Prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima gradskih proračuna, gradovi su u ovom mandatu za zaštitu okoliša ukupno 861 milijun eura, a izdvajanja je kroz četiri godine povećalo preko 80 gradova
Zaštita okoliša posljednjih godina postaje sve važnija tema i na lokalnoj razini o čemu najbolje svjedoči povećanje ove stavke u lokalnim proračunima. Gradovi su, naime, u četiri godine učetverostručili sredstva za zaštitu okoliša – sa nešto više od 117 milijuna eura u 2021. na čak 432,7 milijuna u prošloj godini, a ukupno su u ovom mandatu za zaštitu okoliša izdvojili preko 861 milijun eura. Više od pola ovog iznosa, preko 487 eura, odnosi se na izdvajanja Grada Zagreba.
Uz poticanje obnovljivih izvora energije kroz gradske projekte i potpore samim građanima za ugradnju solara, dizalica topline, peći na pelete, i sl, najznačajnija stavka kad je zaštita okoliša u pitanju je gospodarenje otpadom pa se stoga i gro ulaganja odnosi na gradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i postrojenja za obradu otpada. Podsjetimo, Hrvatska još uvijek nije ni blizu ispunjenja cilja i obveze koji smo preuzeli pred EU – do 2020. godine odvojeno smo trebali prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. stopa odvajanja trebala je premašiti 60 posto. Službeni podaci za 2024. još nisu objavljeni, ali u 2023. godini na razini države dostigli smo tek stopu od 48 posto, a prosječna stopa odvojeno prikupljenog otpada na razini gradova je tek 25,6 posto.
S obzirom na ovako značajno povećanje ulaganja gradova u zaštitu okoliša u 2024., za očekivati je i nadati se i da će rezultati u odvojenom prikupljanju otpada u toj godini biti puno bolji od onih za 2023. u kojoj je tek devet hrvatskih gradova (Prelog, Koprivnica, Osijek, Buzet, Mursko Središće, Slavonski Brod, Ludbreg, Krk i Križevci) dostiglo i premašilo stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima gradskih proračuna, izdvajanja za zaštitu okoliša u protekle četiri godine povećalo je preko 80 gradova, njih 43 preko 100 posto, 26 gradova preko 300 posto, 13 preko 500 posto, a tri grada –Garešnica, Hrvatska Kostajnica i Petrinja preko 2.000 posto!
Prosjek proračunskog izdvajanja gradova za zaštitu okoliša u ove četiri godine kretao se oko 4,7 posto, a samo je 16 gradova u Hrvatskoj za svoje zelene politike izdvajalo preko 10 posto proračuna. Prednjače Biograd na Moru i Nin sa preko 15 posto, a tu su još Bakar, Duga Resa, Slatina, Obrovac, Varaždin, Senj, Našice, Sinj, Otok, Novi Marof, Varaždinske Toplice i Ogulin.
Izdvajanja per capita kreću se, pak, od 0,40 pa do preko 1.000 eura po stanovniku u Ninu, Biogradu na Moru i Hrvatskoj Kostajnici. Iznad 500 eura izdvojili su još Obrovac, Bakar, Novalja, Varaždin, Opatija, Umag i Novi Vinodolski.
Gledano kroz naš kompozitni indeks* kojim su objedinjeni pokazatelji udjela proračunskog izdvajanja i izdvajanja per capita, dolazimo i do 10 gradova koji su u protekle četiri godine najviše izdvojili za zaštitu okoliša.
Prvi je Nin sa ukupno izdvojenih 3,3 milijuna eura, već spomenutih 15,2 posto proračunskog izdvajanja i rekordnih 1.235 eura izdvajanja po stanovniku. Slijedi Biograd na Moru koji je u četiri godine za zaštitu okoliša izdvojio preko 6,5 milijuna eura, 15,4 posto proračuna i 1.172 eura po stanovniku. Hrvatska Kostajnica izdvojila je 1,9 milijuna eura, no na njihov broj stanovnika i veličinu proračuna to je čak 1.040 eura per capita i 14,9 posto proračuna. Četvrti je Bakar koji je u četiri godine izdvojio 5,9 milijuna eura, odnosno 13,7 posto proračuna i 788 eura po stanovniku.
U top 10 najjačih gradova po izdvajanju za zaštitu okoliša još su Obrovac (ukupno izdvojenih 2,7 milijuna eura, 11,6 posto proračuna i 788 eura po glavi), Varaždin kao jedini veliki grad u vrhu sa izdvojenih preko 31, 7 milijuna eura (11,5 posto proračuna i 725 eura po stanovniku), Senj (ukupno izdvojeno 2,9 milijuna eura – 11,3 posto proračuna i 487,80 eura po stanovniku), Opatija (ukupno izdvojeno 7,3 milijuna eura – 7,6 posto proračuna i 734,53 eura po stanovniku), Novalja (ukupno izdvojeno 2,7 milijuna eura – 6,9 posto proračuna i 734,53 eura po stanovniku) i Našice (ukupno izdvojeno 5,7 milijuna eura – 11,1 posto proračuna i 405,08 eura po stanovniku).
Zbog njegove specifičnosti i veličine proračuna, Grad Zagreb ne uspoređujemo s ostalim gradovima i ne uvrštavamo ga u analize. Ipak, spomenuli smo već da je upravo metropola u zaštitu okoliša uložila više od pola ukupnog iznosa svih gradova. S 487 milijuna eura izdvojenih eura Zagreb bi bio na 15. poziciji naše top tablice po skupnom indeksu – za zaštitu okoliša izdvajao je 635 eura po stanovniku i 6,3 posto ukupnog proračuna.
Kao što je već spomenuto, najveći skok ulaganja u zaštitu okoliša u četiri godine napravio je Grad Petrinja – sa 131.557 eura u 2021. na preko 3,6 milijuna eura u prošloj godini, što je povećanje od čak 2.662,12 posto. Tu su i Hrvatska Kostajnica sa 2.568 posto i Garešnica sa 2.342 posto. Iznad 1.000 posto povećanja napravilo je i Jastrebarsko. U top 10 gradova koji su najviše povećali sredstva za zaštitu prirode su još Korčula, Pleternica, Biograd na Moru, Hvar, Vodnjan i Cres, a iznad 500 posto povećanja još bilježe Oroslavje, Bjelovar i Ludbreg. (m.p.d.)
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije).
