Sveti Ivan Zelina, Buzet, Popovača, Duga Resa, Labin, Belišće, Crikvenica, Buje, Varaždinske Toplice i Slavonski Brod gradovi su s najvećom zastupljenosti žena u gradskoj upravi, vijeću, poduzećima i ustanovama, pokazuje naše veliko istraživanje. Podaci koje smo dobili pokazuju da žene čine polovicu zaposlenih u 58 gradskih uprava, u njih 23 udio žena je preko 70 posto, a u tri grada i preko 80 posto. U odnosu na prošlu godinu, značajan je napredak u zastupljenosti žena na čelnim pozicijama u gradskim upravama a najveći napredak postignut je, pak, u gradskim vijećima…
Kao i svake godine, gradonačelnik.hr je i ove godine povodom Dana žena napravio veliko istraživanje o zastupljenosti žena u hrvatskim gradskim upravama. Ovo istraživanje zanimljivo je i zbog prošlogodišnjih lokalnih izbora na kojima je došlo do promjenama na čelu i u sastavu gradskih tijela u velikoj većini gradova. Tako umjesto 13 gradonačelnica, koliko ih je bilo u prošlom mandatu lokalnih vlasti, žene su u ovom mandatu na čelu 17 gradova, a značajno se povećao i broj žena na vodećim pozicijama u gradskim upravama i vijećima.
Inače, Vijeće europskih općina i regija prije dvije godine je provelo istraživanje kojim su analizirali zastupljenost žena u 41 europskoj državi – od lokalnih vijeća do Europskog parlamenta, a istraživanje je pokazalo da žene čine tek trećinu ukupnog broja zaposlenih, te da obavljaju gradonačelničku dužnost u tek 15 posto europskih gradova. Od 41 europske prijestolnice, žene su na čelu njih tek osam. Hrvatski prosjek tu je nešto niži – od 128 gradova žene vode njih 17 (Čakovec, Delnice, Ilok, Komiža, Korčula, Mali Lošinj, Ozalj, Pakrac, Pazin, Petrinja, Pleternica, Samobor, Sisak, Slunj, Supetar, Varaždinske Toplice, Zlatar), no po zastupljenosti žena u gradskim upravama držimo se, čini se, bolje od EU prosjeka.
Naime, prema našem istraživanju u kojem se uključilo 60-tak gradova, a dio podataka prikupili smo sa službenih stranica gradova, žene čine barem polovicu zaposlenih u 58 gradova, u njih 23 udio žena premašuje 70 posto (to je šest gradova više nego u prošlom mandatu), a u tri grada – Popovači, Ludbregu i Svetoj Nedelji, žene čine preko 80 posto zaposlenih u gradskoj upravi. U top 10 gradova s najvećim udjelom žena u gradskoj upravi su još Trogir i Novska sa 79 posto, Pag i Lepoglava sa 78, Labin – 76 posto, Delnice – 75 posto, te Pazin, Duga Resa i Otok sa 74 posto.
Puno značajniji podatak od samog udjela žena u broju zaposlenih svakako je njihova zastupljenost na čelnim pozicijama gradskih uprava i tu je u godinu dana u Hrvatskoj napravljen ogroman skok i napredak. U odnosu na prošlu godinu (i prošli mandat) kad smo imali 16 gradova u kojima su na čelu upravnih odjela bile isključivo žene, ove godine imamo dvostruko veću brojku – u 32 grada na čelu svih gradskih upravnih odjela su žene. Prošle godine smo imali 47 gradova u kojima su žene na čelu više od polovice upravnih odjela, ove ih je godine 84. Prošle smo godine imali 24 grada u kojima su žene na više od 75 čelnih pozicija u gradskim upravnim odjelima, ove ih je godine 46, prošle godine je bilo 19 gradova u kojima su žene bile na preko 80 posto čelnih pozicija u upravnim odjelima, ove godine ih je 37….
Gradovi u kojima su žene na svim čelnim pozicijama u gradskim upravnim odjelima su – Biograd na Moru, Buzet, Cres, Čabar, Daruvar, Donja Stubica, Đakovo, Glina, Ilok, Imotski, Karlovac, Krapina, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Mali Lošinj, Obrovac, Ogulin, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Otočac, Ozalj, Popovača, Požega, Sinj, Slunj, Sveta Nedjelja, Vis, Vrbovsko, Vrlika.
Nešto manja razlika i napredak u odnosu na lani postignuti su kada su u pitanju gradska poduzeća i ustanove. Prošle smo godine, tako, imali 42 grada u kojima su žene bile na barem 50 posto čelnih pozicija u gradskim ustanovama i tvrtkama, a ove godine ih je 48. Lani je bilo 14 gradova u kojima su žene bile na preko 70 posto direktorskih/ravnateljskih pozicija, ove ih je godine 15, dok je broj gradova u kojima su sve gradske ustanove i poduzeća u rukama žena ostao isti – šest. To su Klanjec, Oroslavje, Popovača, Supetar, Varaždinske Toplice i Zlatar.
I na kraju, najslabija zastupljenost žena i dalje je u gradskim vijećima, no tu je postignut najveći napredak u odnosu na prošli mandat. Naše prošlogodišnje istraživanje pokazalo je kako je preko 50 posto žena u sastavu Gradskog vijeća imao samo jedan grad u zemlji – Ludbreg, a u većini gradova žene su činile tek trećinu ili čak i niži udio u gradskom vijeću.
Ove godine, nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, imamo 17 gradova u kojima žene čine preko polovice članova Gradskih vijeća, te četiri grada – Pregrada, Slatina, Vis i Novigrad, u kojima su gradska vijeća gotovo pa ženska, ima ih preko 60 posto, u Pregradi čak 69 posto.
Predsjednice Gradskih vijeća imaju 32 grada, a 58 gradova po jednu ili čak dvije (Knin, Krapina, Labin, Metković, Orahovica, Pregrada, Prelog i Umag) potpredsjednice. Ovdje svakako treba izdvojiti Orahovicu i Pregradu u kojima žene čine natpolovičnu većinu u Gradskom vijeću, a na čelu Vijeća su predsjednica i dvije potpredsjednice. Među 15-ak gradova koji imaju i predsjednice i potpredsjednice Gradskog vijeća (Čabar, Gospić, Korčula, Kraljevica, Opatija, Pazin, Pula, Skradin, Varaždin, Virovitica, Vrbovsko, Vrlika, Zlatar…) još jedino je Labin grad s dvije potpredsjednice Gradskog vijeća.
Što se tiče broja zamjenica gradonačelnika, imamo značajno manji broj – 33 u odnosu na prošlogodišnjih 67, no tu moramo uzeti da je novim Zakonom o lokalnoj samoupravi drastično srezan broj zamjenika gradonačelnika (ova funkcija ukinuta je u svim gradovima manjim od 35 tisuća stanovnika, dok je u onima s više od 35 tisuća broj ograničen na 1 zamjenika/cu).
Kako bismo, na kraju ove analize, izmjerili koji su doista ‘najženskiji’ gradovi u zemlji, naši analitičari obradili su svih pet analiziranih pokazatelja, kao i faktor u kojim su gradovima žene gradonačelnice, te ih zbrojili u skupni indeks. Po ovom izračunu, najženskiji gradovi u zemlji su – Sveti Ivan Zelina, Buzet, Popovača, Duga Resa, Labin, Belišće, Crikvenica, Buje, Varaždinske Toplice i Slavonski Brod.
Gdje je postignut najveći napredak
U usporedbi sa prošlogodišnjim istraživanjem, udio žena u gradskoj upravi najviše je porastao u Belišću (sa 50% na 70%), Samoboru (53% na 72%), Rovinju (52% na 65%), Supetru (42% na 56%), Trogiru (69% na 79%), Pakracu (62% na 70%, Vrgorcu (43% na 50%), Ludbregu (77% na 82%), Otoku (70% na 74%) i Novskoj (76% na 79%).
Inače, iznad 70 posto žena u gradskoj upravi imaju još Krk, Beli Manastir, Samobor, Ozalj, Rijeka, Varaždinske Toplice, Buje, Buzet, Čabar, Belišće i Pakrac, a iznad 60 posto njih čak 20 – Koprivnica, Velika Gorica, Zlatar, Slavonski Brod, Crikvenica, Cres, Sveti Ivan Zelina, Benkovac, Glina, Gospić, Vis, Ogulin, Vodice, Ivanić-Grad, Rovinj, Donji Miholjac, Zagreb, Opatija, Đurđevac, Metković i Zabok.
Što se, pak, tiče zastupljenosti žena na čelnim pozicijama u gradskim upravama, najveći napredak i porast broja žena na čelnim pozicijama postignut je u Obrovcu (sa 50% na 100%), Varaždinu (sa 40% na 75%), Buzetu (sa 67% na 100%), Sinju (67% na 100%), Svetoj Nedelji (67% na 100%), Gospiću (sa 33% na 67%), Puli (sa 57% na 86%), Dubrovniku (sa 46% na 64%), Poreču (sa 43% na 57%) i Karlovcu (sa 89% na 100%).
Nešto manja razlika i napredak u odnosu na lani postignuti su kada su u pitanju gradska poduzeća i ustanove. Prošle smo godine, tako, imali 42 grada u kojima su žene bile na barem 50 posto čelnih pozicija u gradskim ustanovama i tvrtkama, a ove godine ih je 48. Lani je bilo 14 gradova u kojima su žene bile na preko 70 posto direktorskih/ravnateljskih pozicija, ove ih je godine 15, dok je broj gradova u kojima su sve gradske ustanove i poduzeća u rukama žena ostao isti – šest. To su Klanjec, Oroslavje, Popovača, Supetar, Varaždinske Toplice i Zlatar.
I na kraju, najveći napredak u porastu broja žena u gradskom vijeću prošli su izbori donijeli u Poreču u kojem se udio žena u GV-u povećao sa 12% na 53%, Buzetu – sa 20% na 50%, Slunju – sa 27% na 50%, Svetom Ivanu Zelini – sa 24% na 47%, Umagu – sa 24% na 47%, Visu – sa 45% na 67%, Čazmi – sa 27% na 46%, Benkovcu – sa 12% na 29%, Krku – sa 13% na 31%, te Varaždinskim Toplicama – sa 7% na 23%. (Mariija Pulić Drljača)
Najženskiji gradovi
U Svetom Ivanu Zelini žene su na 80 posto čelnih pozicija u gradskim tvrtkama i ustanova, na 67 posto čelnih pozicija u samoj gradskoj upravi u kojoj čine i 68 posto zaposlenih. Gradonačelnik Hrvoje Košćec ima zamjenicu, a žene čine i 47 posto sastava Gradskog vijeća, što Sveti Ivan Zelinu, također, svrstava u Top 10 prema postotnom porastu zastupljenosti žena u GV, u odnosu na prošli mandat kada ih je bilo 24 posto članica predstavničkog tijela.
Imaju dogradonačelnicu, Mirjanu Hranjec Banovec i potpredsjednicu Gradskog vijeća, Evu Jendriš Škrljak. U Gradu su tri Upravna odjela, dva su pod vodstvom žena, s punim pravom i ponosno nose naslov „najženskijeg“ hrvatskog grada.
-Naši kriteriji su uvijek znanje i stručnost, a evo, slučajno ili ne, ispalo je da smo prvi grad u Hrvatskoj po zastupljenosti žena u upravi. Jako mi je drago zbog toga i ponosan sam na sve svoje kolegice kojima ovim putem i čestitam Međunarodni dan žena. U gradskoj upravi, od ukupno 22 zaposlenih 15 je žena, od 3 pročelničke dužnosti njih 2 vode žene, od 7 gradskih ustanova i tvrtki, njih 5 su pod vodstvom žena. Sve one obavljaju izvrstan posao, a boljitak Grada Svetog Ivana Zeline misao je koja nas ujedinjuje i koja nam je zajednička. Istaknuo bih svoju zamjenicu Mirjanu Hranjec Banovec, koja funkciju zamjenice gradonačelnika obavlja volonterski, a kao liječnica skrbi o zdravlju više od dvije tisuće naših sugrađana. Četiri puta je dobila nagradu Najdoktor Hrvatske, u kategoriji doktora obiteljske medicine, predsjednica je Gradske organizacije Crvenog križa i društveno angažirana u našem gradu kroz humanitaran i volonterski rad. Mirjana je primjer hrabre i sposobne žene koja svojim znanjem i iskustvom uvelike pomaže razvoju Svetog Ivana Zeline – komentirao nam je i čestitao njihov dan ženama, kako onima u Gradu, tako i svima ostalima, Hrvoje Košćec, gradonačelnik Grada Sveti Ivan Zelina.
I Labin se s puno ponosa može pohvaliti iznimnom zastupljenošću žena u vodstvu Grada. Njegovu gradsku upravu, tako, u ukupnom broju zaposlenih, čini čak 76 posto žena, predstavnice “ljepšeg spola” zauzimaju 50 posto čelnih pozicija u gradskim tvrtkama i ustanovama, kao i upravnim gradskim odjelima. Imaju dogradonačelnicu, Federiku Mohorović Čekada. Predsjednica Gradskog vijeća je žena, Eni Modrušan, ali i obje potpredsjednice, Renata Kiršić i Tanja Pejić, a uz to GV sastavlja visokih 47 posto vijećnica.
-Nažalost još uvijek, iako smo duboko zašli u 21. stoljeće česta tema razgovora je nejednak položaj žena u društvu. Drago nam je da i statistika jasno pokazuje kako je Grad Labin jedan od pet gradova po broju zastupljenosti žena u upravi i vodstvu. Nažalost stereotipovi postoje i danas, no u Labinu čelne pozicije žena nikako ne smatramo čudnim i ponosni smo na sve naše kolegice koje su ne samo vrhunske djelatnice i lideri već i kvalitetne osobe te stupovi svojih obitelji. Ovim putem, još jednom svim ženama želim sretan 8. ožujka, Međunarodni dan žena – izjavio je Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina.
U Belišću koje se isto tako, prema našem istraživanju, zasluženo našlo u 10 “najljepših” Gradova, kada su u pitanju njihova vodstva, mjesta na čelu 5 Upravnih odjela zauzimaju čak 4, odnosno 80 posto žena. Njih, pak, 60 posto nalazi se na čelnim pozicijama u gradskim tvrtkama i ustanovama. Uostalom, u gradskoj upravi Belišća žene čine 70 posto zaposlenih (23-33), 20 posto više u odnosu na lani, a Ljerka Vučković je i jedina zamjenica gradonačelnika.
-Belišće s punim pravom nosi titulu grada papira i sporta, i – grada žena! U Belišću na čelnim pozicijama u upravnim odjelima, gradskim ustanovama i tvrtkama i dalje glavnu riječ vode žene, a najvažnije je istaknuti da žene na tim pozicijama nisu ništa manje uspješne nego muškarci. Naprotiv. No, isto tako treba reći kako je uvijek presudna osoba, sa svojim karakterom, stavovima, obrazovanjem… bez obzira kojeg je spola. Važna je spremnost na suradnju, želja za učenjem i osjećaj za svoje sugrađane, jer u lokalnoj samoupravi ostvaruje se najizravniji kontakt s lokalnom zajednicom. Najveće poštovanje prema ženama pokazuje se tako da im se omogućuje ravnopravnost i jednaki uvjeti, a ne tako da im se, zato što su žene, daju nekakve prednosti. Međutim, za Grad Belišće je svakako prednost što su žene na većini vodećih pozicija. U našem su gradu žene jednako tako aktivne i u civilnom društvu, kulturnom i vjerskom životu naše zajednice i to je potrebno cijeniti i njegovati, a posebno taj osjećaj poštovanja i uzajamnog uvažavanja usaditi u stavove djece i mladih – ističe Dinko Burić, gradonačelnik Belišća.
Crikvenica je poziciju u Top 10 “zacementirala” s čak 75 postotnim udjelom žena na čelnim pozicijama u upravnim gradskim odjelima, njih tri u 4 UO, kao i udjelom 8 žena (73 posto) na čelu 11 gradskih tvrtki i poduzeća. U ukupnoj brojci djelatnika gradske uprave Grada Crikvenice nalazi se 69 posto žena (31-45), magistra prava Ivona Matošić Gašparović je zamjenica gradonačelnika, a Vesna Car Samsa predsjednica Gradskog vijeća…
-Ponosan sam na činjenicu da je Grad Crikvenica po zastupljenosti žena u Gradskoj upravi u samome vrhu RH. Naime, osim djelatnica Gradske uprave Grada Crikvenice, žene su u našoj upravi i na svim rukovodećim mjestima, od zamjenice gradonačelnika, pročelnica četiriju Upravnih odjela, kao i predsjednice Gradskog vijeća. Uistinu je zadovoljstvo raditi i surađivati sa svima njima, jer su to redom sve vrlo sposobne i kompetentne žene koje svojim znanjem i iskustvom doprinose kvaliteti posla i rade zaista izvrstan posao. Tome u prilog idu i svi dosadašnji uspješno realizirani projekti i aktivnosti, za koje je zaslužan ovaj tim- kazao nam je gradonačelnik Crikvenice, Damir Rukavina.
U Slavonskom Brodu, koji prema našem izračunu, zaključuje listu 10 “najženskijih” gradova u RH, “nježniji spol” nalazi se na 86 posto čelnih pozicija Upravnih odjela, odnosno njih 6 od 7 postojećih vodi – žena. U gradskoj upravi, inače, radi 69 posto djelatnica (67-97). Magistra inženjera strojarstva Marina Martić Puača, zamjenica je gradonačelnika, a Anita Holub potpredsjednica Gradskog vijeća kojega, usput, u Slavonskom Brodu, čini i natpolovičnih, 52 posto (11-21), ženskih članica.
-Ponosan sam što se Slavonski Brod našao među gradovima u kojima su žene visoko zastupljene u gradskoj upravi te u gradskim ustanovama. Ovo je, prije svega, civilizacijska stečevina, a ravnopravnost spolova cilj je kojemu danas trebamo svi bespogovorno težiti. Moje suradnice, i na to sam iznimno ponosan, u jednakom su položaju kao i suradnici te svoj posao obavljaju savjesno i kvalitetno. Međunarodni dan žena trenutak je u godini kada im na poseban način iskazujemo zahvalnost za sve ono što čine da bi ovo društvo bilo bolje i pravednije mjesto za život, ali tu su zahvalnost i pozornost zaslužile svakodnevno, svih 365 dana u godini. Ipak, i u 21. stoljeću još su uvijek aktualna pitanja vezana uz ravnopravnost spolova pa je Međunarodni dan žena prilika da svi zajedno radimo na boljoj budućnosti u kojoj će žene biti oslobođene svakog oblika diskriminacije – naglašava gradonačelnik Slavonskog Broda, Mirko Duspara.
Među već tradicionalno ‘najženskijim’ gradovima je i Grad Poreč u kojemu, uz to što su žene na čelu 15 od 19 gradskih ustanova i tvrtki, sada po prvi put čine i gotovo 50% sastava Gradskog vijeća, a četiri od ukupno sedam gradskih pročelnika su žene.
‘Često govorimo kako upravo na rukovodećim pozicijama nema dovoljno žena, a Poreč dokazuje da to ne mora biti tako. I zato sam ponosan, jer u svima vama imam odlične i pouzdane suradnice koje rade za zajedničko dobro naših sugrađanki i sugrađana. Zahvaljujem se svima vama, ali svim svojim sugrađankama, koje predanim i odgovornim radom omogućujete da naš grad iz godine u godinu postaje jedno bolje mjesto za život’, istaknuo je gradonačelnik Loris Peršurić na tradicionalnom susretu povodom Dana žena.
Supetar je, otkako ga vodi gradonačelnica Ivana Marković što je sad gotovo punih devet godina, u javnosti već prepoznat kao pravi ženski grad budući da su na svim čelnim pozicijama žene; vode komunalno poduzeće, knjižnicu, centar za kulturu, osnovnu i srednju školu, vrtić, poljoprivrednu zadrugu, obrtničku udrugu i poslovnicu Fine. Policijsku postaju vodi žena, Gradskim vijećem predsjedava žena kao što su i svi suci supetarskog Općinskog suda žene – predsjednica i tri sutkinje kao i četiri sudske savjetnice, a na čelu Zemljišnika i Katastra također su žene.
‘Devetu godinu obnašam dužnost gradonačelnice Grada Supetra i ne razmišljam o tome kako je biti žena na takvoj poziciji. Svakodnevno se susrećem sa brojnim zadacima, izazovima i problemima koje zajedno sa suradnicima rješavam te se smatram ravnopravnom svojim kolegama. Drago mi je da u Gradu Supetru imam mnogo kolegica koje rado preuzimaju odgovornost te se bore za napredak i razvoj grada. Žene se u Supetru nalaze na najodgovornijim pozicijama te smo postali po tome poznati što mi je iznimno drago. Žene se itekako moraju uključiti u politiku, smatram da su one konkretnije od muškaraca i puno bolje rješavaju probleme od muških kolega. U politiku sam ušla jer sam u komunalnom društvu vidjela da svari u gradu ne funkcioniraju te sam željela dati doprinos promjenama. Nisam ni slutila da ću postati prva gradonačelnica u povijesti Brača’, rekla nam je gradonačelnica Marković.
Osim što mu je na čelu gradonačelnica, Grad Zlatar jedan je od najženskijih i po nizu drugih parametara – od toga da su im na čelu svih gradskih ustanova i tvrtki (njih 5) žene, a od 13 zaposlenih u gradskoj upravi 9 je žena.
‘Svjesni smo da ženama nije uvijek lako i da smo kao društvo često samo deklarativno zagovornici ravnopravnosti spolova. Svjedoci smo toga i u političkom životu. Trenutno je samo 17 gradonačelnica i 41 načelnica u Republici Hrvatskoj. Sve mi želimo svojim radom i zalaganjem dokazati da se jednako pa čak i bolje možemo nositi sa takvim poslom. Bilo je situacija gdje sam pomislila da dolazim do prepreka koje ne bi imala da sam muškarac. Međutim, takve situacije su me samo ojačale i pokrenule te pobudile u meni snagu da dokažem suprotno za sve žene koje će se u budućnosti baviti ovakvim poslom. Sretna sam i ponosna da moji građani vide pozitivne promjene u gradu te da sam sa svojim timom pokrenula brojne projekte važne za razvoj grada. Mogu reći da sve više ljudi vidi da nije važno jesi li žena ili muškarac, a za pojedince (kojih je sve manje) koji to drugačije doživljavaju ne treba trošiti energiju. Vjerujem da sam svojim radom potaknula neke žene da se i one uključe i počnu baviti ovim poslom’, kaže gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek.
Među gradove u kojima žene čine većinu na čelnim pozicijama u gradskoj upravi i poduzećima je i Grad Koprivnica – uz zamjenicu gradonačelnika Kseniju Ostriž, žene čine 69% zaposlenih u gradskoj upravi, od pet upravnih odjela žene su pročelnice u njih tri, a od 13 gradskih ustanova i poduzeća žene su na čelu njih osam. (Pero Livajić, Vedrana Humski)
Gradonačelnice: Situacija se ipak mijenja na bolje…
Na prošlogodišnjim izborima dobili smo 17 gradonačelnica, četiri više nego u prethodnom mandatu. Svojim radom i rezultatima još jedan mandat osvojile su Marina Budimir u Iloku, Tonka Ivčević u Komiži, Ana Kučić u Malom Lošinju, Ana Marija Blažević u Pakracu, Kristina Ikić Baniček u Sisku, Ivana Marković u Supetru, Dragica Ratković u Varaždinskim Toplicama i Jasenka Auguštan Pentek u Zlataru. Nova ženska lica na gradonačelničkoj sceni su Ljerka Cividini u Čakovcu, Katarina Mihelčić u Delnicama, Nika Silić Maroević u Korčuli, Lidija Bošnjak u Ozlju, Suzana Jašić u Pazinu, Magdalena Komes u Petrinji, Marija Šarić u Pleternici, Petra Škrobot u Samoboru i Mirjana Puškarić u Slunju.
Ljerka Cividini, Čakovec: Poslovne žene suočene su s rodnom neravnopravnošću uslijed stalnog dokazivanja kako tradicionalna uloga žena nije njihova jedina uloga
‘Kao donedavno jedina žena u Hrvatskoj na tzv. „muškoj“ poziciji ravnateljice Županijske uprave za ceste, ujedno po struci menadžerica te uz diplomu prometnih znanosti, ali i kao profesorica tehničkih predmeta, nikada nisam posao dijelila na ženski ili muški. Niti pak sam ikada definirala što bi jedno ili drugo trebalo u poslovnom svijetu podrazumijevati. Samim time uvijek sama krećem od činjenice da smo svi ravnopravni, bez obzira na spol, dob, kulturu, naciju itd., pa isto očekujem i vidim u svojoj okolini. Činjenicu da sam žena u politici, u nekim sam trenucima zasigurno promatrala iz aspekta da se za svoja dostignuća moram potruditi nešto jače i biti konkretnija, odraditi više ili brže, no to ne gledam kao otegotnu okolnost već sam na tome u nekim trenucima i zahvalna jer me kreiralo takvom kakva jesam. Na taj način rastemo i postajemo bolji te spremniji za sve izazove koji nam slijede, a to je ono što i naši sugrađani od mene očekuju. Prihvaćam različitosti među svim ljudima, to preslikavam i na politiku, a moram reći da je podrška mojih kolegica i kolega bila i ostala na najvišoj razini, na čemu im ovim putem i zahvaljujem. Težim tome da pozitivnim primjerima uspješnog poslovanja iz Čakovca budemo primjer svim ženama’ – rekla nam je gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini komentirajući povodom Dana žena svoju poziciju čelnice Grada te okolnosti u kojima se razvijala njezina politička karijera.
Svoju lokalnu sredinu gradonačelnica Cividini ocjenjuje ponešto naprednijom od ostalih po pitanju rodne ravnopravnosti, ali što se Hrvatske generalno tiče, još postoji prostora za napredak.
‘Često napominjem kako su naše Međimurje, naš Čakovec malo drugačiji od ostalih, pa kao što sam i ranije rekla zaista mogu biti zahvalna na atmosferi koja je pratila mene osobno, ali eto i ravnopravnim prilikama mojih kćeri, sestre, prijateljica. Poslovnim ženama, ženama u politici, ali i ženama općenito moramo priznati da zasigurno neki aspekti u Hrvatskoj, ali i današnjem društvu ne idu u korist kada su mogućnosti u pitanju. Ponajviše se tu naslanjam na zatvaranje mogućnosti ili pak manje mogućnosti onima koje teže razvoju svoje karijere, naspram muških kolega. Poslovne žene suočene su s rodnom neravnopravnosti u poduzetništvu i politici, uslijed stalnog dokazivanja da tradicionalna uloga žena nije njihova jedina uloga. Smatram da je u velikoj većini demagogija kada se prilike u političkoj karijeri izjednačavaju, ali i ne samo onoj političkoj, već i svakoj drugoj. Da, postoje određene kvote, postotak zastupljenosti žena, međutim ne možemo danas govoriti o tome da je Hrvatska dorasla razvijenijim zemljama svijeta u tom pogledu. S druge strane, u Gradskoj upravi Grada Čakovca od zaposlene 53 osobe, 25 je žena. Ujedno smo osnivači šest ustanova i vlasnik/većinski suvlasnik četiri tvrtke i osnivač sedam osnovnih škola. Žene vode tri ustanove te jednu tvrtku, a u pet od sedam osnovnih škola ravnateljice su žene. Napominjem pritom da Čakovec ima gradonačelnicu i zamjenicu gradonačelnice. Poruka je jasna, i našim uspješnim pričama radimo na tome da potičemo suradnju i dijalog, kako bi svim ženama naše županije, ali i naše zemlje ponudili perspektivu. Moram ipak napomenuti da je mnogim Čakovčancima žena gradonačelnica jedna novina i svježina te na tu temu svakodnevno dobivam puno pozitivnih komentara i sugestija, na čemu im ovim putem zahvaljujem. Nadam se da ću tijekom mandata opravdati njihovo povjerenje i dokazati da su bili u pravu i možda potaknuti mlade žene da se i same okušaju u politici.’
Iako je politika i dalje velikim dijelom ‘muško zanimanje’, njome se ipak sve češće bave i žene, a evo što je gradonačelnica Cividini poručila onima koje se tek imaju namjeru otisnuti u političke vode :
‘Kratko i jasno – ako želite na taj način pomoći svojoj zajednici, to i učinite! Pritom ostanite svoje, hrabre i jedinstvene te ne dopustite nikome da mijenja Vaše ciljeve. Iznimno je važno ostati čvrsto na zemlji i čista obraza u današnjem političkom svijetu općenito, a posebice ako ste žena i gradite svoju karijeru. Možda ćete se morati više ili dulje dokazivati, stoga je neophodno uključiti empatiju, slušati one zbog kojih ste u politiku ušli – građane, te uz veliku dozu poštovanja i strpljenja rješavati probleme i poteškoće svoje zajednice. Valja pripaziti da se pritom ne zaboravi na sebe i najvažniji dio sebe, na obitelj.’
Na naše pitanje kakvim se suradnicima u politici valja okružiti kao i kakve treba izbjegavati, Cividini je rekla kako oni moraju vjerovati u ono što rade i u osobu s kojom rade. U tome su, kaže, neophodni ranije spomenuto poštovanje, empatija i čist obraz.
‘Kada vi to pružite njima, kao zatvoreni krug oni to vraćaju vama, a dvostruki benefit kao rezultat dolazi građanima. Zajedno uz doprinos građana dnevno unaprjeđujemo svaku zamisao i ideju, a uvjerena sam kako nas tek najuspješnije razdoblje čeka. Takvim se suradnicima valja okružiti ako želite razvoj svoje okoline. Svatko izvan tih okvira – koji gleda svoju osobnu korist, koji se služi demagogijom, trenutnim populizmom bez konkretnih rezultata, predstavlja kozmetičke mjere i nije suradnik kakvog trebate. ‘
Gradonačelnica Cividini pozvala je i sve institucije, pojedince i tvrtke da svojim programima i dostupnim mjerama otvore put karijernom napretku žena koje će, tvrdi, zahvaliti svojom predanošću i neumornim radom te dokazati kako su obiteljski život i karijera spojivi pojmovi uspješne žene.
‘U groznim slikama iz Ukrajine koje gledamo ovih dana, možda najviše pate upravo žene. Prisiljene su napustiti svoje obitelji, domove i poslove, mijenjajući izgrađen život u domovini za egzistencijalnu neizvjesnost u izbjeglištvu. U tako tipičnom muškom dokazivanju snage, najviše stradavaju oni koji su najmanje krivi. I jednom dok krvoproliće prestane, najveći će teret povratka normalnom životu biti na ukrajinskim ženama. Vratit će se na posao, brinuti o često osakaćenim obiteljima i biti „vezivno tkivo“ razorene zajednice. Vodit će neke davno dobivene bitke, no sigurna sam, ponovno će ih dobiti. Osmi ožujka prilika je da se još jednom prisjetimo svih onih koje su u prošlosti trpjele i stradavale u borbi za ono što je očito i prirodno – punu i potpunu spolnu ravnopravnost. Ustrajmo u borbi za ravnopravnost, za društvo solidarnosti, zajedništva i tolerancije. Povodom Međunarodnog dana žena čestitam svim ženama na snazi, upornosti, mudrosti, odlučnosti, empatiji i liderstvu. Zahvalna sam na snažnim ženama oko nas i Vaš ponosni glas u javnosti. Poštovane žene, sretan nam naš dan!’ – poručila je gradonačelnica Ljerka Cividini.
Magdalena Komes, Petrinja: Naša politika i društvo dosta su napredni, a u ovom kratkom političkom demokratskom životu već smo imali jednu premijerku i jednu predsjednicu države
‘Moram priznati kako nikada nisam spol gledala kao prednost ili otegotnost. Čitavu ukupnu karijeru, na svakom mjestu, trudim se postavljati radne standarde na višu razinu, i tako gledam sve one s kojima sam surađivala, bilo da se radi o kolegijalnom odnosu, nadređenima ili podređenima. Što se mene osobno tiče upravo tako pristupam, i tako gledam i politiku, poslovni, svakodnevni i privatni život. Doista mi se čini kako je naša politika i naše društvo dosta napredno i kroz političke vode sretala sam se s dosta žena na visokim pozicijama. Moja stranka dala je u ovom kratkom političkom demokratskom životu jednu premijerku i jednu predsjednicu države. Stoga je za mene politika mjesto gdje spol nije prepreka. Mi smo demokršćanska stranka, jako se pazi na obitelj, i tu žena ima posebnu biološku ulogu. Uostalom i sama sam majka, ali to nije bila prepreka za kandidaturu, konačno izbor za gradonačelnicu, i to uvjerljivo prema glavnim protukandidatima koji su bili muškarci. Imala sam neupitnu podršku stranačkih kolegica i kolega, ali i obitelji, što je preduvjet za uspjeh. Zato žene imaju svoje mjesto u politici, činjenica je samo da se za to rjeđe odlučuju, ali i to se mijenja, svaka žena koja pokaže kako nema prepreka inspirira i druge. Treba se aktivirati, politički uspon zahtjeva rad i predanost pa i viziju, a žene u tom pogledu nisu različite od muškaraca’ – bio je odgovor gradonačelnice Petrinje, Magdalene Komes, na pitanje je li tijekom svojem političkog puta vlastiti spol doživljavala kao otegotnu okolnost.
‘Kao što sam već spomenula, u relativno kratkom demokratskom razvoju naše države imali smo predsjednicu i premijerku, to pokazuje kako žene mogu doći do najviših pozicija. Nebrojene su i vrlo uspješne žene u poslovnom, obrazovnom, kulturnom sektoru… Dodala bih i razinu naše Europske unije, danas imamo ženu na čelu Komisije. Dakle poruka je jasna, žene mogu, žene imaju prilike za napredovanje, i žene treba motivirati da unaprjeđuju naše društvo. S druge strane, naravno, ne isključujem kako ima onih koji žene ne smatraju posve ravnopravnima, svi su se s time sigurno u nekom trenutku susreli, uostalom niti takve predrasude nisu spolno ograničene. Što se lokalne razine tiče, spomenula bih kako je u Petrinji djelovala prva hrvatska akademska kiparica Mila Wood, njeno djelo je između ostalog posmrtna maska blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a za Petrinjce je najznačajnija kao autorica spomenika Stjepanu Radiću u središtu grada, postavljenog 1936. kao prvi takav spomenik rad neke žene u Hrvatskoj. Dakle, naša Petrinja je i ranije u povijesti ženama davala prilike i u tomu je bila i vodeća. Zato se ponosim što sam prva gradonačelnica moga grada. Cilj mi je preporoditi grad, obnoviti ga, postaviti najviše standarde, i u tom smislu bit ću zadovoljna ako me jednog dana moja kćerkica i svi oni koji će doći nakon nas budu pamtili kao preporoditeljicu grada, kroz postignuća. Kada gledate spomenik Stjepanu Radiću u Petrinji, ne možete, a ne zapitati se tko je autor tako impozantnog djela koje ocrtava jednog velikana oblikovanog od strane neizmjerno talentirane i znamenite kiparice. To djelo je bilo prvo takve vrste, danas ih ima puno, Mila Wood je bila prva hrvatska akademska kiparica, danas ih ima nebrojeno. U prošlosti su hrabre žene probijale barijere i prepreke, ponosna sam što mjesto u tomu ima i naša Petrinja. Danas su barijere rijetke, možda još nedostaje motivacije među ženama za politikom’ – dodatno je pojasnila gradonačelnica Komes.
Njezina poruka mladim ženama koje se imaju namjeru otisnuti u političke vode kao i savjet vezan uz suradnike kakvima se valja okružiti odnosno kakve valja izbjegavati su sljedeći:
‘Nevezano uz spol, budite odgovorni, radite za opće dobro, okružite se pametnim osobama, osobama koje će vas i kritizirati kada je to potrebno, motiviranima najmanje kao što ste i sami. A mladim ženama poručujem da se aktiviraju, Hrvatskoj treba više žena u politici, spol nije mana, to je samo biološko obilježje. Ali ne zanemarujte pri tom obitelj, jer ona je temelj našeg društva.’
Suzana Jašić, Pazin: Iako i dalje živimo u patrijarhatu u kojem pojedinci ženu gledaju kao inkubator, situacija se polako mijenja nabolje, a u politiku se uključuje sve više žena
‘Smatram kako se radne obaveze ne razlikuju po spolu, dakle i gradonačelnici i gradonačelnice imaju isti opseg poslova. Zbog toga je pred ženama puno veći izazov jer moramo uskladiti sve obaveze, kako poslovne tako i obiteljske. Za to je važno dobro se organizirati, a od neizmjerne važnosti je potpora radnih kolega, ali i obitelji. Meni su najveći oslonci moj suprug i roditelji, a svaki slobodni trenutak koristim biti posvećena u potpunosti djeci i njih ne zakinuti, pa nije rijetkost da i moje dvije djevojčice idu sa mnom na razna kulturna događanja koja su primjerena djeci (koncerti glazbene škole, predstave u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman i sl.’ – rekla nam je gradonačelnica Pakraca, Anamarija Blažević.
‘Moram priznati da se ne osjećam zakinuto u odnosu na muške kolege. Mislim da se položaj žena u Hrvatskoj i hrvatskoj politici polako poboljšava, ali to još uvijek nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Žene se svakako teže odlučuju na bavljenje politikom upravo zbog razloga što su svjesne svoje uloge u obitelji ali i obaveza koja donosi funkcija. Pri tome ne smatram da žene bježe od obaveza, nego dublje promišljaju oko izazova i balansiranja između svih obaveza. Svakako bih voljela da se žene ohrabre i više participiraju na svim političkim razinama’ – poručila je gradonačelnica Blažević. (V.H.)
