Prema podacima FINA-e i na temelju njih napravljene analize, lani je po stanovniku najviše povukao iz EU fondova Grad Beli Manastir, pa Novalja, Supetar, Đurđevac, Opuzen… Najveći udjel povučenog novca imali su gradovi Rijeka, Zadar, Slavonski Brod, Osijek, Beli Manastir… Po trendu rasta povučenog novca u četiri godine predvode opet Zadar, Rijeka, Slavonski Brod, Beli Manastir, Osijek…, a u postocima najveći su rast imali gradovi Solin, Vukovar, Ivanec, Donji Miholjac…
Ukupno su gradovi lani povukli 1,3 milijarde kuna. Kako su naše prethodne analize pokazale, upravo su iznos od 1,3 milijarde gradovi povukli u periodu od 2017. do 2019. godine. Naime, 2017. i 2018. godine iznos povučenog novca bio je skroman, da bi 2019. se popeo na 891,5 milijuna kuna, a lani na spomenutih 1,3 milijarde kuna.
Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju upravo će se ciljati na regionalni razvoj, ravnomjerni, a ne više kao ranije, samo nerazvijenim područjima. Veća šansa dana je podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, a detaljnije će se osluškivati potrebe gradova i općina.
ITU mehanizam je već proširen s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, a čime se može iskoristiti uloga velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja.
Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Analizu o povučenim sredstvima, napravili smo na temelju podataka FINA-e, direktne i indirektne pomoći, tj. konta 6323 i 6324 te 638.
Po stanovniku u 2020. godini najviše je povukao Grad Beli Manastir, gotovo 3,6 tisuća kuna, oko 3,5 tisuće Novalja, 2,3 tisuće po stanovniku Supetar, 2,1 tisuću Đurđevac, po 2 tisuće kuna Opuzen i Slunj, nešto manje od 2 tisuće Novi Vinodolski i Benkovac, gotovo 1,7 tisuća Pleternica i 1,5 tisuću kuna Komiža.
Po udjelu povučenog novca predvode veliki gradovi i tek jedan srednji – Rijeka sa 4,75 posto, Zadar sa 4,48 posto, Slavonski Brod 3,64 posto, Osijek 3,04 posto, Beli Manastir kao jedini srednji grad 2,72 posto, Split 2,49 posto, Virovitica 2,37 posto, Šibenik 2,32 posto, Bjelovar 2,13 posto i Vinkovci 2,05 posto.
Gleda li se trend tj. rast povučenog novca iz EU od 2017. do 2020. godine, tada su opet predvodnici veliki gradovi, izuzev srednjeg Belog Manastira. Zadar je imao rast povučenih sredstava za 55,1 milijun kuna, Rijeka 53,8 milijuna, Slavonski Brod 45,8 milijuna, Beli Manastir 36,1 milijun kuna, Osijek 35 milijuna kuna rasta, Split 29 milijuna, Virovitica gotovo 26,3 milijuna kuna, Šibenik 25,7, Vinkovci 25,4 i Bjelovar 23,9 milijuna kuna rasta povučenih sredstava u četverogodišnjem razdoblju.
U postocima, najveći rast imali su mali i srednji gradovi. Solin je imao rast povučenih EU sredstava u četiri godine za oko 43 tisuća posto, Vukovar 38,8 tisuća, Ivanec 28,1 tisuća posto, Donji Miholjac 22,1 tisuću, Korčula 19,5 tisuća posto, Mursko Središće 15,2 tisuća posto, Krapina 13,3 tisuće, Sveta Nedelja 10,6 tisuća posto, Trogir 9,4 tisuća posto i Čazma oko 8,2 tisuća posto rasta.
Beli Manastir: Od 2017. godine ugovorili projekte vrijedne gotovo 201 milijun kuna
Grad Beli Manastir od 2017. godine do danas ugovorio je projekata u ukupnoj vrijednosti od 200.900.527,00 kn, od čega bespovratna sredstva iznose 163.532.279,57 kn. Od ukupno navedenog iznosa, na EU projekte odnosi se 167.854.309,29 kn, odnosno 143.848.951,09 bespovratnih sredstava. Svi EU projekti koje provode sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Obzirom na povećani opseg EU projekata koje su počeli provoditi, Grad Beli Manastir 2016. godine pokrenuo je rad Pododjela za nominiranje i upravljanje projektima unutar Upravnog odjela za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove, pojašanjava nam gradonačelnik Tomislav Rob. U tom su Pododjelu zaposlene tri osobe s višegodišnjim iskustvom u pripremi i provedbi projekata, a osim njih u provedbi EU projekata, s određenim udjelom rada, angažirano je ukupno 17 zaposlenika gradske uprave. Prilikom pripreme projektnih prijedloga i provedbe EU projekata korištene su usluge potpornih institucija: „Poduzetnički centar Beli Manastir“ d.o.o, „Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira“ i „LAG Baranja“.
Kao najvažnije završene projekte izdvajaju projekte „Kuća Baranjskog kulena“ (12,5 milijuna kuna), „PEER centar“ (32,5 milijuna kuna, s područja prekogranične suradnje s Mađarskom projekt „Bike&Boat“ (3,6 milijuna kuna), a prigradska naselja Branjin Vrh i Šumarina nastoje oživjeti rekonstrukcijom društvenih domova (10,5 milijuna kuna). U partnerstvu sa Crvenim križem Beli Manastir, Osječko-baranjskom županijom, udrugom „Zvono“ iz Belišća provode se projekti „Zaželi“ te projekt „Razvoj društvenog poduzetništva u Belom Manastiru“ u partnerstvu s udrugom „Projekt Građanske Demokratske Inicijative“ (20 milijuna kuna).
Trenutno u tijeku imaju EU projekte sufinancirane iz EFRR: „Gradski sportski park“ (32,5 milijuna kuna), „Izgradnja skladišnih kapaciteta“ (12,5 milijuna kuna), „Izgradnja kapaciteta gradske uprave Grada Belog Manastira“ (2,5 milijuna kuna), „Prijelaz preko pruge u Šumarini“ (600 tisuća kuna) te ESF projekte: „Uključivanje djece u sustav zdravog odgoja i obrazovanja kroz uređenje doma u Branjinom Vrhu“ (1,7 milijuna kuna) i „Obrazovanje za sve“ (2,2 milijuna kuna).
‘Intenzivno se pripremamo i za novo financijsko razdoblje, prvenstveno izradom projektantske dokumentacije za buduće projekte, uzimajući u obzir odrednice novih operativnih programa 2021. – 2027. godine. Kao geostratešku prednost u tom smislu naglašavamo izgradnju autoceste koridora VC te belomanastirske obilaznice. Osim uređenja komunalne infrastrukture (sortirnica otpada, prometnice, nogostupi, javna rasvjeta, dječja igrališta), ponovno ćemo naglasak stavljati na gospodarstvo (nastavak razvoja poslovne zone, kuća baranjske začinske paprike, nastavak izgradnje vinskih cesta), učenje i obrazovanje (prenamjena bivše vojarne u centar izvrsnosti na području poljoprivrede, uređenje Umjetničke škole), razvoj civilnog društva uključujući sport i rekreaciju (gradski sportski park, rekreacijski centar Šećeransko jezero) i rješavanje socijalnih pitanja stanovnika (rješavanje stambenih pitanja, nastavak projekta „Zaželi“) i slično.
Također, ulagat ćemo u digitalizaciju procesa gradske uprave, izgradnju pametnih pješačkih prijelaza, izgradnju foto naponskih elektrana, e-punionice vozila te brojne druge projekte’, kaže nam gradonačelnik.
Supetar: Sami stvarali ideje i projektnu dokumentaciju – na dva najvažnija projekta – DV Mrvica i Vatrogasni dom, puno se naučilo
Grad Supetar povukao je lani po stanovniku 2.309,59 kuna iz EU, ukupno 9,4 milijuna kuna. Svoje oduševljene ovom informacijom nije skrila gradonačelnica Ivana Marković.
‘U prošlom mandatu radili smo pripremu dokumentacije, dobivanje dozvola i rješavanje imovinsko pravnih odnosa pa smo itekako bili spremi na EU natječaje: rekonstrukciju DV Mrvica, izgradnju zajedničkog vatrogasnog doma, socijalni programi, produljeni rad vrtića Mrvica i Zaželi, projektnu dokumentaciju Revitalizacija naselja Škrip, sredstva da provođenje smart city strategije: e promet i e obrasci… Realizirali smo projekte koje redovnim sredstvima iz proračuna nikada ne bi bilo moguće te smo u proteklom periodu maksimalno iskoristili sredstva EU, a također se pripremamo za budućnost.’ – kaže gradonačelnica Supetra.
Dodaje kako poseban odjel za EU nemaju, nego su sami stvarali ideje i projektnu dokumentaciju, a uz pomoć vanjskih suradnika to i realizirali. Sve je to, kaže, bio velik izazov za skromnu gradsku upravu, ali i nepoznanica te se je na dva velika projekta puno toga naučilo, a što će se znati iskoristiti u budućnosti i sve greške ispraviti.
Od EU projekata ističe dva najznačajnija – uređenje i proširenje dječjeg vrtića i izgradnja vatrogasnog doma, čija je ukupna vrijednost oko 30 milijuna kuna i veća je od cijelog godišnjeg gradskog proračuna.
‘Posebno smo ponosni na europska sredstva za ugradnju vatrogasnog društva jer ova linija uopće nije postojala te smo je svojim prijedlogom o suradnji sa 3 JLS, zajedničkim Planom zaštite od požara te budućim smanjenjem troškova prezentirali Ministarstvu poljoprivrede koje je isto predložilo Europi a koja je nakon toga odobrila zasebnu liniju za financiranje zajedničkih vatrogasnih domova koja je aktivna još i danas. Kad smo završili projekt njegova procjena je bila daleko veća od naših mogućnosti te raspoloživih natječaja, a sve je otežavala okolnost da Grad Supetar pripada najvećoj skupini razvijenosti te nije bilo vjerojatnosti da na taj natječaj osiguramo sredstva. Stoga nam je pala na pamet gore napisana ideja, zajednički dom i suradnja 4 JLS-a – Grada Supetra i općina Nerežišća, Postira i Sutivana. Za projekt na kojemu smo radili još od 2013. godine dobili smo oko 15,5 milijuna kuna europskog novca. Očekujemo još veći udio sufinanciranja izgradnje kako bi novi vatrogasni dom gradski proračun u konačnici koštao samo 1,5 milijuna kuna. To se zove racionalno upravljanje gradskim proračunom! Možemo kazati da je realizacija ovog projekta došla u pravom trenutku jer će, osim za potrebe DVD-a Supetar za obuku i educiranje novih vatrogasaca, u slučaju bilo kakvih ugroza ovaj prostor služiti kao zapovjedni i informacijski centar zaštite cijelog otoka. Odavde bi se upravljalo i koordiniralo svim operacijama zaštite i spašavanja, a dio infrastrukture po potrebi mogle bi koristiti i ostale žurne i spasilačke službe, Crveni križ, GSS, civilna zaštita… Iz iskustava prethodnih godina svjesni smo da moramo osigurati sve preduvjete i sustav u kojemu se možemo prvenstveno osloniti na svoje, vlastite snage.’ – komentira gradonačelnica Marković. Kod drugog važnog projekta, rekonstrukcija i energetska obnova DV Mrvica, najveći dio sredstava iz gradskog proračuna bio je usmjeren prema stvaranju svih pretpostavki za suvremen predškolski odgoj. Tako je rekonstrukcijom vrtićke zgrade stvoren moderan i energetski učinkovit prostor. Ukupna investicija financirana je iz sredstava Europskog fonda i kreditnog zaduženja Grada Supetra kod HBOR-a. Osim toga dobivena su i sredstva za produljeno vrijeme boravka djece u vrtiću u iznosu od 2,7 milijuna kuna.
Standard Dječjeg vrtića Mrvica ovom je uslugom značajno unaprijeđen, a za ove potrebe nabavljena je i dodatna didaktička i ostala adekvatna oprema. Projekt vrijednosti 2,7 milijuna kuna 100% je financiran europskim sredstvima.
‘Grad Supetar se priprema i za novo EU razdoblje, ali ovim putem moram skrenuti pozornost da su se JLS-ovi već zadužili za svoj udio financiranja EU projekata pa zato Vlada treba osigurati još veća sredstva za sufinanciranje jer nećemo moći ulaziti u nove projekte s obzirom da nećemo moći dobiti suglasnost Vlade za nova zaduženja (posebno i radi pada prohoda i likvidnosti). Također, smatram da se treba ozbiljno pozabaviti sa novom indeksacijom onih JLS-ova koji se nalaze na otocima jer su svrstani u najveće kategorija razvijenosti te im je to otežavajući faktor prilikom prijave, a stvarnost je puno drugačija. To je bilo obećano izmjenama Zakona o otocima ali do današnjeg dana nije regulirano te su svi rokovi za donošenje odgovarajućih pravilnika istekli. Osim indeksacijom otočni JLS-ovi nepravedno su zakinuti i poreznom reformom gdje su izgubili znatni dio sredstava za normalno funkcioniranje, a kamoli za pripremu grada za dodatan sadržaj i normalno funkcioniranje sezone što je posebno vidljivo u današnjim uvjetima korone i pada prihoda.’ – poručuje gradonačelnica i kaže da je fokus sada na izgradnji nove osnovne škole za koju je napravljen idejni projekt te se ide prema lokacijskoj dozvoli, a tu je i uređenje društvenog doma u Supetru, komunalni projekti…
Đurđevac: Od 23 zaposlenika Grada, šestero radi na aktivnostima pripreme i provedbe projekta – od 2017. godine provedeno 53 projekta
Đurđevac je po stanovniku povukao lani iz EU 2.108,91 kunu.
‘Drago nam je da smo prepoznati kao grad koji značajno povlači EU sredstva radi unaprjeđenja standarda života svojih građana. Od samog ulaska Hrvatske u EU, aktivni smo u pripremi dokumentacije, prijavi i provedbi projekata, kako onih financiranih iz EU sredstava tako i nacionalnih, regionalnih i svih ostalih koji su nam dostupni.’ – komentiraju u Gradu.
U razdoblju od 2017. – 2021. provedena su 53 projekta ukupne vrijednosti veće od 73 milijuna kuna, a u provedbi je još 21 projekt vrijednosti veće od 81 milijun kuna. Teško je, kažu, izdvojiti najvažnije projekte, buduću da je svakim od ova 74 projekta Đurđevac postao ljepše i ugodnije mjesto za život.
‘Izgradili smo Poduzetnički inkubator u samom središtu grada, opremili infrastrukturom Poslovnu zonu „A-sjever“ u koju ovih dana dolaze prvi investitori i nastojimo našim poduzetnicima što više olakšati ulaganja i investicije u njihovo poslovanje. Vjerujem da smo prvi grad koji je za svoje investitore izradio projektno-tehničku dokumentaciju te smo u postupku ishođenja građevinskih dozvola za izgradnju poslovnih hala.
Najveći projekt koji trenutno provodimo je projekt „Održivo upravljanje i povećanje atraktivnosti Đurđevačkih pijesaka“ koji je pri samom kraju, a iz kojeg je obnovljena stara zgrada policije te je pretvorena u atraktivni Posjetiteljski centar Đurđevačkih pijesaka koji na multimedijalni način prikazuje bogatstvo i značaj Đurđevačkih pijesaka. Osim toga, obnovljen je objekt u Park-šumi Borik te kategoriziran kao hostel namijenjen boravku djece i provođenju škole u prirodi. Uređena je i obnovljena turistička infrastruktura na Geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevačkih pijesaka.
U tijeku je i gradnja Kuće podrške „Mali princ“ te nabava radova na projektu Centra za osobe s invaliditetom kojim se želi doprinijeti deinstitiucionalizaciji. Aktivni smo i na području održivog gospodarenja otpadom te smo u fazi ugovaranja radova i opremanja za kompostanu i sortirnicu, nabave vozila za odvojeno prikupljanje otpada te podjele spremnika kućanstvima i nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama. Što se tiče podizanja socijalnog standarda osiguravamo za naše starije sugrađane usluge gerontodomaćica, dok je za najmlađe osigurana besplatna prehrana, mliječni i voćni obrok te za djecu s teškoćama 15 pomoćnika u nastavi.’ – kažu u gradskoj upravi i dodaju da svih ovih projekata ne bi bilo da se svi zaposlenici Grada, ali i ustanova i tvrtki u vlasništvu Grada, nisu uključili u pripremu dokumentacije, provedbu nabava i niz brainstorming sastanaka na kojima smo pokušali osmisliti niz kvalitetnih aktivnosti kojima će se utjecati na poboljšanje života u Gradu.
Od ukupno 23 zaposlenika Grada, njih je šestero zaposleno na aktivnostima pripreme i provedbe projekta u sklopu Upravnog odjela za razvojne projekte dok se svi ostali zaposlenici uključuju prema potrebi u pripremu i provedbu projektnih aktivnosti.
Trenutno se intenzivno radi na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za prijavu novih projekata poput izgradnje Glazbene škole, energetske obnove područnih škola, daljnjeg uređenja Starog grada, unaprjeđenja sportske infrastrukture i slično.
‘Želimo da Đurđevac bude mali europski rad poželjan za život, a korištenjem europskih sredstava to i ostvarujemo.’ – poručuju u Gradu.
Opuzen: U planu niz projekata od vrtića, gradnja veletržnice, poduzetničkog inkubatora…
Grad Opuzen povukao je po stanovniku 2.080,99 kuna iz EU u 2020. godini.
Rijeka: Energetski je obnovljeno 20 vrtića i škola
Sa 4,75 posto udjela, Rijeka je lani bila vodeći grad po povučenim EU sredstvima. Druga je i po trendu rasta povučenog novca od 2017. do 2020. godine – 53.827.899 kuna.
Neki od najvećih projekta koji su realizirani zahvaljujući EU sredstvima su, kažu u Gradu, energetska obnova 20 riječkih vrtića i škola, izgradnja novog reciklažnog dvorišta, nabavka spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, otvorenje novog Tehnološko-edukacijski poduzetničkog inkubatora – Proizvodni park Torpedo, nabavka 54 nova autobusa KD Autotroleja, otvorenje centra za podršku beskućnicima i tako dalje. U sklopu realizacije obnove bivšeg industrijskog kompleksa Benčić dovršena je obnova Palače šećerane i jedinstvene Dječje kuće. U tijeku je obnova objekta u koji će useliti Gradska knjižnica Rijeka kao i obnova motornog broda Galeb.
Dio sredstava ugovoren je i kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka koju uz Rijeku čini još i devet okolnih gradova i općina, a formirana je jer EU podupire regionalizaciju i stvaranje tzv. urbanih područja. Neki od projekata koji su realizirani ili su u tijeku zahvaljujući Aglomeraciji su i projekt Povežimo se baštinom kojem je cilj pokretanje kulturno-turističkog posjetiteljskog centra u Rijeci u prostoru prizemlja zgrade Filodrammatice u samom centru grada, projekt MentoRI odnosno projekt razvoja i uvođenja inovativne socijalne usluge mentorstva za aktivno socijalno uključivanje i povećanje zapošljivosti ranjivih skupina, Stori po svoju i ProstoRi Podrške – program savjetovališta u zajednici. Jasno, svoje projekte EU sredstvima ugovorenima kroz aglomeraciju realizirali su odnosno realiziraju i spomenuti gradovi i općine.
Ugovorena su EU sredstva za izgradnju inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana, poduzetničku zonu Bodulovo, gradsko trgovačko društvo Energo ugovorilo je EU sredstva za modernizaciju svog sustava, Autotrolej za nabavku još 37 novih autobusa, Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija je pak ugovorilo projekt izgradnje i dogradnje vodovodnog i kanalizacijskog sustava vrijedan 1,7 milijardi kuna od čega je 1,2 milijarde kuna iz EU fondova.
Grad Rijeka sa svojim povezanim trgovačkim i komunalnim tvrtkama te ustanovama do sada iz europskih fondova ugovorio sredstva za realizaciju oko 175 projekata, a u sljedećem razdoblju fokus će biti na projektima izgradnje cestovne infrastrukture i unaprjeđenja poduzetništva odnosno poduzetničke infrastrukture, za što su projekti već pripremljeni ili su u visokoj fazi pripremljenosti. Također, fokus je na projektima daljnje obnove i izgradnje škola te osobito vrtića, projektima održivog razvoja, energetske učinkovitost i zaštite okoliša kao i na nastavku digitalizacije u čemu je Rijeka već i sad u samom Hrvatskom vrhu.
Grad Rijeka nema poseban odjel za EU fondove već se tim poslovima bave svi odjeli koji unutar svog ustrojstva raspoređuju djelatnike koji se EU projektima bave, odnosno EU projekte vezane uz poduzetništvo uglavnom realizira Odjel za poduzetništvo, vezane uz obrazovanje Odjel za školstvo i slično. Iznimka je Urbana aglomeracija Rijeka za koju je osnovana Direkcija za provedbu ITU mehanizma te pri Uredu Grada, Služba za koordinaciju poslova Urbane aglomeracije Rijeka specijalizirano nekoliko zaposlenika, a zaposlena je i stručna osoba kao savjetnica za EU fondove.
Zadar: Još 2013. formiran Upravni odjel za EU fondove
Udio povučenih sredstava iz EU među gradovima u Zadru je bio 4,48 posto u 2020. godini, što ga je isto svrstalo u vodećih deset gradova, a na vrh gleda li se porast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu od 2017. do 2020. godine, 55.140.968 kuna.
Grad Zadar još je 2013. godine prepoznao važnost dostupnih sredstava Europskih fondova za njegov rast i transformaciju prema boljoj budućnosti. Upravo je tada, uspostavljen Upravni odjel za EU fondove, kao zasebna ustrojstvena jedinica unutar gradske uprave s osnovnim fokusom na razvoj Zadra kroz EU fondove. Od onda pa do danas ovaj odjel koordinirao je preko 67 projekata sufinanciranih sredstvima EU, u uskoj suradnji s drugim upravnim odjelima gradske uprave, gradskim ustanovama i tvrtkama. Unutar Upravnog odjela za EU fondove svakodnevno na poslovima povezanim s EU fondovima radi 10 osoba u suradnji sa stručnjacima iz drugih ustrojstvenih jedinica Grada Zadra. Također, drugi upravni odjeli poput UO samostalno rade na pripremi i provedbi dijela projekata iz njihove nadležnosti i stručnosti. Stručna znanja i stečeno iskustvo kroz sinergiju mladih kapaciteta sa starijim iskusnijim kolegama dovodi do uspješne implementacije projekata za koje su dobivena bespovratna sredstva, a timski rad osnova je našeg uspješnog savladavanja izazova s kojima se svakodnevno susrećemo. Kroz godine rada, brojne edukacije, snalaženje u izazovnim i nepredvidivim situacijama kapaciteti gradske uprave koji rade na EU projektima ojačali su svoje vještine i unaprijedili znanja u različitim područjima. Dinamičnost i raznolikost ovog posla pruža mogućnost spajanja najrazličitijih profila stručnjaka. Svaki član projektnog tima ima svoju ulogu, neovisno o tome koliki je njegov udio u ukupnoj implementaciji projekta. Grad Zadar ujedno je i suosnivač javne ustanove Agencije za razvoj Zadarske županije – ZADRA NOVA koja je ujedno i regionalni koordinator za područje Zadarske županije. U suradnji s regionalnim koordinatorom Grad Zadar priprema dio projektnih prijedloga za novo financijsko razdoblje, kako bi nastavio postavljen uspješan put povlačenja EU sredstava lokalni i regionalni razvoj. Jedan od glavnih izazova uvijek je statične velike sustave učiniti fleksibilnim i reaktivnim na brze promjene i iznalaženje rješenja koja su prisutna u projektnom ciklusu. Jačanjem timskog rada i suradnje proširuje se i izvan gradske uprave kroz suradnje sa brojnim partnerskim institucijama. Upravo male fluktuacije djelatnika, postojanost tima i njegovo osnaživanje omogućavaju kontinuirani napredak i usavršavanja zaposlenika, a što za posljedicu ima cjelovit, promišljen i planski razvoj grada Zadra.
Od projekata u poduzetništvu izdvajaju prvu fazu izgradnje infrastrukturne poduzetničke zone Crno, ukupne vrijednosti 35,3 milijuna kuna. Poduzetnička zona Crno jedan je od najznačajnijih gospodarskih strateških projekata Grada Zadra koji ima za cilj potpunu gospodarsku afirmaciju urbanog područja Zadar, ali i cjelokupne Zadarske županije. Aktivacija zone u konačnici će rezultirati razvojem novih tehnologija i proizvoda, koncentracijom specijaliziranih znanja i vještina, povećanjem konkurentnosti i izvoza, smanjenjem nezaposlenosti te dinamičnim gospodarskim rastom UP Zadra.
Na području prometa izdvajaju pak projekt Razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcija prometnice s prioritetom vozila javnog prijevoza i biciklističkom stazom u gradu Zadru. Ukupna vrijednost projekta je 35 milijuna kuna. Uvođenjem ITS-a u urbanoj sredini Grada Zadra fokus je na uspostavi adaptivnog reguliranja prometom s ciljem osiguranja najbolje moguće mobilnosti u stvarnom vremenu. Rekonstrukcijom prometnica na glavnim cestovnim pravcima grada u prvi će se plan staviti nužni prioritet vozila javnog gradskog prijevoza i izgraditi biciklistička staza, a sve s ciljem povećanja učinkovitosti prometnog sustava urbanog područja Zadar. Novi pametni sustav prometa omogućit će efikasnije upravljanje prometom, bolju informiranost vozača, optimizaciju prometnih tokova te integraciju s postojećim sustavima prometovanja na području grada Zadra.
Na području socijalne skrbi i zdravstva izdvajaju prekogranični EU projekt Inclusive play vrijednosti 7,1 milijun kuna, koji promovira stvaranje inkluzivnih zajednica te doprinosi poboljšanju politika i usluga koje doprinose socijalnoj inkluziji osoba s teškoćama u razvoju. U sklopu projekta predviđena je izgradnja senzoričkog parka koji će se smjestiti na području parka Vruljica – Zadar. Prvenstvena namjena budućeg parka je poboljšanje kvalitete života djece i mladih s teškoćama u razvoju na području grada i šire te poboljšanje standarda pružanja socijalnih usluga. Senzoričkim parkom želi se stvoriti krajolik koji može potaknuti raznoliku paletu osjetilnih podražaja i primijeniti se u svrhu rehabilitacije, ali i rekreacije. To je novi koncept igrališta u kojemu djeca i mladi u zaokruženoj sredini postižu iskustveno, cjelovito i socijalno učenje. Predmetnim projektom predviđena je i nabava dodane opreme/sprava za osobe s i bez teškoća koja će biti postavljane na području športsko-rekreacijskog centra Višnjik – Zadar.
Grad intenzivno radi na pripremi projekta za novi višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., te za natječaje koji se planiraju iz NPOO-a. Naglasak je na projektima sa zelenom i digitalnom komponentom. U pripremi su projekti izgradnje i rekonstrukcije vrtića, škola, energetske obnove zgrada, revitalizacije kulturne baštine, nastavak niza projekata povezanih sa inteligentnim transportnim sustavom (ITS, park&ride, biciklističke staze), brojnim projektima u području IKT-a koje Grad Zadar priprema sa tvrtkom Inovativni Zadar d.o.o.. Također, kažu, vrlo važno za istaknuti je započeta priprema na novoj strategiji urbanog razvoja vezano za ITU mehanizam, unutar koje se naglasak stavlja na integrirane projekte u suradnji sa sastavnicama urbanog područja Zadar.
Slavonski Brod: Daljnja obnova Tvrđave Brod, izgradnji biciklističke infrastrukture, digitalizacija.. neki su od predstojećih projekata
Grad Slavonski Brod se je s udjelom od 3,64 posto po povučenim EU sredstvima u 2020. godini također svrstao u vodećih deset gradova, a među vodećima je i po rastu povučenog novca od 2017. do 2020. godine, za 45.822.851 kuna.
Na pripremi projekata zajednički rade upravni odjeli Grada Slavonskog Broda i Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda. Broj ljudi uključenih u pripremu projekata nije konstantan i on varira zavisno od složenosti projektne prijave, ali okvirno riječ je o četvero do osmero ljudi iz Grada i Razvojne agencije.
Najvažniji realizirani europski projekti iz 2020. godine su „Kuća tambure – Slavonska notna bajka – infrastrukturni radovi“, koji je ujedno i prvi projekt financiran EU sredstvima implementiran u Tvrđavi Brod, te projekt „Rekonstrukcije prometnice, nogostupa i javne rasvjete i izgradnja biciklističke staze u Zagrebačkoj ulici“. Osim realiziranih projekata, velik je broj onih projekata koji su još uvijek u tijeku. Tu se prvenstveno ističe dovršetak radova na Inovacijskom inkubatoru InnoBROD, strateškom razvojnom projektu Grada Slavonskog Broda čijom se realizacijom stvaraju uvjeti za intenzivni razvoj postojećih i osnivanje novih tvrtki utemeljenih na znanju, inovacijama i novim tehnologijama. Realizacijom projekta InnoBROD uspostavlja se prostorna i tehnička infrastruktura, ali isto tako razvijaju visokospecijalizirane usluge poslovne podrške, razvoja novih proizvoda i usluga što omogućava i pokretanje novih poduzeća.
Govoreći o daljnjim projektima na području Tvrđave Brod, trenutno je u tijeku projekt „Obnova Tvrđave – infrastrukturni radovi“ po čijem će završetku dio prostora Tvrđave Brod postati edukativno-multimedijski centar koji će obuhvaćati izložbeni prostor, multimedijalnu i prezentacijsku dvoranu, prostor virtualne i proširene stvarnosti, a na samom katu bit će smješten Centar za nematerijalnu baštinu i Zvjezdarnica Brod. Nadalje, tu je još jedan projekt vezan uz simbol grada Slavonskog Broda. Riječ je o projektu „Parternog uređenja i komunalne infrastrukture u Tvrđavi Brod“ koji je ključan preduvjet za daljnju revitalizaciju Tvrđave Brod, odnosno za daljnju obnovu dijelova Tvrđave kao i za pripremu novih projekata za novo financijsko razdoblje.
Iz područja kulture na osobit se način izdvaja projekt „Integrirani program – Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić“ kojim se uređuje i oprema kuće u kojoj je nekada živjela poznata hrvatska spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić. Dovršetkom projekta Slavonski Brod imat će interaktivni kreativni centar zahvaljujući kojemu će nedovoljno iskorištenu kulturnu baštinu pretvoriti u turističku atrakciju privlačnu lokalnim, domaćim, ali i stranim turistima.
Nadalje, osim poduzetništva i kulture, značajna europska sredstva dobivena su za izgradnju mreže biciklističke infrastrukture pa će tako Slavonski Brod uz pomoć sredstava Europske unije imati dodatnih 16,4 kilometara pješačko-biciklističkih staza. Ovaj će projekt doprinijeti povećanju broja korisnika bicikala kao prijevoznog sredstva u dnevnim putovanjima te povećanju sigurnosti biciklista i pješaka u prometu na području grada Slavonskog Broda.
Grad Slavonski Brod redovito provodi i projekte koji su sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda. To su projekt „Win-win“ (programi produženog boravka i predškole za djecu i učenike romske nacionalne manjine), projekt Helping (pružanje pomoći u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnim školama), projekt „Lunch box“ (školska prehrana za učenike u riziku od siromaštva u osnovnim školama), projekt Perspektiva (povećanje zapošljivosti nezaposlenih osoba) i projekt Zaposlena (pružanje podrške u svakodnevnom životu starijim osobama s područja grada Slavonskog Broda).
Grad Slavonski Brod i Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda trenutno provode pripreme za novo financijsko razdoblje. Projekti će biti usmjereni prema daljnjoj obnovi Tvrđave Brod, vrijednog kulturnog dobra i simbola Slavonskog Broda, izgradnji biciklističke infrastrukture, digitalizaciji Gradske uprave i gradskih poduzeća i ustanova kao i prema iskorištavanju geotermalnih potencijala s ciljem da se, kao glavni energent grijanja, umjesto plina koristi topla voda iz termalnih izvora.
Osijek: Trenutno se provodi 25 projekata vrijednih 400 milijuna kuna
S udjelom od 3,04 posto Grad Osijek je u vodećih deset po povučenim EU sredstvima, isto kao i po trendu rasta povučenih sredstava u četiri godine, koji je iznosio 35.003.043 kune.
Prije deset godina Grad Osijek je pokrenuo proces pripremanja svojih službenika kroz usavršavanje za pripremu i provedbu EU projekata, a od 2014. postoji poseban Upravni odjel za programe Europske unije, koji zajedno s ostalim odjelima Gradske uprave provodi trenutno 25 projekata vrijednosti 400 milijuna kuna. Trenutno je u Gradu na poslovima pripreme i provedbe projekata angažirano petnaestak zaposlenika s odgovarajućim znanjem i iskustvom. U Upravnom odjelu za programe Europske unije radi tim od deset zaposlenika, od kojih je pet angažirano na poslovima posredničkog tijela za provedbu Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) za Urbanu aglomeraciju Osijek, a pet projekt menadžera sa značajnim iskustvom osmišljava i priprema projekte, upravlja projektnim ciklusima, i kontinuirano se usavršava kroz stručne izobrazbe. Brojni transnacionalni projekti također su izvor učenja od partnera iz razvijenijih država EU i pomažu učinkovitom apliciranju dobre internacionalne prakse u osječki kontekst.
Većina gradskih tvrtki (Vodovod Osijek d.o.o., Unikom d.o.o., GPP d.o.o., Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o., Športski objekti d.o.o. i Tržnica d.o.o.) također su prepoznale potrebu obrazovanja zaposlenika za pripremu i provedbu projekata, što je prvi dokazao osječki Vodovod koji je za „projekt Osijek – poboljšanje vodne infrastrukture grada Osijeka danom ulaska RH u EU dobile odluku o prihvaćanju kvalitetno pripremljenog projekta od 72 milijuna eura. Trenutno je u izgradnji najveći pročišćivač voda u Hrvatskoj vrijednosti 228 milijuna kuna.
Od gradskih ustanova Kulturni centar Osijek trenutno provodi svoj prvi veliki projekt ROTOR kreativne industrije koji mladima omogućuje nove praktične vještine povezane sa sektorima kreativne industrije te im kroz mentoriranu praksu povećava zapošljivost. Pučko otvoreno učilište trenutno provodi projekt LifeLab, vrlo vrijedan za lokalnu zajednicu, kojim razvija životne vještine kod djece i mladih. Gradske škole i vrtići provode brojne Erasmus+ projekte i pokoji sufinanciran iz ESF-a.
Unutar gradskog sustava među zaposlenicima koji rade na EU projektima, kažu, postoji visoka razina suradnje i razumijevanja, koji se najviše ogleda u stalnom savjetovanju i potporitijekom procesa osmišljavanja i provođenja projekata. Ta posvećenost poslu i timski duh u konačnici se reflektiraju kroz ukupne ostvarene rezultate grada Osijeka.
Jedan od važnih projekata koji se provodi je Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, investicija koja zadire ispod zemlje, mijenja dotrajalu i ugrađuje suvremenu infrastrukturu, te postavlja novi odgovarajući parter povijesnog dijela grada koji je nedvojbeno sve zanimljiviji turistima. Vrijednost projekta je 130 milijuna kuna. Centar za posjetitelje Tvrđa, projekt vrijednosti 18,8 milijuna kuna, donedavno zapušteni povijesni prostor stare austrougarske konjušnice od 1000 m2, postat će prijemna i tranzicijska točka turističkih ruta grupa i pojedinaca koja sadržajno i uslužno zadovoljava sve potrebe posjetitelja. Posebna orijentacija biti će na cikloturiste. IT Park strateški je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije i uz potporu Vlade Republike Hrvatske logična je odluka iskorištenja prepoznatljivosti Osijeka kao jednog od najjačih i najbrže rastućih IT područja u Hrvatskoj i regionalnom okruženju. Ova specijalizirana poslovna zona riješit će infrastrukturne probleme brojnim lokalnim poduzetnicima, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, zadržati mlade talente u Osijeku i dodatno ih educirati, te na jednom mjestu okupiti široku IT zajednicu.
Kao projektni partner Osječko-baranjskoj županiji u izgradnji Gospodarskog centra, Grad Osijek je darovao zemljište vrijedno 26 milijuna kuna, te sudjeluje s još 15 milijuna povučenih putem ITU projekta, dok se Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU uključilo s 45 milijuna kuna. Na 5000 m2 zatvorenog i 25000 m2 otvorenog prostora osim sajamskog prostora biti će između ostalog izgrađen i kongresni centar, a za istaknuti je da će kao dio potporne poduzetničke institucije malim i srednjim poduzetnicima biti osigurani prostori za poslovanje.
Nakon što su uspješno sanirana odlagališta otpada Filipovica i Nemetin, Grad Osijek uz pomoć europskih i nacionalnih sredstava, realizira projekt sanacije i trećeg, najvećeg odlagališta na području Osijeka, vrijednosti 70 milijuna kuna.
Čišće i održivije kroz E-mobilnost – zajednički je cilj uprave i građana grada koji ima najveća parkovna pluća u Hrvatskoj. Vrijednost projekta je preko 10 milijuna kuna. GPP, kao gradska tvrtka za javni prijevoz, nacionalni je predvodnik ostvarivanja velikih projekata u razvoju javne mobilnosti. Uz aktualne projekte ulaganja u poboljšanje i proširenje tramvajske mreže i nabavku 22 nova tramvaja, ova tvrtka upravlja cjelokupnim sustavom dijeljenih automobila sa 8 „električnih“ automobila i 18 postaja za besplatno punjenje. Grad Osijek u sklopu novog projekta E- mobilnosti uspostavio je i sustav javnog korištenja bicikala, dok se u suradnji s GPP-om priprema uvođenje sustava jedinstvene karte za korištenje svih vrsti javnog prijevoza.
U pripremi su pak projekti obnove objekata kulturne baštine u Tvrđi, novi projekti energetske obnove i dogradnje zgrada javne namjene kao i izgradnje novih vrtića, rekonstrukcija športsko-rekreacijskog centra s kupalištem Copacabana, opremanje Centra za posjetitelje Tvrđa, izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice i centralnog arhiva za sve ustanove, izgradnja II. faze IT Parka, proširenje Eko-industrijske zone Nemetin, temeljita rekonstrukcija poslovnih prostora središnje gradske tržnice, izgradnja Centra urbanih sportova Pannonian Challenge i nove hale streljane Pampas, te nastavak izgradnje i rekonstrukcija biciklističkih staza. Također je značajan projekt IT Akademija – unaprjeđenje sustava obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja na području Urbane aglomeracije Osijek kroz razvoj novih programa osposobljavanja za poslove u IT sektoru.
Što se tiče realiziranih projekata od 2013. godine uz velike projekte odvodnje koji je vodila gradska tvrtka Vodovod, te nabavku novih niskopodnih autobusa i projekti razvoja poslovne i komunalne infrastrukture u Eko-industrijskoj zoni Nemetin (OP Regionalna konkurentnost 2007.-2013.), Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara pekara s Trgom V. Lisinskog, Tvrđa (OPKK); Subotica Osijek Secession Tourist Route (S.O.S. ) s rekonstrukcijom Sakuntala parka (Interreg IPA Hrvatska-Srbija); Mlinarev put tj. Vodenica (IPA HUHR), niz projekata energetskih obnova škola i vrtića (OPKK, Interreg IPA Hrv.-Srb.); Priprema Programa obnove i upravljanja kulturnim dobrima osječke Tvrđe u kojemu je ishođeno 5 građevinskih dozvola za rekonstrukcije zgrada kulturne baštine Tvrđe; projekti (dijeljene) elektromobilnosti; projekti osiguravanja pomoćnika u nastavi koji se provode već 7. godinu za redom te pomoći starijima i nemoćnima (ZAŽELI) I i II.
Virovitica: Za naredni period u planu nekoliko stotina projekata vrijednih preko 3,5 milijarde kuna
Sa 2,37 posto udjela Grad Virovitica je među vodećim gradovima po povučenim EU sredstvima u 2020. godini. Među vodećima je i po trendu rasta povučenog novca od 2017. do 2020. godine – 26.295.910 kuna.
Kako kažu u Gradu, u protekloj, 2020. godini, najvažniji realizirani projekti su bila velika sportska dvorana OŠ Vladimir Nazor Virovitica, kao i pristupni trg dvorani, novi dječji vrtić u Svetom Đurađu, kompletna komunalna infrastruktura u Poduzetničkoj zoni Antunovac kao pomoć gospodarstvenicima te novo Reciklažno dvorište.
‘Nastavili smo i s energetskom obnovom društvenih domova te smo sada energetski obnovili gotovo sve škole, vrtiće i domove. Trenutno najveće gradilište na području grada Virovitice je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica čiji završetak očekujemo do kraja godine. Također, još jedan važan EU projekt koji nam je trenutno u provedbi je uređenje Franjevačkog parka pored crkve sv. Roka. Park će biti uređen po uzoru na povijesni izgled, sa svim elementima koje propisuje konzervatorska struka.’ – kažu i napominju kako su prije dvije godine završili projekte koji su nekoliko desetljeća čekali na svoju realizaciju, a to se prije svega odnosi na Dvorac Pejačević i Gradski park, koji je ujedno najveći EU projekt Grada Virovitice, a vrijedan je 82 milijuna kuna te Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom koji je sufinanciran od strane resornim ministarstava.
‘Važno je izdvojiti i ona ulaganja i projekte koji su manje „vidljivi“, ali ne i manje bitni. To su investicije koje olakšavaju život našim sugrađanima i to kroz vid pomoći najstarijima, roditeljima, djeci i socijalno ugroženim skupinama. Među ostalima, to su projekti osiguranja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, pomoćnici u nastavi i slično.’ – kažu i dodaju kako su za natječaje u sklopu Nacionalnog plana za otpornost i oporavak pripremili sljedeće projekate: Treća osnovna škola s dvodijelnom sportskom dvoranom – izgradnjom osnovne škole omogućit će se uvođenje jednosmjenske nastave u gradu Virovitici te tako rasteretiti roditelje i učenike u smislu dolaska i odlaska u školu, zatim, Nova Glazbena škola jer interes za virovitičku Glazbenu školu, koja je 2019. godine proglašena najboljom u Hrvatskoj, svake je godine sve veći te se javila potreba za dodatnim prostorom. Izgradnjom nove Glazbene škole osigurao bi se dostatan prostor za sve odjele, kao i Glazbenu igraonicu. Osim nove koncertne dvorane, u novoj školskoj zgradi predviđeni su i brojni sadržaji za djecu. Zatim, tu je projekt uređenje Virovitičkih jezera (u suradnji s Hrvatskim vodama). Uređenjem svih akumulacija te izgradnjom šetnica i biciklističkih staza, omogućit će se građanima i djeci siguran i kvalitetan boravak u prirodi. Pa projekt Bazeni, gdje se planira gradnja Bazenskog sportsko-turističkog kompleksa s tri bazena: kombiniranim, dječjim i poluolimpijskim. Bazeni će se nalaziti na lijevoj strani bivše vojarne, a voda će biti grijana geotermalnom energijom. Te projekt Novi Autobusni kolodvor s pristupnim cestama.
Najvažniji projekt je izgradnja brze ceste Bjelovar – Virovitica gdje se očekuje početak radova na čvorištu Virovitica i dalje gradnja dionice Virovitica – Špišić Bukovica (4,5 km). Osim navedenog, u planu je i nova škola u prigradskom naselju Čemernica, novi dječji vrtić na području bivše vojarne, nova zgrada Državnog arhiva, Obiteljski centar, Sigurna kuća…
Za naredni period imamo nekoliko stotina projekata koji su vrijedni preko 3,5 milijarde kuna, kažu u Gradu i dodaju: Uvijek naglašavamo da je potencijal ovog grada u ljudima, mladom i stručnom kadru koji predano radi na brojnim projektima za dobrobit grada i naših sugrađana. Za projekte je zadužen tim stručnih i odgovornih ljudi iz upravnih odjela Grada Virovitice, gradskih institucija i tvrtki te naše Razvojne agencija VTA koja zapošljava 20 visokoobrazovanih djelatnika. Zbog izvrsne suradnje Grada i Agencije, na vrijeme je pripremljena sva projektno-tehnička dokumentacija te se svi planirani projekti prijavljuju u roku. Uz navedeno, svakako trebamo naglasiti i suradnju s Virovitičko-podravskom županijom, kao i županijskom razvojnom agencijom VIDRA. Zahvaljujući svemu tome, ostvareni su iznimni rezultati i stvorene pretpostavke za daljnji razvoj grada Virovitice – zaključuju.
Šibenik: Posljednjih 12 mjeseci prijavio projekte u vrijednosti od gotovo 50 milijuna kuna
S udjelom od 2,32 posto u odnosu na ostale gradove, Šibenik je među vodećima po povučenim EU sredstvima u 2020. godini. Također i po rastu povučenog novca od 2017. godine, rast u četiri godine bio je 25.742.546 kuna.
Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivan vrijednosti 50 milijuna kuna, Hrvatski centar koralja Zlarin, projekt vrijednosti 24 milijuna kuna te Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje putnika u javnom gradskom prijevozu, projekt je vrijednosti 99 milijuna kuna i sva tri se trenutačno provode. Od realiziranih projekata izdvajaju Centar za nove tehnologije i poduzetništvo – Trokut vrijednosti 27 milijuna kuna, a od onih u pripremi Centar za mlade. Radi se o prenamjeni dijela bivše vojarne Bribirskih knezova, a nakon rekonstrukcije u objekte će se smjestiti društveno-sportski sadržaji kao što su: koncertna dvorana, sportsko–penjačka dvorana, prostor za radionice i skate park. Za projekt Revitalizacija područja bivše vojarne Ante Jonić (centar DO IT), a s obzirom na izazove razvoja suvremenog turizma, Grad Šibenik priprema dokumentaciju za prijavu i provedbu projekta DO IT (digitalizacija, obrazovanje, informatizacija, turizam). Budući Centar obuhvatio bi niz različitih djelatnosti u privatnom i javnom sektoru sa zajedničkim nazivnikom kroz turizam i ugostiteljstvo. Tu je i projekt Uređenje vidikovca Smričnjak. Od sadržaja očekuje se aktiviranje prostora dva bunkera. Jedan za izložbeno-informacijske programe kojima bi se prezentirala povijest Šibenika kao i uloga bunkera u obrani grada, a drugi za umjetničke instalacije mladih šibenskih umjetnika. Sve to prate otvoreni prostori za razne aktivnosti.
Grad Šibenik je samostalno i u partnerstvu u posljednjih 12 mjeseci prijavio projekte u vrijednosti nešto manjoj od 50 milijuna kuna za koje očekuje rezultate natječaja.
U novoj financijskoj perspektivi Grad Šibenik se pridružio ITU mehanizmu i trenutno je u izradi Strategije urbanog područja grada Šibenika što će osigurati sredstva za financiranje dijela planiranih projekata.
Projekte samostalno priprema i provodi jedanaest djelatnika Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj.
Bjelovar: U pet godina odobrena 94 projekta ukupne vrijednosti 235,3 milijuna kuna
S udjelom od 2,13 posto povučenih sredstava u odnosu na ostale gradove u vodećih deset je i Grad Bjelovar. Također s iznosom od 23.917.606 kuna među vodećima su po rastu povučenih sredstava u četiri godine.
Grad Bjelovar je u razdoblju od 2017. do rujna 2021. prijavio 59 projekata za financiranje iz EU ukupne vrijednosti 236.633.804,14 kuna, pri čemu je odobreno 46 projekata ukupne vrijednosti 198.416.185,18 kuna, a za koje je odobreno i ugovoreno sufinanciranje u vrijednosti od 146.116.070,05 kuna. U tijeku je evaluacija (čekaju se rezultati ocjenjivanja) za 3 prijavljena projekta ukupne vrijednosti 6.385.753,31 kunu.
U razdoblju od 2017. godine do rujna 2021. godine, prijavljeno je 84 projekata za financiranje iz nacionalnih izvora financiranja, od kojih je odobreno 48 projekata ukupne vrijednosti 36.859.557,85 kuna, a vrijednost ugovora, odnosno odobrenih sredstava iznosi 20.236.237,18 kuna.
Ukupno u razdoblju od 2017. do rujna 2021. godine, odobreno je 94 projekta, ukupne vrijednosti 235.275.743,03 kune, a odobrene vrijednosti sufinanciranja, odnosno ugovorene vrijednosti iznose 166.352.307,23 kune.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine, prijavljeno je 17 projekata energetske obnove javnih objekata (osnovne škole, dječji vrtići, Dom kulture, društveni dom) a čija je provedba i završena u 2021. godini, ukupne vrijednosti 47.929.580,27 kuna, a za koje je ugovoreno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 24.113.470,07 kuna (50,31% EU sredstva).Jedan vrijednosno veći pojedinačni projekt koji je odobren te je tek započeta njegova realizacija, je projekt Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada Grada Bjelovara čije je financiranje osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti 45.157.271,02 kune, a ugovoreno je sufinanciranje u iznosu od 38.035.772,71 kunu.
Projekt „Vrtići po želji roditelja“ također je jedan od vrijednosno većih projekata koji je prijavljen 2018. godine za financiranje iz Europskog socijalnog fonda, a njegova provedba je završena u srpnju 2021. godine, za koji je ugovoreno EU financiranje u iznosu od 13.879.038,68 kuna. Grad Bjelovar je ostvario financiranje i za 2 projekta iz Programa Zaželi – Zapošljavanje žena iz Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti 14.585.465,00 kuna. Jedan projekt je završen s provedbom koji je prijavljen u 2017. godini, a drugi, prijavljen u 2020. godini je u tijeku provedbe.
Također, Grad Bjelovar već nekoliko godina prijavljuje i provodi projekt „Djetinjstvo bez gladi“, pri čemu je od 2017. do 2021. godine, na Javni poziv za sufinanciranje besplatne školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, prijavio 5 projekata za koji je odobreno ukupno 4.848.835,01 kunu.
Za financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, od 2017. do 2021. godine, prijavljeno je 6 projekata, od kojih su 3 projekta odobrena.
Neki od projekata koji se trenutačno provode su, primjerice, Inicijativa za psihosocijalnu podršku, integraciju i edukaciju, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna pri čemu je financiranje iz ESF 100%, pa projekt Sigurna kuća – podizanje psihosocijalne podrške i boravka ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna i također u potpunosti financiran iz ESF, zatim Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića i jaslica u naselju Gudovac, ukupne vrijednosti 8,3 milijuna kuna, uz sufinanciranje sa 6,4 milijuna, zatim Poučno tematska staza s pratećim sadržajima – šuma Lug, vrijednosti 742 tisuće kuna i u potpunosti financiran iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj pri čemu se, napominju, čeka dodjela Odluke o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi se moglo započeti s realizacijom projektnih aktivnosti, zatim projekt inGOV = Inclusive Governance Models and ICT Tools for Integrated Public Service Co-Creation and Provision, gdje je Grad Bjelovar jedan od europskih partnera na projektu, a ukupna vrijednost mu je 24,6 milijuna kuna, od čega je za Grad Bjelovar predviđeno 965,6 tisuća kuna za potrebe pilot-projekta iz programa Horizon 2020. Sinergijom do uspješnije zajednice, ukupne vrijednosti 2,4 milijuna kuna, još je jedan od projekta, pa Djetinjstvo bez gladi, vrijednosti 999.369 kuna te Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada ukupne vrijednosti 45,2 milijuna kuna, a ugovoreno je sufinanciranje u iznosu od 38 milijuna kuna.
Jedan od najvećih i najvažnijih strateških projekata koji je spremam za prijavu je projekt izgradnje Termi Bjelovar, procijenjene vrijednosti 250 milijuna kuna. Pripremljeno je nešto više od 15 projekata energetskih obnova javnih zgrada u vrijednosti 80 milijuna kuna. Također i projekt izgradnje dječjeg vrtića i jaslica u ulici V.Bubnja, a pri kraju je pripreme projekt izgradnje dječjeg vrtića i jaslica u naselju Ždralovi, svaki od oko 10 milijuna kuna vrijednosti.
U Gradu Bjelovaru su zaposlene dvije djelatnice za pripremu i provedbu EU projekata i projekata financiranih iz nacionalnih fondova. Pritom, zbog količine posla, neki projekti su povjereni drugim djelatnicima u okviru drugih upravnih odjela kao pomoć u provedbi projekata. Za projekte koji su vezani uz Programe zajednice, većinom izrađuje Tehnološki park d.o.o. Bjelovar, dok su za potrebe pet projekata uz prethodnu pripremu dokumentacije, dostave podataka, a naposljetku i provedbe projekta od strane djelatnika Grada Bjelovara, angažirane dvije vanjske tvrtke. S obzirom da je priprema projektnog prijedloga vrlo zahtjevan posao, a njegova provedba dvostruko više, Grad Bjelovar ne bi imao toliku uspješnost u prijavi i provedbi te naposljetku i „povlačenju“ novca iz EU i nacionalnih fondova, da nema odgovorne i samosvjesne dvije djelatnice koje svoje radno, a često i privatno vrijeme rade na projektima da bi Grad Bjelovar ostvario što bolju uspješnost u prijavi i provedbi EU i nacionalnih projekata. Uz takve odgovorne djelatnike postižu se i rezultati.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine, od odobrenih ukupno 94 projekta financiranih iz EU i nacionalnih izvora financiranja, Andrea Posarić, struč.spec.oec., Viša savjetnica za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju, je samostalno izradila 62 projekta koji su odobreni za financiranje iz EU i nacionalnih izvora te preuzela nekoliko projekata na provedbu koje nije izradila, ali je bila voditelj projekata. Druga djelatnica, Ivana Bekavac, mag.oec., Viša stručna suradnica provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju, u razdoblju od 2017.-2021. izradila je 30 EU projekta i projekata apliciranih na nacionalne javne pozive od čega je odobreno za financiranje ukupno 20 EU i nacionalnih projekata. Izradila je i 13 projekata apliciranih na nacionalne javne pozive u kojim je Grad Bjelovar sudjelovao kao partner u projektu.
Vinkovci: Agencija VIA iza sebe ima portfelj od 100 projekata vrijedan 300 milijuna kuna
U top deset gradova s najvećim udjelom povučenih sredstava na desetoj poziciji smjestio se je Grad Vinkovci s udjelom od 2,05 posto, a u top deset je i po trendu rasta povučenih sredstava u četiri godine u apsolutnom iznosu, rast je bio 25.398.518 kuna.
Vinkovci se razvijaju kao grad po mjeri svakoga čovjeka. Gradska uprava svojim radom obuhvaća sve sfere društvenog i gospodarskog života grada na Bosutu. Radilo se i radi se na izgradnji nove i poboljšanju postojeće prometne, komunalne, gospodarske i odgojno-obrazovne infrastrukture. Najmlađi Vinkovčani danas idu u energetski obnovljene tri vrtića i tri škole, izgrađena je nova škola u Mirkovcima te nova dječja i sportska igrališta u gradskim četvrtima. Vinkovci su drugi grad u državi po izdvajanjima za potpore srednjoškolcima i treći po izdvajanjima za potpore osnovnoškolcima.
Nova zgrada Poduzetničkog inkubatora, kažu u Gradu, svojom pojavom zaista uljepšava ionako lijepu obalu Bosuta, a posebnu pozornost izaziva činjenica da je 50 Vinkovčana zaposleno u 18 novoosnovanih tvrtki stanara unutar ove poduzetničke infrastrukture izgrađene europskim sredstvima. Infrastruktura grada se neprestano razvija o čemu svjedoči izgrađena, 120 milijuna kuna vrijedna, istočna vinkovačka obilaznica, 80 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje Borinačkog nadvožnjaka, 384 milijuna kuna vrijedan projekt Aglomeracije kao i najveća investicija, ona u prugu Vinkovci – Vukovar u vrijednosti od čak 542 milijuna kuna. Vinkovci su jedno veliko gradilište i naši građani primijete trud tima mladih i stručnih ljudi koji neumorno rade na pripremi i provedbi brojnih projekata. U protekle četiri godine u Vinkovce je privučeno zajedničkih projekata ukupne vrijednosti 1,47 milijardi kuna. Svi vinkovački projekti ugovarani su unutar apsolutno svih sfera gospodarskog i društvenog djelovanja: od infrastrukture, energetskih obnova pa sve do onih socijalnih projekata od kojih naši građani imaju izravnu korist kroz obrazovanje, pomoć u svakodnevnom životu i izjednačavanju socijalnih uvjeta za sve.
I nadalje su uvjeti za rast i razvoj gospodarstvenika prioritet, a nova proširena industrijska zona Zalužje temelj je razvoja u sljedeće četiri godine kroz inovativno gospodarstvo kao generator novih radnih mjesta. Grad Vinkovci je u završnoj fazi darovanja 111 hektara u od strane Vlade Republike Hrvatske. Prateći svjetske trendove, prošireni dio ove zone kreirat će se kao moderna zona koja će biti održiva, pametna i digitalna. Zona će biti kreirana prema potrebama investitora i pružit će priliku vinkovačkim poduzetnicima za proširenje svoga poslovanja te privlačenje novih investitora koji će osigurati nove tehnologije, nove djelatnosti te nova radna mjesta. Upravo je projekt formiranja zone Zalužje najveći vinkovački razvojni projekt u narednom periodu.
Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Bosančićem kreira smjer kretanja Vinkovaca u sljedećem razdoblju. Naime, u suradnji s građanima kreiraju se različiti programi i projekti od kojih najveću dobrobit imaju upravo sami građani i gospodarstvenici. Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA d.o.o. kroz proteklo se razdoblje istaknula svojim uspješnim radom u pripremi i provedbi brojnih projekata važnih za Vinkovce. Agencija je osnovana još 2013. godine s ciljem pružanja potpore održivom razvoju podupiranjem razvojnih inicijativa te jačanjem razvojnih kapaciteta u suradnji s Gradom, tvrtkama, ustanovama i lokalnom zajednicom. Agencija je partner brojnim institucijama u različitim razvojnim sektorima – od obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, sporta i rekreacije, pa sve do zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Iako se bavi širokim rasponom aktivnosti, najznačajnije i javnosti najprepoznatljivije su priprema i provedba razvojnih projekata. Tim Agencije danas broji 15 zaposlenika koji svakodnevno obavljaju svoj posao profesionalno, savjesno, kvalitetno i pravovremeno. Agencija napreduje kroz svaku novu edukaciju, svaki novi projekt, te svakog novog djelatnika koji unese nova znanja u vinkovačku lokalnu zajednicu. Agencija VIA iza sebe ima portfelj od 100 projekata vrijedan 300 milijuna kuna. Prolaznost njihovih projekata na javnim natječajima veća je od 70%. Uloga Agencije je višestruka, jer osim što je u određenim projektima partner ili nositelj, najčešća funkcija joj je pružanje savjetodavne podrške prilikom prijave i provedbe projekata Gradu Vinkovcima, ali i svim građanima i poduzetnicima na području Vinkovaca. O samoj ulozi i značaju EU projekata govori i činjenica kako se proračun grada Vinkovaca od 2017. godine gotovo učetverostručio, upravo zahvaljujući ugovorenim projektima financiranim EU sredstvima.
Do srpnja ove godine provedbu projekata u Gradu Vinkovcima provodili su djelatnici unutar Upravnih odjela u suradnji s Agencijom za razvoj i investicije grada Vinkovaca. Svjesni važnosti kvalitetne specijalizacije unutar sektora projekata i kapitalnih investicija, Grad Vinkovci je oformio Upravni odjel za investicije, fondove Europske unije i imovinu s ciljem što kvalitetnije pripreme i provedbe projekata unutar jedinstvenog odjela. Ovaj Upravni odjel obavlja poslove praćenja realizacije investicija na području Vinkovaca; umrežava, koordinira i organizira sastanke investitora s tijelima gradske uprave u cilju realizacije investicija te ishođenja potrebne dokumentacije, rješavanja administrativnih zapreka kao i provođenje promidžbenih aktivnosti za privlačenje investicija te prikupljanje iskaza interesa investitora, kao i izradu prijedloga razvojnih projekata i temeljnih odrednica strateškog razvoja Grada, prijedloga projekata sufinancirane bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i ostalih međunarodnih i nacionalnih fondova te državnih tijela, a čiji je nositelj Grad Vinkovci.
Upravo je prije nekoliko dana potpisan Sporazum o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanoga područja Vinkovci za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine. Urbano područje Vinkovci čine grad Vinkovci, kao središte urbanog područja te grad Otok i općine Andrijaševci, Ivankovo, Jarmina, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci i Vođinci. ITU mehanizam gradu Vinkovcima i cijelom urbanom području Vinkovaca otvara nove mogućnosti koje u prijašnjem EU financijskom razdoblju i s prijašnjim modelima financiranja nisu bili dostupni, a izrada strateških dokumenta na lokalnoj razini jedan je od preduvjeta za korištenje spomenutog mehanizma.
Grad Vinkovci ima spremne projekte za izgradnju nove škole i dogradnju postojećih, a sve u cilju osiguravanja jednosmjenskog rada škola. Zgrada novog vrtića, vanjski bazen, zgrada Mađarske škole i brojni drugi projekti spremno čekaju na prijavu na natječaje kojima će se osigurati njihova provedba i koji će u konačnici biti na korist svim našim građanima.
‘Zajedničkim radom svih dionika od građana, poduzetnika pa sve do djelatnika gradske uprave i lokalne razvojne agencije realizira se vizija Vinkovaca kao uređenog grada s industrijom 21. stoljeća i visokoškolskim obrazovanjem. Kroz sljedeće razdoblje, osigurat će se jednosmjenski rad škola i vrtići s produženim boravkom s novim odgojno-obrazovnim programima uz zdrave i kuhane obroke. Popunjene poduzetničke zone s radnim mjestima za građane i Vinkovci kao urbano središte županije su vizija grada u 2025. godini, pa i prije. Svaka vizija će i biti provedena u djelo jer Vinkovčani to zaslužuju i imaju ljude koji znaju kako ih ostvariti kroz razne projekte na kojima rade i koji idu u dobrom smjeru.’ – zaključuju u Gradu.
Solin: U pripremi projekata vode se bogatom kulturnom i prirodnom baštinom
Gledajući podatak o postotnom rastu povučenih sredstava iz EU, od 2017. do 2020. godine, predvodnik je Grad Solin s rastom od oko 43 tisuća posto.
Kako kažu u Gradu, od desetak projekata koji se trenutno provede svakako je važno spomenuti projekt uređenja ljetne pozornice i utvrde Gradina (vrijednost 7.5 milijuna kuna) koja je otvorena ovo ljeto i na kojoj je održan cijeli niz raznih izvedbi čime je inače bogat kulturni program dobio moderan iskorak te prostor u kojem se prošlost i sadašnjost nadopunjuju u posebnoj atmosferi. U tijeku su radovi izgradnje i uređenja novog manjeg multifunkcionalnog objekta javne namjene s pratećim sadržajima u samom centru grada – Glorijet (vrijednosti 5.5 milijuna kuna) , kojim će se promijeniti vizura centra i doživljaj ulaza u grad. Uskoro započinju u radovi na uređenju izletišta na izvoru rijeke Jadro – Jadro izvor života (vrijednost 14.5 milijuna kuna), a koje će po završetku postati nova atrakcija za turizam i razonodu kroz interpretacijski i prezentacijski centar te ostale zabavno rekreacijske sadržaje. U pripremi je i izgradnja Kulturnog centa (vrijednost 10 milijuna kuna) te uređenje prostora za poduzetnike početnike. Uz veliki broj infrastrukturnih projekata u provedbi je i čitav niz projekta iz socijalnog programa usmjerenih na sve dobne generacije i skupine.
‘S obzirom na povijest Solina te bogatu kulturnu i prirodnu baštinu u pripremi projekata stavljamo naglasak na dodatno poboljšanje prezentacije, dodavanje novih sadržaja te valorizacije brojnih lokaliteta i područja od posebne važnosti i zaštite, a kako su nam je u naslijeđe ostalo i područja napuštene industrije projekti koje pripremamo odnose se i na sanaciju brownfield područja. Svakako je u planu održavanje i daljnja prijava projekta iz segmenta socijalnih programa i poziva.’, kažu u Gradu i dodaju: – Od prije par godina, uvidjevši važnost dobre organizacije, pripreme projekata, ali i usvajanja specifičnih znanja, ustrojili smo poseban odjel u čijem djelokrugu su osim EU fondova i gospodarstvo te zaštita okoliša, područja koja se dobro nadopunjuju posebno u pogledu kvalitetne pripreme. Odjel radi na pripremi, prijavi i provedbi projekata. Grad Solinu je svakako cilj što veći broj projekta realizirati sredstvima EU fondova. I prethodne, ali i novoplanirane prijave otvaraju mogućnost realizacije projekata koje bi teško postale sastavni dio financiranja iz redovnih sredstava proračuna. Nažalost zbog svrstavanja u visoki stupanj razvijenosti neki od poziva su nam nedostupni ili po njima teško možemo ostvariti financiranje obzirom na bodovni prag. U odjelu trenutno imamo na neodređeno 5 djelatnika te 7 na određeno, ali taj broj varira o potrebama i mogućnostima financiranja. Proces pripreme i provedbe projekata dosta je izazovan, a dosadašnjim rezultatima smo zadovoljni s obzirom na iznos ugovorenih i realiziranih sredstava i projekata, ali i činjenica da za sada nemamo financijskih korekcija, govore u prilog tome da smo na dobrom putu.’, zaključuju u Gradu Solinu.
Donji Miholjac: Sve projekte prijavljuje LRA „Miholjački poduzetnički centar“
Grad Donji Miholjac imao je rast povučenih sredstava u četiri godine od 22,1 tisuća posto.
Gradonačelnik Goran Aladić izdvaja najvažnije, a to su projekt ZiPi – završetak izgradnje poslovne infrastrukture u industrijskoj zoni Janjevci, biciklistička staza Bypath, projektna dokumentacija za projekt kulturne baštine Prandau-Mailath, projekt Zaželi, nerazvrstana cesta bez asfaltnog zastora Rakitovica-Sveti Đurađ, energetska obnova kuglane, kante za odvojeno prikupljanje otpada, kamion za prikupljanje otpada, obrazovno-informativne aktivnosti o razvrstavanju i smanjenju otpada te strategija razvoja turizma.
U novom financijskom razdoblju imaju spremne projekte obnove kulturne baštine (dvorci, botanički vrt i trg u D. Miholjcu), pa izgradnja novog dječjeg vrtića u naselju Rakitovica, izgradnja tržnice u D. Miholjcu, rekonstrukcija i dogradnja vatrogasnog doma u Golincima, izgradnja odvodnje u prigradskim naseljima (projektiranje pri završetku), potpuna rekonstrukcija cesta, pješačkih staza, vodovodnih instalacija, odvodnje te javne rasvjete u ulicama Basaričekova, Šenoina, I. G. Kovačića i u dijelu Zrinsko-Frankopanske, energetska obnova zgrada na brojevima 7 i 9 u Vukovarskoj ulici te biciklističke staze u D. Miholjcu (istočni, zapadni i južni dio).
A u visokoj fazi završetka su projekti izgradnje nove tribine, pomoćnih igrališta i atletske staze na stadionu NK Jedinstvo te izgradnja pješačke zone (gotov idejni projekt).
‘Projekti preko 100 milijuna kuna su kulturna baština Prandau Mailath te odvodnja u prigradskim naseljima dok su ostali projekti u pojedinačnoj vrijednosti u rasponu od cca 2 do 20 milijuna kuna. Sve projekte prijavljuje nam LRA „Miholjački poduzetnički centar“ koji radi na EU projektima od 2003. godine. Zapošljavaju 6 djelatnica. Dakle, veliki broj projekata je spreman za prijavu i spremni čekamo otvaranje natječaja.’ – zaključuje gradonačelnik.
Sveta Nedelja: Nova osnovna škola i vrtić prioriteti u sljedećem razdoblju
Sveta Nedelja također je u vodećih deset po izuzetno visokom rastu povučenih sredstava od 2017. godine, za oko 10,7 tisuća posto.
‘Na pripremi EU projekata u Gradu Sveta Nedelja radi tim osoba iz Upravnog odjela za gospodarstvo, EU projekte, komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove Grada Svete Nedelje. U svrhu apliciranja na EU fondove samostalno pratimo otvorene natječaje i natječaje u najavi, izrađujemo projekte prijave te pripremamo natječajnu dokumentaciju. Pri tome radimo detaljnu analizu o mogućnosti prijave na natječaj, sukladnosti projektne ideje s natječajem, provjeru prihvatljivosti i projektne ideje. Nakon što su projektne prijave pozitivno ocjenjene samostalno provodimo projekte ili u suradnji sa vanjskim konzultantima. Provedba projekata uključuje provedbu projektnih aktivnosti, pravdanje stredstava, javnu nabavu, informiranje i vidljivost te redovna predaja ZNS-ova. Mnogi projekti zahtijevaju pripremu tehničke dokumentacije na kojoj rade dva djelatnika iz ranije navedenog Upravnog odjela Grada Svete Nedelje.’ – kažu u Gradu.
Najvažniji realizirani projekti su razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje grada Svete Nedelje, grada Samobora i općine Stupnik (u fazi realizacije preko Hrvatskog telekoma), projekt Informirano za zeleno sutra, eCentral projekt, Designing Dialogue, izgradnja reciklažnog dvorišta, WiFi4EU, izgradnja biciklističke staze između naselja Strmec, Orešje, Bestovje u Gradu Sveta Nedelja (u fazi realizacije) te projekt uređenja dječjeg igrališta u Bestovju.
U narednom financijskom razdoblju u cilju je, kao prioritet, izgraditi osnovnu školu sa sportskom dvoranom i vrtić, pa zatim dvije biciklističke staze, dječja igrališta, a u pripremi su i projekti uređenja šetnice uz svetonedeljska jezera, uređenje i rekonstrukcija glavnog gradskog trga, uređenje dječjih igrališta, izgradnja oborinske i fekalne kanalizacije u radnim zonama te ostale komunalne infrastrukture u Gradu.
Projekti spremni za prijavu su rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića Slavuj- 2.faza, izgradnja osnovne škole u Strmcu- 1.faza, izgradnja školske sportske dvorane u Strmcu- 2.faza, gradnja sportske dvorane u Kerestincu i biciklistička staza u ulici Dr. Franje Tuđmana- faza 1. i 2. (spoj Samobora i Svete Nedelje.
Trogir: Niz projekata već spreman za novo financijsko razdoblje
U Gradu Trogiru povučena sredstva u četiri godine, od 2017. do 2020., rasli su za oko 9,4 tisuće posto.

‘U proteklih nekoliko godina najviše aktivnosti usmjereno je na provedbu projekta Čazma Natura, vrijednog 26 milijuna kuna, koji se sastoji od više cjelina, a njegov najzanimljiviji dio je biološko kupalište koje upravo gradimo i koje će biti prvi takav javni objekt u Republici Hrvatskoj. Naš fokus usmjeren je većim dijelom upravo na taj projekt, zbog njegove veličine i zbog činjenice da će njegovom provedbom naš grad dobiti jedno sasvim novo ruho i nove gospodarske mogućnosti, ponajprije od zelenog, kontinentalnog turizma. Uz Čazmu Naturu, proveli smo niz projekata važnih za naše građane, primjerice, od onih najstarijih, obuhvaćenih programom Zaželi – Uključi se!, koji je program pomoći starijim osobama i provodimo ga već drugi put, do potpune unutarnje i vanjske obnove te dogradnje dječjeg vrtića. Novcem iz Europskog socijalnog fonda omogućili smo i dvosmjenski rad vrtića te nova zapošljavanja. Također, obnavljamo društvene domove, područne škole, a uveli smo i besplatni Internet za građane, sve to u kratkom vremenskom razdoblju.’ – kaže gradonačelnik prof. Dinko Pirak i dodaje: – U budućnosti, očekujemo europski novčani poticaj za izgradnju poučnih staza te dječjih igrališta, a u planu je obnova i izgradnja javne rasvjete te sanacija odlagališta. Za pripremu natječaja europskih i nacionalnih ponajprije je zadužena Razvojna agencija Čazma koja broji svega tri djelatnice. Međutim, zahvaljujući njihovom predanom radu, Grad Čazma uspješno povlači značajna sredstva iz domaćih i stranih fondova. Naravno, potpora djelatnika Gradske uprave također nije zanemariva tako da smatram kako je uspješnost na natječajima rezultat zajedništva i dobre suradnje djelatnika Grada Čazme i Razvojne agencije Čazma, zaključuje gradonačelnik. ( Lidija Kiseljak)