Prema podacima FINA-e, hrvatski gradovi za kvalitetu života u prošloj godini izdvojili su ukupno 769.252.296 eura, što je otprilike 10 posto više nego u 2023. kada je u iste svrhe izdvojeno 693.037.206 eura. Za usluge unapređenje stanovanja i zajednice ili, pojednostavljeno, kvalitetu života, što podrazumijeva primjerice ulaganje u javnu rasvjetu, opskrbu pitkom vodom, razvoj stanogradnje i sl., u 2024. najviše su po stanovniku izdvojili – Novigrad, Novalja, Nin, Kraljevica, Mali Lošinj, Novi Vinodolski…, a po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna prednjače Kraljevica, Novigrad, Omiš, Trogir, Kutjevo, Komiža, Čabar… Najviši nominalni porast u odnosu na 2023. imali su – Velika Gorica, Split, Zaprešić, Pula…, a postotni – Otok, Županja, Đurđevac, Našice, Varaždinske Toplice, Vukovar…
Gradovi koji dobro upravljaju prostorom u pravilu nastoje svoje okruženje učiniti ugodnijim, funkcionalnijim i ljepšim – ukratko, podići kvalitetu života. Iako su im mogućnosti različite, a prioriteti se mijenjaju, osnovna je zadaća gradske uprave učinkovito upravljati proračunom i projektima u najboljem interesu stanovnika.
U ovoj analizi fokusiramo se na proračunsku stavku ‘Usluge unapređenja stanovanja i zajednice’, koja u najširem smislu obuhvaća sve ono čime hrvatski gradovi izravno poboljšavaju svakodnevne uvjete življenja: razvoj stanogradnje i standarda stanovanja, opskrbu vodom, prometnu i komunalnu infrastrukturu, javnu rasvjetu, planiranje rekonstrukcije i izgradnje komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, odgojnih i rekreacijskih objekata… Najčešće je riječ o EU projektima i ulaganjima u odvodnju i pitku vodu, prometnice i javne površine, dječje vrtiće, igrališta i škole, sportske objekte ili energetsku obnovu javnih zgrada. U praksi to uključuje i održavanje i širenje mreže javne rasvjete, uređenje plaža i obalnih šetnica, čišćenje zelenih i javnih površina, gospodarenje otpadom (od sabirnih mjesta do sanacije divljih odlagališta), pa i specifične komunalne programe poput zbrinjavanja napuštenih životinja.
Važno je naglasiti da svi gradovi ne knjiže izdvajanja na jednak način: rashodi koji po naravi pripadaju ovoj stavci nerijetko se raspoređuju i pod druge proračunske kategorije, stoga rezultate valja čitati uz napomenu da metodologija bilježenja može varirati, iako je, kako tvrde, cilj svima isti – sustavno ulagati u ono što mjerljivo podiže kvalitetu života građana. Budući da je ‘kvaliteta života’ širok pojam, gotovo svako promišljeno ulaganje ima učinak na uvjete življenja. Ipak, navedena stavka daje najkonkretniji presjek onoga što gradovi financiraju kako bi svakodnevica bila sigurnija, uređenija i sadržajnija…
Prema podacima Financijske agencije, hrvatski gradovi za kvalitetu života u analiziranoj godini izdvojili su ukupno 769.252.296 eura, što je oko 10 posto više nego u 2023. kada je u iste svrhe izdvojeno 693.037.206 eura. U 2022. za usporedbu, izdvojili su 528.134.111, a 2021.- 565.211.327 eura (tada u kunama).
Lani su 94 grada izdvojila preko 10 posto proračuna za kvalitetu života, njih 49 iznad 20 posto, dok je deset najbolje rangiranih dalo preko 35 posto proračunskih sredstava. Prednjači Kraljevica s rekordnih 58.45 posto gradskog budžeta. Na drugom je mjestu Novigrad s izdvojenih 49,83 posto, a postom slijede Omiš, Trogir, Kutjevo i Komiža, koji su izdvojili između 41,38 i 39.14 posto udjela. Čabar, Vodnjan, Novi Vinodolski i Mali Lošinj čine ostatak Top 10 liste s izdvajanjima u rasponu od 38,53 do 35,38 posto proračuna.
Naročito zanimljivim se čini i ‘upada u oko’ da poziciju u vodećih deset zauzima čak devet priobalnih gradova, pri tome četiri daje Primorsko-goranska županija. Kao logičan se nameće zaključak kako na kvalitetu života uz ostalo vrlo bitnu stavku čini usmjerenost na turizam i stvaranje kvalitetnih prostornih uvjeta za podizanje turističkog rejtinga i privlačenje turista.
Priobalna središta dominiraju i kada je u pitanju izdvajanje ‘po glavi stanovnika’. Tu je 46 gradova izdvojilo preko 300 eura ‘per capita’, a prvih deset iznad 600 eura. Lider Novigrad uložio je impresivnih 1.545,11 eura po stanovniku, druga u poretku Novalja – 864,79, treći Nin – 857,16 eura. U Top 10 su i: Kraljevica, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Vodice, Hvar, Sisak i Vodnjan, s PC izdvajanjem od 800,67 do 605,23 eura. Prosječno je 128 gradova u unapređenje stanovanja i zajednice uložilo u 2024. -273,80 eura ‘per capita’.
Dvije trećine njih bilježilo je uzlazni trend izdvajanja. Tj, 86 gradova povećalo je ulaganja u kvalitetu života, 31 i ta preko 50 posto u odnosu na 2023. Najveći postotni skok imao je Otok – 2.491,89 posto, a slijedili su: Županja, Đurđevac, Našice, Varaždinske Toplice, Vukovar, Novi Marof, Kastav, Ivanec i Novska, od 252,68 do 102,75 porasta. Blizu su bili i: Đakovo, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Metković, Zaprešić, Orahovica, Glina, Donji Miholjac, Novi Vinodolski, Slavonski Brod…, između 102,20 i 66,96 posto povećanja izdvajanja. Negativan trend upisala su 42 hrvatska grada.
Promatramo li trend povećanja u apsolutnim brojkama, prva je Velika Gorica s +7.592.146 eura (8.694.657-16.286.803), ispred Splita, Zaprešića, Pule, Rijeke i Našica, od +7.066.925 do +2.843.085 eura. Rang listu deset najboljih čine još i: Čakovec, Rovinj, Ivanec i Đakovo, s porastom od +2.654.283 do +2.389.444 eura. Pri vrhu nominalnog povećanja smjestili su se Slavonski Brod, Dubrovnik, Varaždin, Kastav, Županja, Vodice, Đurđevac, Omiš, Kutina, Novska, Umag…, uz porast od +2.317.101 do +1.744.650 eura.
Gledajući u apsolutnim iznosima, najviše je lani u kvalitetu života uložio naravno Zagreb – 285.310.973 eura, na drugom se mjestu našao Split s 28.650.057 eura, treći je Osijek– 26.428.210 eura, četvrti je pak Sisak – 24.708.736 eura, peti Zadar – 19.209.296 eura, šesta Pula – 18.016.006 eura, sedma Velika Gorica – 16.286.803 eura, osma Rijeka – 13.580.713 eura, deveti Karlovac – 13.418.035 eura, a listu top 10 gradova s najvećim izdvojenim iznosom zaključuje Dubrovnik sa 12.356.826 eura.
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (P. Livajić)
