Po pitanju izdvajanja za obrazovanje u prošloj godini, i per capita i prema udjelu u proračunu, prvi je Grad Pazin, Split je predvodnik po apsolutnom rastu ulaganja, a Vrlika prednjači kad je riječ o postotnom skoku u odnosu na 2023. godinu. Lani su gradovi ukupno za obrazovanje izdvojili gotovo 1,9 milijardi eura, a njih 27 iznose je “podebljalo” za preko 50 posto.
Dok se Hrvatska na državnoj razini još uvijek bori s reformama i pokušajima modernizacije školskog sustava, mnoge važne bitke za obrazovanje vode se, zapravo, u gradskim proračunima. Upravo lokalna razina, iako bez izravne odgovornosti za nastavne planove i plaće učitelja, već godinama preuzima ključnu ulogu u stvaranju boljih uvjeta za učenike i škole.
Od energetske obnove školskih zgrada i opremanja informatičkih učionica do financiranja pomoćnika u nastavi, stipendija i školskog prijevoza – sve to najčešće plaćaju gradovi. U tom procesu, međutim, presudnu ulogu imaju europski fondovi te Nacionalni plan oporavka i otpornosti, zahvaljujući kojima su brojne jedinice lokalne samouprave pokrenule kapitalne obrazovne projekte koje bez vanjske pomoći ne bi mogli financirati, bilo da je riječ o izgradnji ili obnovi objekata, digitalnom opremanju ili stručnom usavršavanju nastavnika.
Kako je pokazala i naša ranije objavljena mandatna analiza podataka Ministarstva financija, unutar razdoblja od 2021. do 2024. godine, hrvatski su gradovi za obrazovanje ukupno izdvojili 5,8 milijardi eura, a iz godine u godinu vidljiv je trend povećanja – 2021. za obrazovanje su izdvojili 1,2 milijarde eura, 2022. 1,3 milijarde, 2023. 1,5 milijardi, a u prošloj godini ta se brojka popela na rekordnih 1,9 milijardi eura. Ovi podaci ne pokazuju samo rast iznosa, već i sve jasniju usmjerenost lokalnih vlasti na obrazovanje kao strateški prioritet. Kroz ta ulaganja ne gradi se samo školska infrastruktura, nego, vjerujemo, i kolektivni osjećaj odgovornosti za budućnost lokalnih zajednica.
Analiza podataka FINE (Konsolidirani izvještaj o rashodima po funkciji JLS-a – konto obrazovanje) za 2024. godinu otkriva također i velike razlike među gradovima, kako po visini izdvajanja po stanovniku, tako i po udjelu u proračunu i brzini kojom se ulaganja povećavaju. Dok jedni ulažu sustavno i iz godine u godinu povećavaju sredstva za obrazovanje, drugi još uvijek zaostaju, često zbog ograničenih resursa ili drugačijih razvojnih prioriteta.
Većina hrvatskih gradova u 2024. godini za obrazovanje je izdvojila od stotinjak do nekoliko stotina eura po stanovniku. Prema podacima Ministarstva financija, prosječno izdvajanje iznosilo je 417 eura po stanovniku, dok je medijan bio 307 eura. Iznad 500 eura per capita izdvojila su za obrazovanje ukupno 42 grada, iznad 700 eura njih 20, a deset najboljih u ovaj resor usmjerili su između 815,16 i 1.739 eura. Samo tri grada (i sva tri istarska) – Pazin, Poreč i Rovinj – premašila su iznos od tisuću eura per capita, dok se još sedam gradova približilo toj granici, s iznosima između 800 i 1.000 eura. Među njima su Đurđevac (995 €), Umag (924 €), Čakovec (923 €), Vrbovec (908 €), Labin (879 €), Koprivnica (817 €) i Samobor (815 €) – gradovi koji već godinama kontinuirano ulažu u obrazovanje i koji se ističu i u drugim kategorijama ove analize.
Prije nego što pogledamo koji su gradovi u 2024. godini najveći udio svojeg proračuna usmjerili na obrazovanje, važno je spomenuti i Grad Zagreb. Iako se u analizi top 10 ne uspoređuje s ostalim gradovima zbog svoje veličine i posebnog administrativnog statusa, Zagreb i dalje ima iznimno važnu ulogu u ukupnim ulaganjima u obrazovanje. Samo u 2024. godini izdvojio je više od 780 milijuna eura, što čini gotovo 42 posto ukupnog iznosa koji su hrvatski gradovi uložili u ovu proračunsku stavku. U odnosu na godinu ranije, riječ je o porastu od čak 123 milijuna eura.
Kad je riječ o udjelu u proračunu, gradovi u prosjeku izdvajaju oko 26-27 posto svog budžeta na obrazovanje. Tu ipak ima značajnih razlika; neki gradovi u te svrhe usmjeravaju tek oko 5 do 6 posto proračuna, a oni „najšire ruke“ i do 50 posto. Iznad 30 posto proračuna daje 47 gradova, a 26 izdvaja preko 40 posto. Prvih deset na rang listi izdvaja između 45,83 i 60,92 posto. Naročito se ističu četiri grada koja više od polovice proračuna daju za obrazovanje: Pazin (60,9), Čakovec (53,7), Slavonski Brod (52,1) i Vrbovec (51,2). Slijede Koprivnica (48,5) potom Čazma (47,0) i Garešnica (46,9), zatim Velika Gorica (46,7), Osijek (46,5) i Gospić (45,83).
Ukupno su u prošloj godini 122 grada povećala izdvajanja za obrazovanje, od čega su povećanje iznad milijun eura ostvarila 53 grada, rast preko dva milijuna bilježe 32 grada, preko pet milijuna prisutno je kod njih 18, a kod 10 najboljih povećanje se kreće u rasponu od 7,8 do 23,8 milijuna eura. Najveći apsolutni porast izdvojenog iznosa ako zanemarimo Zagreb zbog ranije navedenih razloga, imali su, očekivano, veliki gradovi. Na vrhu je Split koji je sa 76,40 skočio na 100,22 mil. € (a to je rast od +23,8 mil. €). Slijede Osijek (+18,24 mil. €), Rijeka (+14,75 mil. €), Velika Gorica (+12,08 mil. €) i Zadar (+9,40 mil. €). Na listi top 10 su još Slavonski Brod (+8,95 mil. €), Pula (+8,85 mil. €), Samobor (+8,57 mil. €), Poreč (+8,52 mil. €) i Koprivnica (+7,78 mil. €).
S druge strane, u postotnom smislu najveći rast ostvarili su mali gradovi, čiji iznimni skokovi najčešće dolaze zbog velikih lokalnih projekata poput izgradnji ili dogradnji škola, sportskih dvorana i sličnih zahvata. Povećanje iznad 10 posto bilježi tako njih 115. Skokom od 30 posto i više može se pohvaliti 69 gradova, a preko 50 posto njih 27. Kod top 10 gradova povećanje se kreće u rasponu od 116,89 do 547,27 posto, a vodeća je Vrlika koja je u 2023. godini za obrazovanje izdvojila 150.365 € da bi lani skočila na 973.264 € što predstavlja rast od 547,3 posto. Zatim dolaze Benkovac (+395,5%) i Vodnjan (+355,6%). Nakon njih, još sedam gradova ima troznamenkasti rast: Ivanec (+185,4%), Slunj (+162,7%), Lipik (+130,3%), Pregrada (+127,8%), Nin (+118,9%), Korčula (+118,8%) i Zlatar (+116,9%).
(V.H.)
