Hrvatski gradovi u devet godina iz EU fondova povukli skoro 900 milijuna eura – evo tko najviše!

Blizu 300 milijuna kuna ili oko 40 milijuna eura europskih sredstava, uvjerljivo najviše, povukao je u razdoblju 2014.-2022. Grad Osijek, koji u promatranih devet godina ima i najveći udio u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka, pa Zadar, Slavonski Brod, Split, Petrinja… U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala-  Komiža. Druga je Vrlika, zatim su tu Lipik, Beli Manastir, Otok, Pleternica…

Nakon što smo nedavno proveli i objavili analizu uspješnosti povlačenja EU sredstava za lanjsku 2022. – u kojoj su sumom prednjačili Osijek i Rijeka – sada smo napravili i nešto duži izračun povučenog EU novca, za razdoblje od 2014. do 2022., a opet na temelju podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima. Kao i uvijek, iz analize izuzimamo Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao gotovo četvrtinu EU sredstva.

Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)  imala na raspolaganju 10,73 milijardi eura, a ta su se sredstva, zbog pravila N+3 mogla i mogu iskoristiti do konca ove godine, dakle još tri godine nakon isteka toga razdoblja. Dodamo li izvornoj alokaciji ESI sredstava 2014. – 2020. 864,23 milijuna eura iz REACT EU, kao i 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, kompletna alokacija sredstava do 2023. godine je iznosila 12,19 milijardi eura.

Kako se intenzitet isplate povećava, naravno zadrži li se i aktualna dinamika, za pretpostaviti je da će do posljednjeg centa iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz EU fondova.

Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH. Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja unutar EU proračuna.

Prema dostupnim službenim podacima Europske komisije, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za čak 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, zemalja za koje se prate podaci, od njih 28. Tijekom ljeta ovjerena je milijarda eura potrošenih sredstava, a dodatnu milijarda ovjerit će se do kraja 2023…

Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva. U novom programskom razdoblju omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada i iznosi 1.824,3 milijardi eura, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je do 2030., skoro dvostruko više nego u starom razdoblju, preko 25 milijardi eura u tekućim cijenama iz raznih fondova. Nekakav primarni cilj je iskoristiti navedena sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta.

U čitavom spektru EU potpora posebno treba naglasiti Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO)  čiji je velik dio sredstava usmjeren na kvalitetu života u općinama i gradovima, naravno i županijama, koji će njime npr. imati i već imaju mogućnost povećati kapacitet predškolskih ustanova, ali i graditi nove škole i sportske školske dvorane, unaprijediti i popraviti kvalitetu javnih usluga, poboljšati prometnice i pripadajuću infrastrukturu, razvijati ruralni turizam i obiteljska poljoprivredna gospodarstava…

Republici Hrvatskoj je kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU na raspolaganju 47,5 milijardi kuna, u potpunosti bespovratnih sredstava, odnosno 6,3 milijarde eura.

Nedvojbena je financijska, dakako i ne samo financijska dobit ulaska RH u Europsku uniju, u proteklih točno 10 godina članstva u Hrvatskoj je stvoreno 215 tisuća novih radnih mjesta, danas u zemlji ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna. Broj nezaposlenih je 2013. bio preko 350 tisuća, a sada je ispod 100 tisuća. Ne treba zanemariti mikro i makroekonomsku stabilnost u krizna vremena, Hrvatski BDP raste deset kvartala zaredom, prema ‘per capita, odnosno po glavi stanovnika, u godini ulaska u EU bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, i iznosi 73 posto europskog prosjeka. Preko 70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova.

A  pripadnost Republike Hrvatske Europskoj uniji ima naročito veliki značaj i za razvoj lokalnih zajednica kroz stvaranje prilika i mogućnosti za njihov rast i privlačenje investicija.

Napose se na tom polju ističe ITU mehanizam, a koji za cilj ima ulaganje sredstava u aktivnostima jačanja uloga gradova i njima bliskih funkcionalnih urbanih područja. Tijekom financijske perspektive 2014.-2020. održivi urbani razvoj provodio se u Hrvatskoj kroz ITU mehanizam u osam najvećih gradova u zemlji i četiri urbana područja pokrivajući 50,4 posto stanovništva, uz ukupnu alokaciju EU  koja je iznosila nešto iznad 345 milijuna eura iz triju fondova – ERDF-a, Kohezijskog fonda i ESF-a i- dvaju operativnih programa. U idućoj financijskoj perspektivi,  novom programskom razdoblju, 2021. do 2027. Hrvatska je kroz ITU mehanizam, kao malo koja članica EU, osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja čak 22 županijska središta urbanih aglomeracija (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), središta većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) i središta manjih urbanih područja koja su sjedišta županija (Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić, Pazin i Vukovar). I spektar prihvatljivog ulaganja je proširen i odnosi se na ‘brownfield’ ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo, održiv turizam…

Razvojnih prilika je više nego ikada. Kroz novu omotnicu na raspolaganje RH se stavlja novi investicijski zamašnjak, nikada više sredstava, 681,27 milijuna eura, što predstavlja poprilično povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, kada smo imali 350 milijuna eura. Iz Vlade ističu kako nema države u EU koja će, kao naša, više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima. Riječ je o ukupno 192 jedinice lokalne samouprave, koje čine 68 posto stanovništva RH.

Ukupno su gradovi u zadnjih 9 godina povukli 6.727.847.622 kuna – gotovo 900 milijuna eura EU sredstava. Lani su samo povukli 1.707.025.804 kuna, potvrđujući tako pozitivan kontinuitet apliciranja na europski novac i to kako su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava.

Podsjetimo, kako su naše prethodne analize pokazale, nakon što je iznos povučenog novca u prvih nekoliko godina bio više nego skroman – primjerice, u 2015. hrvatski gradovi povukli su 269.1 milijun kuna europskog novca, u 2016- 89.2 milijuna kuna- u 2019. se iznos popeo na 891,5 milijuna kuna, 2020. na 1.34 milijarde, u 2021. na 1.49 milijardi, a lani na spomenutih 1,7 milijardi kuna.

Najviše je europskih sredstava u periodu 2014.-2022. među našim gradskim središtima povukao Osijek (299.162.193 kuna), koji ima onda i najveći udio (4.45 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka s povučenih 286.701.511 kuna (4.26 posto), pa Zadar – 231.133.789 kuna (3.44 posto), Slavonski Brod – 166.241.482 kuna (2.47 posto), Split -155.756.074 kuna (2.32 posto), Petrinja – 149.965.935 kuna (2.23 posto), Šibenik – 146.289.556 kuna (2.17 posto), Vinkovci – 132.315.033 (1.97 posto), Vukovar – 114.132.502 kuna (1.70 posto) i Karlovac – 110.271.724 kuna (1,64 posto udjela)…

Kao i kod većine naših analiza- kako smo to već napomenuli – i ovdje je zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima izostavljen Zagreb (ukupno povučenih 1.564.112.837 kuna- 23.25 posto udjela ukupnih sredstava). U Top 10 uvjerljivu većinu, očekivano, čine veliki gradovi, a među njih su se ipak provukli i ‘srednji’ Petrinja i Vinkovci, u Top 20 su i ‘mali’ Beli Manastir, Benkovac i Pleternica. U raznolikoj regionalnoj zastupljenosti, otprilike podjednako je gradova s obale i ‘kontinenta’. Preko 200 milijuna kuna povukla su EU novca – 3 grada, između 100 i 2000 milijuna- 9, od 10 do 100 milijuna kuna- 86, a 6 – ispod 1.000.000 kuna.

U odnosu na broj stanovnika, najuspješnijom se pokazala- Komiža, s 18.321,87 kuna ‘per capita’. Druga je Vrlika – 14.412,29 kuna,  zatim slijedi Lipik– 12.586,81 kuna, Beli Manastir – 12.215,30 kuna, Otok – 10.254,62 kuna, Pleternica – 9.799,36 kuna, Benkovac – 9.472,71 kuna, Orahovica – 8.929,18 kuna, Đurđevac – 8.608,33 kuna i Novalja – 8.167,27 kuna.  U tom segmentu analize redom su najviše pozicije zauzeli ‘mali’ gradovi, uglavnom oni dalmatinskog i slavonskog predznaka. Preko 10.000 europskih kuna PC imalo je 5 gradova, od 1.000 do 10.000 kuna- njih 97,  između 100 i 1.000 kuna- 21… (PL)

Slavonski Brod: Brojnim EU projektima podižu kvalitetu života…

Grad Slavonski Brod među našim je gradskim središtima (4.) koja su u posljednjih devet godina -do 2023.- povukla najviše EU novca– 166.241.482 kuna, i ima jedan od najveći udjela  (2.47 posto) u ukupno povučenim sredstvima gradova.

Uistinu, čitav niz je projekata i programa, aktivnosti u različitim sferama, kojima se u tom pogledu može pohvaliti i koji su uvelike pripomogli, pomažu ili bi trebali pomoći podizanju kvalitete života njegovih 49.891 stanovnika.

Definitivno, u vrhu po značaju nalazi se – Kuća tambure – Slavonska notna bajka.  Infrastrukturni radovi u projektu uključuju rekonstrukciju i zahvat na Tvrđavi Brod, pojedinačnom zaštićenom kulturnom dobru nacionalnog značenja. Neto korisna površina građevine koja se uređuje iznosi 2.429,65 m² vanjskog i unutarnjeg prostora: prizemlje 992 m², kat 1.058,80 m² i ravni krov – grudobran (1.515,40 x 0,25) -378,85 m². Projekt revitalizira materijalnu baštinu nacionalnog značaja i oživljava je na inovativan i suvremen način, stvarajući javni prostor i kulturne proizvode koji svojim sadržajima postaju važan dio turističke ponude Grada Slavonskog Broda, ali i važan element u urbanizaciji i kulturnom razvoju lokalne zajednice gradskog lokaliteta, kao prostora svakodnevnog života. Multifunkcionalnost i inovativni pristup revitalizaciji materijalne baštine polazište su projekta, imajući na umu da u kontinentalnoj Hrvatskoj turizam nije dominantna ekonomska djelatnost, a kulturni gradski turizam tek se treba razviti. Obnovljeno je 2.429,65 m2 korisne površine sjevernog dijela zapadnog kavalira Tvrđave Brod u Slavonskom Brodu i stvoren preduvjet njegove namjene u prostor Kuća tambure – Slavonska notna bajka. Ukupna vrijednost projekta – razdoblje provedbe: 26.09.2018. – 26.03.2021.- iznosi 27.372.625 kuna, uz 23.266.731,25 kuna EU sufinanciranja.

Projektom opremanja, restauriranim će se prostorima dati novi sadržaj kako bi Kuća tambure ‘oživjela’ kao interaktivni interpretacijski centar -Slavonska notna bajka, posvećen tradicionalnoj tamburaškoj glazbi i tradicijskom hrvatskom glazbenom instrumentu, suvremeno interpretiran u prostorima kulturne baštine brodske tvrđave koji će predstavljati jedinstvenu formu u interpretaciji i prezentaciji tambure, revitalizira nematerijalnu baštinu nacionalnog značaja i oživljava je na inovativan i suvremen način, stvarajući javni prostor i nove turističke kulturne proizvode koji svojim sadržajima postaju važan dio ukupne turističke ponude grada. Ali i ne samo Slavonskog Broda, već i Slavonije, kao važan element u urbanizaciji i kulturnom razvoju gradskog lokaliteta, lokalne zajednice i prostora svakodnevnog života.

Ostvarenjem ciljeva projekta osigurava se trajna zaštita ambijentalne vrijednosti uz odgovarajuće funkcije potrebne građanima i razvoju turizma u sinergiji s materijalnom baštinom Tvrđave Brod. Kuća Tambure – Slavonska notna bajka uključuje – ‘autentičnost i kreativnost’ i bazira se na njegovanju sociokulturne i proizvodne (doživljajne) autentičnosti, odnosno na kreativnosti u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem (trajanje projekta: 03.07.2020. – 13.12.2023.)

-Doprinos je održivom gospodarskom razvoju Slavonskog Broda i okolne regije kroz razvitak i širenje ponude kulturnog turizma unaprjeđenjem kulturne baštine- ističu iz Grada. Opremanje Kuće tambure u suvremeni multimedijalni interpretacijski centar posvećen tamburi čini novu kulturno turističku atrakciju koja ima za cilj stvarati inovativne kulturno-umjetničke, edukativne i druge sadržaje, a kroz prateći sustav usluga i potpora usmjerenih na malo i srednje poduzetništvo, cilj ih je uključiti u razvoj i ponudu sadržaja, proizvoda i usluga na lokalitetu tvrđave, te na području grada Slavonskog Broda.

Neizostavna je u EU projektima i Obnova tvrđave, projekt opremanja zapadnog dijela Sjevernog kavalira Tvrđave Brod ukupne vrijednosti 4.481.645,43 kuna provodi se sa svrhom prenamijene 1.686,9 m2 površine u prostor edukativno-multimedijalnog centra čiji aduti se temelje na visoko suvremenoj informacijsko komunikacijskoj i prezentacijskoj tehnologiji zabavnog, edukativnog i istraživačkog karaktera, pozicioniranog kao kulturna i turistička atrakcija kontinentalne Hrvatske sljedećeg sadržaja: informacijski centar, multimedijalna i konferencijska dvorana, centar za nematerijalnu baštinu u Slavonskom Brodu – CeCUl-SB (Center for Intangible Cultural Heritage in Slavonski Brod), izložbeni prostor za projekcijsko mapiranje, VR/AR prostor, prostor za radionice, JLS na području Urbanom Području Slavonski Brod (UPSB) i ustanove u njihovom vlasništvu, Stanovništvo grada i UPSB i – zvjezdarnica. Opći cilj projekta ‘Obnova Tvrđave – opremanje’ je doprinos održivom gospodarskom razvoju Slavonskog Broda i okolne regije kroz razvitak i širenje ponude kulturnog turizma unaprjeđenjem kulturne baštine grada i okružja. Specifični cilj projekta je opremanje dijela kavalira Tvrđave Brod u suvremeni edukacijsko-multimedijski centar kao nove kulturno turističke atrakcije koja ima za cilj stvarati inovativne kulturno-umjetničke, edukativne i druge sadržaje, a također kroz prateći sustav usluga i potpora usmjerenih na malo i srednje poduzetništvo, ima ih za cilj uključiti u razvoj i ponudu sadržaja, proizvoda i usluga na lokalitetu tvrđave, te na području Slavonskog Broda. Trajanje projekta je u periodu: 01.06.2021. – 29.12.2023., a ukupna vrijednost: 4.481.645,43 kn, dok sufinanciranja EU iznosi: 3.809.397,62 kuna.

Nadalje, tu je i Integrirani program – Interpretacijski centar Ivana Brlić Mažuranić, projekt predviđa infrastrukturni zahvat na 1.404,73 m2 kojim se cjelovito rekonstruirala Kuća Brlić smještena u Slavonskom Brodu na Trgu Ivane Brlić Mažuranić. Konkretno, opremili su se prostori interpretacijskog centra Ivana Brlić Mažuranić, postavili multimedijalni informativni panoi, opremila suvenirnica, restaurirao inventar Kuće Brlić te izradile i postavile skulpture likova iz bajki Ivane Brlić Mažuranić na frekventnim gradskim lokacijama. Projekt ima u planu uređenje i opremanje interaktivnog kreativnog centra kako bi on postao prostor javne namjene posvećen očuvanju i prezentaciji baštine te uspomene na Ivanu Brlić Mažuranić, a svojim atraktivnim programom i realizacijom ima cilj pretvoriti ovu nedovoljno iskorištenu baštinu u turističku atrakciju gradskog kulturnog turizma, multikulturalnog susreta i prvoklasan turistički doživljaj za lokalne i regionalne posjetitelje te posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva.

Prizemlje kuće, gdje se nalazio Likovni salon ‘Vladimir Becić’, dobit će širu turističko-kulturnu funkciju, uz informacijski pult za posjetitelje, ovdje će se nalaziti i suvenirnica te prostor za prijem djece u sklopu manifestacije ‘U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić’. Prizemlje kuće služit će i kao dnevna knjižnica te javni prostor u kojem će građani moći pročitati novine i družiti se, zadržat će elemente galerije, pa će tako na zidovima i dalje biti izloženi radovi likovnih umjetnika. U ovom prostoru posjetitelji će dobivati uvodne upute o načinu obilaska Centra, informacije o rasporedu, događanjima, ulaznicama, programima, tematskim suvenirima, knjigama Ivane Brlić Mažuranić ili replikama njenih najvažnijih pisama. Središnji dio postava na prvom katu kuće Brlić je Ivanin stan koji se sastoji od četiri sobe i središnjeg predprostora – interaktivnog prostora za informiranje, igru i zabavu. Sobe kroz digitalizirane slike i fotografije iz arhiva obitelji Brlić, hologramske projekcije, multimedijska rješenja i interaktivne aplikacije prikazuju Ivanin društveni život, književno stvaralaštvo te majčinstvo i obitelj, a soba ‘U carevoj misiji’ posvećena je projekciji elemenata iz Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića. Na prvom katu bit će do kraja opremljen i stan za znanstvenike i književnike, u potkrovlju kuće nalazit će se galerijski polivalentni prostor namijenjen književnoj umjetnosti, književnim večerima i kulturnim prezentacijama. U podrumu je predviđen prostor za manja događanja, svečanosti posvećene vinu i degustacije, a prostor će kroz tiskane crno bijele vizuale podsjećati na priču o vinogradu i vinskoj kući Brlićevac. Posjetitelje Interpretacijskog centra kroz prostor će voditi posebna mobilna aplikacija tj. mobilni vodič- u svakoj od prostorija moći će odabrati dio aplikacije koji će ih voditi kroz priču o svakoj sobi prema tematskim cjelinama. Osim prostora kuće, aplikacija će poslužiti i kao vodič u prostoru dvorišta. Ukupna vrijednost projekta iznosi 16.030.650 kuna, EU sufinanciranje: 13.626.052,48 kuna, u razdoblju: 11. svibnja 2017. – 02. kolovoza 2022.

-Inovacijski inkubator InnoBROD je, pak, strateški razvojni projekt Grada Slavonskog Broda čijom realizacijom se stvaraju uvjeti za intenzivni razvoj postojećih i osnivanje novih tvrtki utemeljenih na znanju, inovacijama i novim tehnologijama, te privlačenje investicija u sektore visoke tehnologije- napominju iz Grada.

InnoBROD će predstavljati dio regionalne poduzetničko-poslovne i inovacijske infrastrukture i jedan je od instrumenata za jačanje inovacijskog lanca vrijednosti, poticanje inovativnosti poslovnog sektora i njegovo povezivanje s istraživačkim organizacijama. Potreba za projektom utvrđena je u procesu analize poslovnog okruženja šireg područja Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, a zasnovan je i usklađen s ključnim potrebama za ulaganjima u uspostavu kvalitetne poduzetničko-poslovne i inovacijske infrastrukture, umrežavanje ključnih razvojnih dionika i internacionalizaciju poslovanja, te je u potpunosti usklađen sa smjernicama EU koje naglašavaju pametan, uključiv i održiv razvoj, odnosno razvoj zasnovan na znanju, inovacijama i novim tehnologijama, Strategijom pametne specijalizacije (S3) i Strategijom regionalnog razvoja RH. Realizacijom projekta Inovacijski inkubator InnoBROD uspostavlja se prostorna i tehnička infrastruktura, razvijaju visokospecijalizirane usluge poslovne podrške, te razvijaju i provode programi razvoja ljudskih potencijala u području poslovnog upravljanja, upravljanja inovacijama, razvoja novih proizvoda i usluga. Ukupna je vrijednost projekta: 16.315.238,55 kuna, 13.696.350,51 kuna su bespovratna EU sredstva, razdoblje provedbe: 3.4. 2019. – 25.7.2023.

-Projektom ‘Igrom do govora, faza II’, projektni partneri Dječji vrtić Ivana Brlić Mažuranić i DV Potjeh, Dječji centar LOGOS i udruga Laboratorij kreativnosti, doprinose unapređenju kvalitete i dostupnosti izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju na urbanom području Slavonski Brod na način da osiguravaju sinergiju u radu pri detekciji teškoća već u ranoj i predškolskoj dobi i uključivanje djece s teškoćama u djelotvorne usluge psihosocijalne podrške i rane intervencije koje provode osposobljeni stručnjaci primjenjujući multidisciplinarni pristup i suvremene metode- navode nam iz Grada. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.317.398,80 kuna, EU potpora: 100 posto, odvijao se u trajanju od 15.02.2021. do 15.02.2023.

A projektom ‘Vidim, čujem, osjećam umjetnost – programi socijalnog uključivanja u Slavonskom Brodu za osobe s invaliditetom kroz prilagođene kulturne sadržaje’, projektni partneri pod vodstvom Prijavitelja Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda zajedničkom su provedbom 24 mjeseca kroz prilagođene kulturne i umjetničke sadržaje poboljšali uvjete za aktivno sudjelovanje, integraciju i pristup za 40 osoba s invaliditetom, povećali njihovu socijalnu uključenost i jačanje integracije uz prostornu i komunikacijsku prilagodbu na urbanom području Slavonskog Broda. Ukupna vrijednost projekta u razdoblju: 15.02.2021. do 15.02.2023., u cijelosti financiranog EU sredstvima iznosila je: 1.481.148 kuna.

Provedbom projekta ‘Lunch Box, faza VII – školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva u osnovnim školama u Slavonskom Brodu’, Grad kao nositelj nastojao je osigurati djeci koja se smatraju u riziku od siromaštva školsku užinu, koja je često i jedini obrok djeci za cijeli dan. Na ovaj način se djeci pruža osjećaj sigurnosti, te se doprinosi pozitivnom okruženju za njihovo socijalno uključenje u vršnjačke skupine, vrši prevencija za neželjene posljedice nedostatne i/ili nezdrave prehrane kao što su društveni i psihološki poremećaji u rastu i razvoju, umor, iscrpljenost i demotiviranost za obrazovanje, a stručne skupine koje su se sastojale od nastavnika, pedagoga/psihologa i ravnatelja definirali su kriterije kao temeljne za određivanje statusa djece kao osoba u riziku od siromaštva. Tako su minimalno 85 posto sve uključene djece u projekt činila djeca iz obitelji koje su korisnice prava na doplatak za djecu, a maksimalno 15 posto sve uključene djece u projekt djeca iz četiri kategorije: Djeca iz višečlane obitelji (obitelj s troje i više djece); Djeca iz jednoroditeljskih obitelji; Djeca iz obitelji u riziku od siromaštva, koja se po osobnoj procjeni djelatnika škole ili centra za socijalnu skrb, nalaze u nepovoljnim osobnim, socijalnim i materijalnim okolnostima, a razlog nije činjenica da su iz višečlane ili jednoroditeljske obitelji i/ili- Djeca državljani Ukrajine kojima je priznata privremena zaštita. Projekt se provodi od 2016. – 2023.

Tijekom 2023. godine Grad Slavonski Brod privodi kraju projekte kojima je bio cilj obnovljene ‘brownfield’ objekte staviti u funkciju, odnosno ponuditi nove sadržaje za obogaćivanje ponude kulturnih i turističkih sadržaja. Nakon provedenih infrastrukturnih projekata obnove i rekonstrukcije dijelova zapadnog i sjevernog kavalira zaštićenog kulturnog dobra Tvrđave Brod, uslijedilo je opremanje objekata Kuće tambure i Edukacijsko-multimedijskog centra, za što su osigurana sredstva sufinanciranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.’), a unutar ITU u sklopu Specifičnog cilja Obnova ‘brownfield’ lokacija (bivša vojna i/ili industrijska područja).

-Uskoro oživljava Slavonska notna bajka. Kuća tambure postala je suvremeni interpretacijski-multimedijski centar posvećen tradicionalnoj tamburaškoj glazbi i hrvatskom tradicijskom instrumentu, projekt vrijedan 663.614,14 eura (kod čega je 564.071,94 eura bespovratnih EU sredstava) obuhvaća suvremene audio-vizualne sadržaje, koncertnu dvoranu, glazbeni studio, majstorsku radionicu, suvenirnicu i druge oblike predstavljanja tambure javnosti, a projekt vrijedan 594.816,57 eura (505.593,95 eura bespovratnih EU sredstava) prenamjenjuje sjeverni kavalir u Edukacijsko-multimedijski centar s fokusom na suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, nude se zabavni, edukativni i istraživački sadržaji, uključujući informacijski centar, multimedijske i konferencijske dvorane, prostor za radionice, izložbene prostore, centar za nematerijalnu kulturnu baštinu, zvjezdarnicu te prikaze povijesnih etapa Tvrđave Brod i Sunčevog sustava u virtualnoj i proširenoj stvarnosti- upoznaju nas iz Grada. Proračun za 2024. također je preduvjet za početak novih projekata koji će se financirati iz novog financijskog okvira ITU perspektive: botanički vrt, poduzetnički akcelerator, biciklističke staze, kamp na Poloju, a iako se vlastitim sredstvima i povlačenjem sredstava iz natječaja za energetsku obnovu već mnogo napravilo, kod obnove škola svakako će biti značajno provođenje projekata koji bi se financirali iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te po tom planiraju da će se u ovoj godini konačno donijeti odluke o financiranju, kao i za ranije prijavljene projekte izgradnje i obnove dječjih vrtića.

-Nastavljamo s izgradnjom sportskih objekata, među kojima se ističe obnova Stadiona na Savi i ŠRC Klasije i svakako izgradnja dodatnih sadržaja s vanjskim bazenima na radost građana i posjetitelja grada. Veliki udio u ovom proračunu  i nadalje nose projekti povezani s očuvanjem okoliša kako bi život u Slavonskom Brodu bio što ugodniji i kvalitetniji; sortirnica, daljnja sanacija odlagališta, programi očuvanja kvalitete zraka, programi poticanja korisnog odvajanja otpada i sl. Proračun odražava i nastavak provedbe demografskih mjera s povećanjem naknada za novorođenčad. Jedan od važnih strateških ciljeva je zelena i digitalna tranzicija grada. Izvršavanje proračuna u 2024. godini, kao i ranijih godina bit će usklađeno s realizacijom prihoda. Izvršavanjem i pokretanjem projekata planiranim proračunom ostvaruju se ciljevi utvrđeni u strateškim dokumentima, a koje će se nadalje upotpunjavati i izvršavati prema projekcijama u sljedećim godinama. Najveći iznos bespovratnih sredstava ITU mehanizma koji je na raspolaganju Urbanom području Slavonski Brod za razdoblje do 2027. godine iznosi 33.000.000 eura- najavljuju i naglašavaju gradonačelnik Mirko Duspara i ekipa iz Grada.

Otok: Ulažu u rast i razvoj Grada uz značajnu potporu europskih sredstava

Grad Otok spada u red središta koja su u razdoblju 2014.-2022. povukla najviše EU novca ‘po glavi stanovnika’- 10.254,62 kuna. Nezanemariva je i pozicija u ‘gornjem domu’ poretka, u Top 35, kada se radi o ukupno povučenim sredstvima u promatranih devet godina – 50.237.376 kuna (0.75 posto udjela)…

Od osnutka  Otočke razvojne agencije 2014., u Gradu Otoku se počelo intenzivno planirati i raditi na pripremi projektno-tehničke dokumentacije kako bi se što kvalitetnije iskoristile prilike koje je nudila nova financijska perspektiva do 2020. Ulaganje u rast i razvoj Otoka bila je i ostala najvažnija zadaća za koju su u ovom razdoblju zaista imali prilike i mogućnosti koje je Grad, uz pomoć Otočke razvojne agencije, i iskoristio- u prilog tome govori da su  u 2019.  bili među najboljima po ostvarenim EU sredstvima ‘per capita’ te su povukli 2.969 kuna po stanovniku odnosno bili su jedini mali grad u Top 10 gradova s najvećim rastom povučenih sredstava.

-Unatoč raznim preprekama i nedaćama kao što su COVID-19 i opća globalna kriza koje su nas zadesile zadnjih godina i utjecale na sva područja razvoja i poslovanja, svi projekti su uspješno privedeni kraju te opravdali svrhu zbog koje se i krenulo u njihovu realizaciju- u tom razdoblju proveden je veliki broj projekata od raznih infrastrukturnih do onih socijalnih- ističu iz Grada.

Otok je među prvim jedinicama lokalne samouprave koje su korištenjem sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pristupile izgradnji reciklažnog dvorišta na svom području, riječ je o investiciji vrijednoj oko 305.000 eura koja je sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu 74 posto ukupne vrijednosti. Izrada projektne dokumentacije financirana je u 100-postotnom iznosu sredstvima Fonda. Tim projektom građanima je omogućeno besplatno odlaganje i odvajanje otpada kao prvi korak prema suvremenom gospodarenju otpadom, omogućuje recikliranje i ponovnu uporabu čime se štede sirovine i energija, smanjuje onečišćenje okoliša i količina novoproizvedenog otpada.

U sklopu projekta ‘Izgradnja poduzetničkog inkubatora Otok’, u poduzetničkoj zoni Otok izgrađena je moderna građevina površine 1.184,77 m2 s ukupno 16 poslovnih prostora namijenjenih poduzetnicima – po 6 proizvodnih i uredskih prostora, 3 rashladne komore i konferencijska dvorana. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.800.734 eura, a sufinancirala ga je EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, OP-a Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.- 1.790.587,12 eura.Izgradnjom i opremanjem Poduzetničkog inkubatora poboljšala se dostupnost poslovne infrastrukture i poslovnih usluga MSP-ima što doprinosi jačanju razvoja poduzetništva i otvaranju novih radnih mjesta u gradu, susjednim općinama i samoj Vukovarsko – srijemskoj županiji. Projekt doprinosi stvaranju povoljne poduzetničke klime, razvoju poduzetničkog duha, povećanju opće razine poduzetničke aktivnosti, gospodarskog rasta i povećanju regionalne konkurentnosti i jačeg privlačenja investicija.

Projekt ‘Rekonstrukcija i dogradnja dječjeg vrtića u Otoku sa pratećim sadržajima i uređenjem okoliša’ još je jedan u nizu projekata koje je za Grad Otok pripremila i prijavila Otočka razvojna agencija. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kroz Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta je 999.125,60 eura,kod čega je iznos bespovratnih sredstava 944.523,62 eura. Rezultat je energetski učinkovita zgrada sa 3 jedinice za djecu vrtićke i 2 jedinice za djecu jasličke dobi te ostalim popratnim sadržajima. Provedbom projekta unaprijeđena je socijalna infrastruktura na području Otoka kroz modernizaciju odgojno obrazovne infrastrukture i stvaranje adekvatnog prostora za boravak u vrtiću većeg broja djece uzrasta vrtićanaca i jasličara.

‘Vrata spačvanskog bazena – izgradnja i opremanje Bioekološko-edukacijskog centra Virovi’, projekt sufinanciran EU sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ukupne  vrijednosti 3.395.360,22 eura, doprinosi atraktivnosti područja Virova i Spačvanske šume koja se prostire na preko 40 000 hektara. Projekt čine razne aktivnosti kao što su  izgradnja i uređenje posjetiteljske infrastrukture (hotel i restoran), edukacije, promocija i promidžba samog odredišta. Cijeli projekt – odabran kao strateški projekt Vukovarsko-srijemske županije i jedini takav u području turizma u županiji – se odvija na području zaštićenog krajolika Virovi i posebnog šumskog rezervata Lože što mu daje dodatnu ljepotu i atraktivnost, a krajnji je cilj, uz zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti, obogatiti turističku ponudu grada i uključiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u turističku ponudu kontinentalne RH.

Jedan od popričično važnih projekta za Grad Otok je projekt ‘Želim raditi – želim pomoći’, financiran 100 posto iz Europskog socijalnog fonda. Donio je višestruku korist u Otoku i Komletincima, a to su briga o građanima treće životne dobi i nova radna mjesta. Projekt ukupne vrijednosti 843.761 eura je trajao 30 mjeseci, 2017.-2020., zaposlio i 45 teško zapošljivih žena koje su 24 mjeseca brinule o 225 krajnjih korisnika.U drugoj fazi istoimenog projekta koji je trajao 15 mjeseci (2020. –2021.) zaposleno je 55 teško zapošljivih žena i pružena potpora za 330 korisnika starije životne dobi, a vrijednost projekta je iznosila oko 644.070,61 eura.

Također, provođena je i treća faza projekta vrijednosti 199.084,08 eura u trajanju 8 mjeseci kroz koji je 31 žena brinula o 186 korisnika. Obzirom na jako veliki interes korisnika i nažalost veliki broj nezaposlenih žena pripremljen je i prijavljen još jedan projekt za isti javni poziv pod nazivom ‘I ja želim raditi’, nositelj kojeg je bila Gradska udruga umirovljenika. Njegova vrijednost je bila je oko 249.518,88 eura, a kroz projekt je zaposleno 19 žena i pružena usluga podrške za 114 korisnika. Provedena je  i druga faza projekta vrijednosti 199.084 eura  kroz koju je 31 žena brinula o 186 korisnika. Ukupna vrijednost svih projekata iz programa ZAŽELI provedenih na području Grada Otoka bila je 2.135.518,57 eura, što je uistinu značajan iznos bespovratnih sredstava direktno usmjerenih najranjivijim skupinama društva.

Projektom Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracija Vinkovci, Otok, Ivankovo i Cerna, ukupne vrijednost 63.800.011,96 eura, na sustav odvodnje priključena su 1432 kućanstva u Gradu Otoku (naselje Otok i Komletinci). Vrijednost projekta na području Grada je 8.461.079,03 eura i ima pozitivan utjecaj na razinu gospodarskih aktivnosti u Otoku, a osigurava još kvalitetniju uslugu građanima. Projekt je u većem dijelu (71 posto) financiran iz EU fondova, a preostali dio ukupnih sredstava osiguralo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatske vode, Gradovi Vinkovci i Otok, Općine Andrijaševci, Privlaka, Ivankovo i Cerna.

U 2023. nastavilo se s provođenjem EU projekata iz prethodnog razdoblja i intenzivno počelo pripremati nove projekte sukladno novoj financijskoj perspektivi. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata u tekućoj godini iznosi  oko  13.000.000 eura. a obuhvaćaju gotovo sva područja -od razvoja turizma, i sporta, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama do unaprjeđenja kulturnih sadržaja i povećanja socijalne uključenosti – kroz  koje se želi potaknuti daljnji razvoj grada i stvoriti uvjete za razvoj gospodarstva i poboljšanje  uvjeta za život i ostanak mladih na području Otoka. Do sada vrijednost odobrenih projekata u 2023. godini iznosi – 577.406,75 eura…

Tu važno mjesto zauzima – projekt sanacije Ciglane koji je realiziran početkom godine, a radi se o uklanjanju otpada odbačenog u okoliš na lokaciji bivše ciglane u Otoku na kojoj je dugi niz godina nekontrolirano odlagan otpad. Ukupna vrijednost projekta je  35.370,89 eura, a 80 posto iznos sufinanciranja Fonda. Realizacijom je sanirana lokacija i poduzete su potrebne mjere za sprječavanje ponovnog odlaganja otpada, a budućim aktivnostima i projektima planira se daljnje uređenje, revitalizacija i obogaćivanje ciglane novim zanimljivim sadržajima u svrhu razvoja turizma, kao i kvalitetno provođenje slobodnog vremena svih građana grada Otoka.

Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) ukupne vrijednosti 6.687,50 eura sufinanciran je putem FZZOEU uz 80 posto prihvatljivih sredstava projekta. Sadnja 810 zavičajnih stabala  jedan je od projekata kojim će se povećati otpornost lokalne zajednice prema klimatskim promjenama odnosno smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena. Ukupna vrijednost projekta iznosi 372.375,00 eura, kod čega Fond sufinancira 297.900,00  eura. Tu je još i projekt- Smanji otpad- sačuvaj okoliš, ukupne  vrijednosti 8.750 eura, k od čega sufinanciranje Fonda iznosi 7.000 eura. Kroz projekt će se informirati i educirati stanovništvo grada o načinu gospodarenja otpadom u okviru kružnog gospodarstva provedbom raznih aktivnosti kao što su javne tribine, edukacije za djecu, izrada brošura za građane i djecu osnovnih škola te edukativnih slikovnica za najmlađi uzrast. Građane će se informirati o potrebi odgovornog ponašanja vezano za nastanak i upravljanje otpadom, o  pravilnom odlaganju i odvajanju otpada te sprječavanju njegova nastanka,  mogućnostima recikliranja i ponovne uporabe i mogućnostima koje je svojim građanima u svrhu odgovornog upravljanja otpadom osigurao Grad.

Ulaganje u Dječji vrtić Pupoljak Otok i zamjena sustava grijanja u JU Dječji vrtić Domaljevac ukupne  je vrijednosti 54.412,73 eura, a projekt je važan za učvršćivanje međusobnih odnosa DV i opremanje vrtića opremom i spravama za tjelesne aktivnosti te ostalom potrebnom opremom za štio kvalitetniji boravak djece u vrtiću s posebnim naglaskom na kvalitetan boravak djece jasličkog uzrasta i djecu s teškoćama. Kad govorimo o sportu moramo spomenuti projekt- Opremanja sportske građevine NK Otok, kroz koji će se u cijelosti opremiti nogometni klub suvremenom  opremom kao što su sportski semafor, jarboli, svlačionice, oprema za igralište, igrače i dr. potrebna oprema. Ukupna vrijednost projekta je 128.650 eura, a Ministarstvo turizma i sporta sufinancira 98.876,25  eura.

-I dalje se nastavlja intenzivan rad na pripremi i razradi projektne dokumentacije za apliciranje na nadolazeće EU natječaje- navode iz Grada. Otok, kao dio Urbanog područja Vinkovci (UPVK), planira kroz ITU mehanizam Vinkovci izgradnju Doma kulture u Komletincima, vrijednosti oko 1.561.444,80 eura. Opći cilj projekta je izgradnja infrastrukture javne i društvene namjene u svrhu obavljanja društvenih djelatnosti i rada lokalnih udruga, unapređenja kvalitete života lokalnog stanovništva i kvalitete života cijelog urbanog područja.

Još jedan u redu značajnijih projekata za razvoj turizma na području Otoka u narednom razdoblju je izgradnja sportsko-rekreacijske infrastrukture u svrhu razvoja turističke ponude na području grada, ukupne vrijednosti preko 6,5 milijuna eura. Uređenjem sportsko rekreativne zone u centru, s dva atraktivna jezera, Grad Otok želi na svom području povećati broj posjetitelja. Projektom se planira izgraditi SRC sa zatvorenim terenima za čak 5 sportova (nogomet, rukomet, košarka, odbojka i tenis) i fitness dvoranom, urediti vanjski tereni za tenis, odbojku i mini golf, ali i urediti dva jezera za rekreativni i sportski ribolov, šetnje i boravak u prirodi sportaša, rekreativaca, obitelji s djecom i drugih posjetitelja. I projekt uređenja Tradicijske kuće u Komletincima sadrži svu potrebnu projektnu dokumentaciju, a njime će se također kroz promociju kulturne baštine poboljšati i uvezati u cjelokupnu cjelinu turistička ponuda Otoka. Procijenjena vrijednost projekta je oko 2.660.000 eura. Tu su još i projekt izgradnje i uređenja gradske tržnice, nastavak projekta Vrata Spačvanskog bazena – Virovi II, pomoć i podrška starijim i nemoćnim osobama na kućnom pragu, izgradnja doma za starije i nemoćne, izgradnja stambene zgrade i područnog vrtića… te mnogi drugi projekti koji će doprinijeti razvoju Grada.

-Fondovi Europske unije sveprisutni su u našem gradu, a Grad Otok u najvećoj je mogućoj mjeri iskoristio sve što se do sada ponudilo. Godišnji su proračuni višestruko povećani, što je i dokaz uspjeha. Fondovi su jedinstvena prilika za sve jedinice lokalne samouprave za realizaciju onih projekata koje samostalno ne mogu provesti. Za samu je pripremu, a time i realizaciju, potrebno puno truda, rada i projektne dokumentacije, stoga neki projekti traju i po nekoliko godina, ali rezultati su koji nam ostaju neprocjenjivi jer su zahvaljujući tome svoje vizure promijenili Otok i Komletinci. Naš se mali grad po povlačenju sredstava iz fondova Europske unije već sada svrstava u najuspješnije u odnosu na broj stanovnika. Posla je još puno, ali motivacija su dosadašnji uspjesi- kaže nam Josip Šarić, gradonačelnik Grada Otoka.

Šibenik: Uspješna priča s EU fondovima – realizirali čitav niz kapitalnih projekata…

Grad Šibenik se nalazi u Top 10 gradova (7.) po ukupno (146.289.556 kuna – 2.17 posto udjela) povučenim EU sredstvima u razdoblju 2014.-2022…

Šibenik je u EU financijskoj perspektivi 2014. – 2022. iznimno učinkovito iskoristio fondove koji su mu bili na raspolaganju. U proteklom razdoblju je realiziran čitav niz kapitalnih projekata, među kojima su: ‘Revitalizacija područja Tvrđave sv. Ivana’, ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’, ‘Studentski dom Palacin’ i ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’.

Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda, otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju 2022. nakon šest godina temeljite obnove impresivnog zdanja. Prostire se na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara, a riječ je o najvećem ikad dodijeljenom projektu Gradu iz EU fondova. Iste godine uspostavljen je sustav javnog gradskog prijevoza u okviru projekta ‘Integrirana mobilnost na području grada Šibenika’. Projekt je financiran sredstvima Europske unije te su ukupni prihvatljivi troškovi iznosili 86.807.848,05 kuna, dok su EU bespovratna sredstva iznosila 73.786.670,83 kuna.

U ovoj godini završen je i svečano otvoren ‘Hrvatski centar koralja Zlarin’. Projekt uspostave ovog inovativnog centra u kojem je na zanimljiv način ispričana priča o stoljetnoj tradiciji koraljarstva na otoku Zlarinu vrijedan je 3.2 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014.-2020’.

Isto tako, u 2023. otvoren je Studentski dom Palacin. Novoizgrađeni dom s ukupno 332 ležaja najvrjedniji je infrastrukturni projekt u  Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji vezan uz visoko obrazovanje, ukupna vrijednost mu je 11.328.702,31 eura, kod čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 10.057.535,34 eura.

Svakako treba izdvojiti i Centar za poduzetništvo i nove tehnologije Trokut, koji je novo sjecište, odredište i digitalno srce grada Šibenika. Supermoderni coworking i poduzetnički prostor površine 2.084 metara četvornih namijenjen je prvenstveno startupima, freelancerima i digitalnim nomadima u IT industriji, kao i edukaciji svih dobnih skupina u području IT-a. Ukupan iznos projekta iznosio je 27.722.245,10 kuna, od čega je Grad Šibenik ostvario 20 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.

Od ostalih projekata koje valja uvrstiti je i Veteranski centar u Šibeniku. Kapacitet mu je 2.500 korisnika na godinu kojima su na raspolaganju 142 kreveta. Centar je sagrađen na mjestu nekadašnje vojarne Bribirskih knezova. Prostire se na 5.800 metara četvornih, sadržava bazen, nogometno, košarkaško i tenisko igralište, boćalište te parkiralište, a sagrađen je u sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.’. Ukupna vrijednost projekta, koji je proveden 1. siječnja 2023., iznosila je gotovo 329 milijuna kuna, kod čega je 85 posto sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj- napominju nam iz Grada.

Grad Šibenik – što s punim pravom često ističu Željko Burić i Gradska uprava-  jedan je, inače, od rijetkih gradova u Hrvatskoj s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom, a sve u skladu s načelima održivog razvoja. Riječ je o Regionalnom centru gospodarenja otpadom Bikarac, strateški jednom od najvažnijih i najvećih EU projekata Grada, budući da predstavlja mnogo više od komunalne usluge- sufinancirala ga je Europska unija iz Kohezijskog fonda, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Grad Šibenik, a bio je vrijedan oko 240 milijuna kuna.

Grad se u veljači 2023. godine prijavio na ‘Poziv za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021.-2027.’, objavljen iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koje je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave, a Gradu je dodijeljena odluka kojom se utvrđuje urbano područje Šibenik kao područje u kojem će se provoditi ITU mehanizam u RH. U tijeku je proces prioritizacije projekata te će po njegovom završetku biti odabrani projekti za financiranja.

Među ostalim EU projektima koji se trenutno provode na području Šibenika valja izdvojiti i projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku, projekt ‘Dječji pogled na svijet’, kao i regionalni znanstveni centar ‘RASTEM’, SPINE i URBACT IV. Grad Šibenik je osvojio sredstva- u 100-postotnom intezitetu potpore – i za projekt ‘Energetska obnova zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku’, ukupne vrijednosti 1.478.016,58 eura. Istovremeno su osvojena sredstva za energetsku obnovu Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ u Šibeniku, ukupna je vrijednost projekta 3.102.082,53 eura, a intenzitet potpore također 100 posto. Uz to, Grad Šibenik je dobio sredstva za projekt ‘Energetska obnova OŠ Petra Krešimira IV. Šibenik’. Uz 80 posto inteziteta potpore, ukupna vrijednost projekta 3.942.326,44 eura.

Grad Šibenik je prijavio projekt ‘Unaprjeđenje postojeće infrastrukture tenis centra Šubićevac’, koji obuhvaća izgradnju dvorane, i prateće zgrade tenis centra Šubićevac. Cilj ulaganja je unapređenje, inovativnost, digitalna i zelena tranzicija postojeće sportske infrastrukture u korist razvoja turizma sadržajima visoke dodane vrijednosti. Ukupna je vrijednost projekta 6.361.464,03 eura, intenzitet potpore 100 posto, a projekt se nalazi – navode iz Grada- u prvoj fazi postupka dodjele bespovratnih sredstava – evaluacija projekta. Također, prijavljene su i energetske obnove Dječjih jaslica ‘Tintilinić’, Športskog centra ‘Ljubica’, OŠ Petra Krešimira IV. i Vatrogasnog doma u Zatonu. Grad  namjerava sagraditi i Centar za mlade koji se uklapa u strateško opredjeljenje Grada Šibenika i razvija prostor za visoko obrazovanje i mlade na istoku grada. Bivša vojarna ‘Bribirski knezovi’ bit će prenamijenjena te će se u dijelu vojarne smjestiti društveno-sportski sadržaj koji će obuhvaćati koncertnu dvoranu, sportsko–penjačku dvoranu, prostor za radionice i skate park.

-Naš pristup uvijek slijedi ideju da svaki poduhvat mora koristiti krajnjem korisniku, odnosno našim građanima. Ustrajemo u inovacijama, uvijek težeći održivom razvoju, kako bismo osigurali dugoročnu podršku i prosperitet naše zajednice. Naš uspjeh u privlačenju europskih sredstava nije plod slučajnosti, već rezultat posvećenog i planskog rada. Temelji se na kvalitetnom i strateškom razvoju grada, koji ne ovisi isključivo o trenutačnim resursima. Ključni faktor našeg prosperiteta leži u valorizaciji kulturne i povijesne baštine, što poboljšava kvalitetu života lokalnog stanovništva i potiče stvaranje novih radnih mjesta- poručuju iz Grada Šibenika.

Vukovar: Uz pomoć europskog novca osigurali više velikih investicija… 

Grad Vukovar zauzima visoku poziciju (9.) u poretku hrvatskih središta po pitanju povlačenja EU novca 2014.-2022. (114.132.502 kuna – 1.70 posto ukupnog udjela)…

EU projekti koje je Grad Vukovar provodio u prethodnom razdoblju bili su raznih tematika te se vodilo računa da se u svim područjima napravi napredak. Upravo stoga su se provodili projekti usmjereni ka gospodarstvu i poduzetništvu, projekti koji su utjecali na razvoj odgojnih ustanova, projekti socijalne tematike, infrastrukturni projekti i mnogi drugi, a sve kako bi se pozitivno utjecalo na živote svih građana.

Projekt BIC – Poslovno inovacijski centar, s 8.000 četvornih metara proizvodnih hala prvenstveno za proizvodne djelatnosti,  centrom inovativnog poduzetništva s 15 poslovnih prostora od 20 do 75 ‘kvadrata’ namijenjenih manjim inovativnim tvrtkama te edukacijskim centar s konferencijskom dvoranom i dvoranom za edukaciju danas je prava mala oaza za nove poduzetnike, projekt je to koji je realiziran 2016. godine i koji je iznosio 2,8 milijuna eura, kojih je 2,3 milijuna iz EU fondova, a ostatak iz Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.

 ‘Izgradnja gradske tržnice u naselju Olajnica u Vukovaru’, projekt reliziran 2017., ukupno je iznosio 3.004.269 eura,  sufinanciran je sredstvima EU fondova u vrijednosti 85 posto iznosa, odnosno 2.380.776 eura.  Tržnica u Vukovaru proglašena je 2018. najboljom europskom poslovnom zgradom što je ogromno priznanje za arhitekte i cijeli grad, no važnije je što lokalni proizvođači imaju kvalitetno mjesto za prodaju svojih proizvoda.

Drugi veliki kapitalni projekt, nakon izgradnje Gradske tržnice, a koji je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara je- Izgradnja sportsko rekreacijskog centra na nogometnom stadionu u Vukovaru. Ukupna vrijednost izvedenih radova je tadašnjih 12.207.099 kuna s PDV-om, projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije 72,77 posto (blizu devet milijuna kuna), kao i Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara 22,38 posto (preko 2,7 milijuna kuna). Gradski stadion je po završetku preobrazbe dobio novu zgradu sportsko rekreacijske namjene s pratećim prostorijama u prizemlju, nogometnim, ali i multifunkcionalnim atletskim terenom, atletskom stazom, terenom s umjetnom travom za mali nogomet, popratnim prostorijama, tribinama sa 186 sjedećih mjesta i novim parkirališnim mjestima. Suvremeni je to spoj sportskih sadržaja za profesionalnu djelatnost i rekreaciju, a vizija Grada je kontinuiranim unaprjeđenjem i modernizacijom sportske infrastrukture pozicionirati Vukovar na kartu turističkih destinacija rekreacije i sporta.

Projekt rekonstrukcije zgrade ‘Radnički dom’ u Borovu naselju i njegova prenamjena u prostor Veleučilišta ‘Lavoslav Ružička’ Vukovar realiziran u 2022., kapitalni je projekt Grada Vukovara i dio Intervencijskog plana Grada. Njegova ukupna vrijednost iznosila je 8.818.067 eura. Projekt je s 5.403.093 eura financiran sredstvima Europske unije, dok je 2.294.131 eura financirao Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a Grad je projekt financirao s 1.120.842  eura. Kroz ovaj projekt nekad ruševna zgrada Radničkog doma u srcu gradske četvrti Borovo naselje u potpunosti je obnovljena i rekonstruirana te će u njoj biti smješteno Veleučilište što toj obrazovnoj ustanovi omogućuje razvijanje novih programa i veći broj studenata.

A Projekt Adica posljednji je kapitalni projekt koji je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara te je sufinanciran sredstvima Europske unije, i njime će omiljeno okupljalište Vukovaraca, ali i svih posjetitelja Vukovara, dobiti novi, atraktivan sadržaj. Tim projektom, vrijednim 30 milijuna kuna, dobiti će se 2 nova sadržaja. Jedan je šetnica od drveta uz rijeku Vuku u dužini od gotovo jednog kilometra, dok je drugi sportsko-zabavni adrenalinski park koji će se sastojati od visinskih i nizinskih statičnih poligona, stijene za penjanje visine 20 metara i zip-linea dužine 470 metara koji će prelaziti rijeku Vuku. Projekt Adica doprinijeti će stvaranju novih radnih mjesta u Vukovaru, a isto tako s novim zabavnim i rekreativnim sadržajima zasigurno će pozitivno utjecati na postojeću turističku i ugostiteljsku ponudu Grada.

Istraživanje geotermalnih izvora na području grada Vukovara –  projekt ‘Čista energija za Vukovar’ – veliki je strateški projekt za Grad Vukovar koji za svoj cilj ima korištenje geotermalnih izvora za dobivanje toplinske energije, a krajnji cilj projekta, ukoliko rezultati istraživanja to pokažu, jeftinija je toplinska energija za stanare višestambenih objekata na području Vukovara.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.953.813,77 kuna – 260.508,50 eura, uz 83,76 posto bespovratnih sredstava, 1.636.495,05 kuna – 218.199,64 eura. Tu je i postavljanje solarnih elektrana na objekte u vlasništvu Grada Vukovara- Grad provodi projekt ‘Sunce nad Vukovarom’ kojim se solarne elektrane grade na 12 zgrada – šest osnovnih škola, dva dječja vrtića, Gradskoj tržnici Vukovar, Plivalištu Vukovar, sportskoj dvorani i zgradi u kojoj se nalazi Gradska uprava. Projekt je u tijeku, elektrane su postavljene i uskoro se očekuje njihov probni rad. Ukupna vrijednost projekta iznosi 774.968,55 eura, odnosno 5.839.000,54 kuna. Stopa financiranja Projekta putem bespovratnih sredstava iznosi 85 posto, ili 658.723,27 eura.

Izgradnja prometnice i parkiralište za potrebe Arheološkog parka Vučedol – u sklopu projekta Arheološkog parka Vučedol čiji je nositelj Muzej vučedolske kulture, a koji je  ukupne vrijednosti 117.299.998,51 kuna -koji se financira bespovratnim sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova u iznosu od 99.704.998,72 kuna (85 posto)- Grad Vukovar nositelj je aktivnosti izgradnje nove pristupne ceste s parkiralištem i aktivnosti izgradnje komunalnog pristaništa čiji je početak izgradnje planiran u 2024. godini, a koristit će za privez brodica, čamaca i drugih plovila za sport i razonodu. Provedbom navedenih aktivnosti stvorit će se jedinstvena cjelina šireg prostora Vučedola koja ima za cilj postati arheološko-povijesni, ali isto tako i turističko-ugostiteljski i sportsko-rekreativni centar.

Projekt ‘Super je biti različit’ koji je realiziran u 2022. godini, bio je usmjeren na unaprjeđenje, razvoj i provedbu novih programa rada s darovitom djecom i djecom sa poteškoćama u razvoju (poteškoće iz autističnog spektra), konkretnije razvijen je i certificiran novi program rada za djecu s poteškoćama u razvoju nabavljena je oprema za rad čime se unaprijedila kvaliteta života darovite djece i djece s poteškoćama u razvoju. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosila je 172.704 eura te je u cijelosti financiran iz EU fondova.

Također Grad Vukovar već niz godina kroz programe ‘ZAŽELI- prevencija institucionalizacije’ i ‘Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva’, putem kojih su se osigurala sredstva za najmlađe, najpotrebitije i socijalno ugrožene građane u iznosu iznad 2.000.000 eura.

-Bitno je napomenuti da se radi o projektima koji su u cijelosti sufinancirani iz EU fondova. Osim osiguranih sredstava, navedeni projekti su omogućili i zapošljavanje velikog broja žena u nepovoljnom položaju- ističu iz Grada. U periodu pred nama planira se nastaviti s provedbom projekata socijalne tematike, kao i brojnim infrastrukturnim projektima, a kao najznačajnije izdvojili bi ‘Obnovu i opremanja Grand hotela – Radnički dom’ u iznosu većem od 8.000.000 eura i ‘Izgradnju zatvorenog teniskog igrališta’  iznosa 5.668.004,21 eura. Također s razmišljanjem o ekološkom aspektu i smanjenju štetnih utjecaja na okoliš pripremaju i projekt ‘Modernizacija gradskog prijevoza’ iznosa oko 5.840.000 eura, kroz koji se planira modernizacija gradskog prijevoza s ciljem smanjenja CO₂ i digitalizacija cjelokupnog sustava, a naglasimo i kako je u planu i potpuna obnova Eltzovog crvenog žitnog magacina – zaštićenog kulturnog dobra koji se nalazi na ulazu u grad Vukovar te njegova prenamjena za potrebe društveno-glazbenog centra.

-Posljednjih godina Vukovar je doživio velike promjene, a jedan od razloga za to su i EU fondovi putem kojih smo osigurali poboljšanje brojnih usluga, omogućili nova zapošljavanja te smo osigurali i velike kapitalne investicije koje su naš grad učinile još boljim, ljepšim i privlačnijim mjestom za život. Izuzetno smo ponosni na ostvareni uspjeh te na svaki uspješno provedeni projekt, a istim smjerom nastavljamo i u budućnosti – tvrdi nam i komentira gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava.

Karlovac: U 10 godina realizirali čak 112 EU projekata

Grad Karlovac našao se u Top 10 naše analize po sumi (110.271.724 kuna) i udjelu (1.64 posto) u ukupno povučenim europskim sredstvima u posljednjih devet godina…

A aktivnostima i učinkovitošću na tom planu zaista ‘na 4 rijeke’ mogu biti uzor mnogima. Grad Karlovac je, tako, samostalno ili s partnerima u 10 godina realizirao čak 112 EU projekata ukupne vrijednosti 37,2 milijuna eura, a trenutno provodi 23, vrijedna 787,2 milijuna eura.

-Među njima su i dva nacionalne razine, financijski najvrijednija, od iznimne važnosti za grad: sustav zaštite od poplava grada Karlovca, kojeg provode Hrvatske vode, te rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, HŽ Infrastrukture- navode nam iz Grada.

Nakon prvog EU projekta u Karlovcu, Aquatike, jedinstvenog slatkovodnog akvarija ne samo u našoj zemlji već i u ovom dijelu Europe,  proglašene drugim najboljim projektom financiranim iz EU fondova u Hrvatskoj, slijedila je Poslovna zona Gornje Mekušje, energetska obnova javnih zgrada, rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih dječjih vrtića i škola, postavljanje fotonaponskih elektrana na njihove krovove, novi Nikola Tesla Experience Center i pametno parkiralište pored Gimnazije…

U rujnu je završen projekt rekonstrukcije kultnog kina Edison, vrijedan oko 4,5 milijuna eura, ovaj mjesec je i službeno gotov projekt revitalizacije vrelovodne mreže od gotovo 17,8 milijuna eura koji, osim boljeg grijanja, stvara i preduvjete za korištenje geotermalne energije, a upravo je korištenje tog obnovljivog izvora energije za grijanje Karlovca cilj kojem Grad – poručuju gradonačelnik Damir Mandić i Gradska uprava – teži pa je gradska tvrtka GeotermiKA, nakon odrađenih svih pripremnih radnji, dobila dozvolu za izradu prve istražne bušotine geotermalne vode u Karlovcu. Zajedno s partnerom Gradom Karlovcem provodi projekt Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u gradu Karlovcu–PREP4KaGT‐1, vrijedan 754.734 eura, koji financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021. uz nacionalno sufinanciranje RH.

U realizaciji je projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac-Duga Resa“ vrijedan više od 54,8 milijuna eura, koji, između ostalog, obuhvaća izgradnju 65 km i rekonstrukciju 6,9 km sustava odvodnje, rekonstrukciju 56 km sustava vodoopskrbe, izgradnju 27 crpnih stanica odvodnje te postrojenja za solarno sušenje mulja na pročistaču otpadnih voda. Pored toga, Grad Karlovac, Grad Duga Resa, Gradska toplana d.o.o. Karlovac i Elektra Karlovac- HEP ODS će u naseljima gdje se provodi Aglomeracija investirati u ostalu infrastrukturu: izgradnju oborinske odvodnje, nogostupa, obnovu prometnica, rasvjete, opločnika, polaganje DTK mreže, obnovu elektroenergetske infrastrukture te vrelovoda.

-Za sanaciju šteta od potresa na zaštićenim kulturnim dobrima iz Fonda solidarnosti EU dobiveno je 11,2 milijuna eura i konstruktivna obnova završena je za Gradski muzej, Kamod, Mihalićevu kuću,  Zgradu male uprave, Hrvatski dom. Sve te zgrade Grad će prijaviti na natječaje za dodjelu sredstava za cjelovitu obnovu. Kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja, iako se Karlovac uključio pred sam kraj,  u perspektivi 2014.-2020. realizirana su  tri projekta ukupne vrijednosti 26,5 milijuna eura, od čega su osigurana bespovratna EU sredstva 20,6 milijuna eura. Radi se o revitalizaciji vrelovodne mreže, rekonstrukciji i revitalizaciji kina Edison, te izgradnji pametnog parkirališta s fotonaponskim ćelijama, pametnim klupama, wi-fi hotspotom i interaktivnim videozidom, multimedijalnim panelima, info stupom i podnom LED rasvjetom, s Teslinim zavojnicama i plazmenim kuglama za Nikola Tesla Experience Center… – ističu iz Grada.

Veće urbano područje Karlovac, koje uz Karlovac čine i  gradovi Duga Resa, Ozalj i Slunj te općine Krnjak, Cetingrad i Rakovica, iz ITU mehanizma u razdoblju do 2027. imat će na raspolaganju 33 milijuna eura. Među projektima predviđenim za financiranje u Karlovcu je uređenje Trga bana Josipa Jelačića, izgradnja obilaznice Zvijezde, Parka Grabrik, prometnica i biciklističkih staza na Luščiću, okoliša i infrastrukture Starog grada Dubovca i Bosanskog magazina, za što je planirano 19 milijuna eura. (Pero Livajić)