ponosa u postignućima naših ekipnih – Vatreni, Pakleni… – i individualnih sportaša), a bio je i ostaje najbolji medij promocije, koji poprilično osigurava prepoznatljivost zemlje i njenih administrativnih dijelova – ubrzano mijenja.

Bavljenje sportom ima ne samo čisto rekreativnu, već i veliku zdravstvenu i odgojnu  ulogu, posebno kod mladih ljudi, donosi brojne fizičke i mentalne prednosti – od prevencije bolesti do razvijanja kreativnosti, komunikacije, odgovornosti, radnih i životnih navika, solidarnosti, tolerancije i uzajamnog uvažavanja. A da je sport važan i za boljitak društva ukazivao je davno i Pierre de Coubertin, otac modernih Olimpijskih igara…

Da je sport izuzetno važan za hrvatsko gospodarstvo, sve više prepoznaje i država.  Dokazana sinergija turizma i sporta i formalno se potvrdila kroz formiranje zajedničkog ministarstva, prvi puta su osigurana i sredstva za sport, odnosno za sportsku infrastrukturu kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, te kroz višegodišnji financijski okvir, novim zakonom uvodi se i kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima i trajna naknada za trenere osvajače medalja, počinje ulaganje i u sportske građevine od nacionalnog interesa, a sve jedinice lokalne samouprave trebaju pripremiti projektnu dokumentaciju i imati spremne građevinske dozvole, elaborate i javljati se na natječaje koje će raspisivati Ministarstvo turizma i sporta.

Koncem prošlog mjeseca uručeni su ugovori u ukupnoj vrijednosti 15 milijuna eura za sport u Hrvata. Konkretnije, 10 milijuna eura je izdvojeno za ukupno 84 projekta diljem domovine i još 5.5 milijuna eura za organizaciju 25 velikih međunarodnih sportskih natjecanja. Financiraju se ulaganja u sportsku infrastrukturu, napose značajno podupire ona pod ‘kapom’ lokalnih uprava i samouprava, od nogometnih i teniskih terena do atletskih staza i vježbališta na otvorenom, kao i sportske dvorane, uključujući i one u školama, kojima se posebno želi potaknuti na bavljenje tjelesnom aktivnošću djece i mladih osoba. Pomaže se i aktivan turizam…

Kada se radi o našoj analizi, dobiveni podaci pokazuju kako su za sport i rekreaciju svojih građana otprilike podjednako ulagali ‘morski’ i ‘kontinentalni’ gradovi, prvi spomenuti nešto više ‘po glavi stanovnika’ što se može protumačiti i nešto većim ulaganjem u poboljšanje sportske infrastrukture i sportske manifestacije kao sve bitnije ponude u sferi održivog turizma, pri čemu su ipak mali i srednji gradovi u odnosu na velike – koji su razumljivo prednjačili u apsolutnim iznosima – izdvajali nešto više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.

Uz to, zanimljivim se pokazuje i da je tek 10 gradova za ovu stavku u 2022. uložilo više od deset posto, ali i dva preko četvrtine svog godišnjeg proračuna (u 2021.- nitko nije izdvojio iznad 15 posto), između 5 i 10 posto uložilo je u sport -39 gradova (u 2021.- bilo ih je 31),  što se logično može možda tumačiti i tada još uvijek aktualnim pandemijskim razlozima (donekle manje sportskih aktivnosti i događanja, preusmjeravanja sredstava iz polja sporta kao potpora oporavku nekih drugih ranije ugroženih proračunskih područja…), ali i postepenim vraćanjem u ‘staro normalnog’ iz ‘novo normalnog’ života. Točno 55 hrvatskih gradova izdvojilo je za sport i sportaše od 2 do 5 posto, njih 14 između 1 i 2 posto udjela…

Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz Proračuna u vrhu se našao Vis, koji je za tu granu osigurao 26.45 posto sredstava, ispred Zaboka sa 25.15 posto proračunskog udjela, zatim Vodica (13.42 posto), Svetog Ivana Zeline (12.81), Bjelovara (12.25), Sinja (11.12), a pozicije u Top 10 zauzimaju i Novigrad, Varaždin, Slavonski Brod i Rovinj, od 10.17 do 10.78 posto udjela izdvajanja.

U promatranom razdoblju, za sport je i po stanovniku daleko najviše izdvojio Grad Vis, 4.840,57 kuna ‘per capita’. Iznad 2 tisuće ‘sportskih’ kuna po glavi stanovnika imao je i Zabok (2.136,17 kuna), a preko 1.000 kuna-  su još samo Novigrad (1.466,57 kuna), Rovinj (1.379,96 kuna), Varaždin (1.296,71 kuna) i Vodice (1.066,98 kuna). Među 10 najizdašnijih u toj rubrici su i: Makarska (896,16 kuna), Poreč (888,68 kuna), Bjelovar (850,68 kuna) i Rijeka (763,89 kuna). Ukupno 25 gradova (u 2021.-12)  pritom je prosječno po stanovniku u sport usmjerilo 500-1.000 kuna, njih 50 (preklani- 33) između 200 i 500, a 13 gradova ispod 100 kuna…

Listu onih koji su u 2022. povećali u postotku svoja ulaganja u sport u odnosu na 2021. predvodi Grad Nin, jedini preko 500 posto, odnosno 635,21 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak bilježe za njim Krk (386,82 posto), Hrvatska Kostajnica (341,86 posto), Sveti Ivan Zelina (244,98 posto), Zabok (233,59 posto), Bjelovar (131,01 posto), Bakar (118,07 posto), Rovinj (114,98 posto), Popovača (107,33 posto i Varaždinske Toplice (101,81 posto povećanja). Iznad 100 posto porasta imala su još tri grada- Gospić, Trilj i Vis (od 100,00 do 101,61 posto), između 50 i 100 posto povećanja – 16, od 10 do 50 posto- 47 gradova. Pozitivan trend upisalo je 85, a negativan – 40 gradova.

Istovremeno, Osijek, je pak, prednjačio prema nominalnom rastu izdvajanja za sport u 2022. u odnosu na 2021. s rekordnih 30.636.547 kuna, ispred najbližih u poretku Bjelovara (17.520.277 kuna) i Zaboka (12.947.671 kuna). Tu su u vrhu još i Rijeka (11.701.652 kuna), Rovinj (9.571.294 kune), Vis (9.284.217 kuna), Slavonski Brod (9.216.146 kuna), Zadar (8.501.968 kuna), Sveti Ivan Zelina (7.483.305 kuna) i Dubrovnik (5.361.017 kuna). Rast iznad 10 milijuna kuna imala su 4 grada, njih 24 je postiglo povećanje između 1 milijun i 10 milijuna, 38 ih je evidentiralo porast od 100.000 do 1.000.000 kuna…

Najviše su ukupne iznose za sport u 2022. godini dakako izdvojili najveći i veliki gradovi, s najvećim i visokim proračunskim brojkama, pa je tako Grad Zagreb za svoje sportaše i sportašice, kao i ukupan razvoj sporta, iz gradske blagajne „uplatio“ 396.325.186 kuna, Split -94.293.452 kune, kune, Rijeka – 82.473.127 kuna, Osijek – 73.118.807 kuna. Novčani podaci izraženi su u kunama, budući da u 2021. i 2022. euro još nije bila službena valuta i proračunske cifre su se pisale u kunskim vrijednostima. (Pero Livajić)

Moglo bi vas zanimati

Nije njihova obveza, ali većina gradova ulaže u podizanje zdravstvene skrbi i standarda...

Komiža, Valpovo, Klanjec, Zabok – evo gdje je bojkot trgovina bio najjači u...

Dvije trećine gradova povećalo izdvajanja za sport – evo tko najviše…

Valpovo, Komiža, Ivanec, Požega… Ovo su gradovi koji su 24.1. najjače bojkotirali trgovine...