U Hrvatskoj je na kraju prošle godine bilo 77.335 obrta koji su zapošljavali ukupno 176.805 ljudi, što je porast u odnosu na 2015. godinu koja je zaključena sa brojkom od 76.222 aktivna obrta i 174.942 zaposlenih u njima. Gledajući, pak, broj obrta na 1.000 stanovnika, trećina najuspješnijih gradova je na moru, a najviše obrta je u Hvaru, Novalji, Komiži, Rabu, Krku, Biogradu na moru, Cresu, Visu, Poreču i Supetru
Iako ih je gospodarska kriza najviše pogodila, pa je u pet godina – od 2011. do 2016. godine u Hrvatskoj ugašeno oko 10.000 obrta a izgubljeno 23 tisuće radnih mjesta, obrtnici i mali poduzetnici i dalje su najvitalniji i najveći dio hrvatskog gospodarstva koji je, čini se, uspio prevladati krizu, te negativne trendove polako okreću u pozitivne.
Naime, iako još nisu objavljeni službeni podaci o broju poduzetnika i zaposlenih u trgovačkim društvima (Fina je ovih dana objavila tek podatke za 2016. godinu, podaci DZS-a se tek očekuju), podaci Hrvatske obrtničke komore o broju obrtnika i zaposlenih u njima u protekle tri godine govore da se situacija stabilizirala, a broj obrta raste.
Ukupno je tako u Hrvatskoj na kraju prošle godine bilo 77.335obrta koji su zapošljavali ukupno 176.805 ljudi, što je porast u odnosu na 2015. godinu koja je zaključena sa brojkom od 76.222aktivna obrta i 174.942 zaposlenih u njima. Doduše, između je 2016. godina u kojoj se dogodila oscilacija – broj obrta je, u odnosu na 2015., nešto sitno pao (75.861), ali je broj zaposlenih u njima porastao (176.022).
stanje 31.12. | aktivni obrti* | obrtnici (vlasnici/ortaci) | radnici zaposleni kod obrtnika | ukupno zaposleni u obrtima |
godina | 1 | 2 | 3 | 4=2+3 |
2015. | 76.222 | 78.145 | 96.797 | 174.942 |
2016. | 75.861 | 77.732 | 98.290 | 176.022 |
2017. | 77.335 | 79.196 | 97.609 | 176.805 |
Kao i uvijek, gradonačelnik.hr istražio je kakvi su trendovi i brojke po gradovima, odnosno koji gradovi imaju najviše obrtnika, i gdje se dogodio najveći rast.
I iako je ukupni broj obrta u ove tri godine narastao, gledajući po gradovima situacija je podijeljena a kriza, barem kada je obrtništvo u pitanju, još uvijek nije završila u više od polovice njih. Pa tako, od 127 gradova, 57 bilježi rast broja obrta u posljednje tri godine, dok ostatak stagnira ili i dalje pada. Postotci su, bilo da je riječ o padu ili rastu, uglavnom jednoznamenkasti, pa tako tek šest gradova bilježi pad broja obrtnika veći od deset posto, a isto toliko – tek šest, ih ima dvoznamenkasti rast.
Najveći rast – 14,1 posto u posljednje tri godine bilježe Vis iDubrovnik. U Visu je tako broj aktivnih obrta sa 92 na kraju 2015. narastao na 105, a u Dubrovniku sa 1.198 na 1.367. Inače, među ostalim mjerama kojima potiču poduzetništvo, Grad Dubrovnik svake godine raspisuje i Natječaj za dodjelu subvencija tradicijskih dubrovačkih obrta preko kojega 35 obrtnika može dobiti po dvije tisuće kuna mjesečnih poticaja tijekom cijele godine.
Na trećem je mjestu Vrlika, sa rastom od 13 posto, četvrta je Korčula – 12,7 posto, a peti Zabok – 10,2 posto. U deset gradova s najvećim rastom su još Skradin, Solin, Sinj, Kaštela i Mursko Središće.
Rang | Grad | Županija | Broj stanovnika 2011. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2015. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2016. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017. | Promjena broja aktivnih obrta od kraja 2015. do 2017. |
1 | Vis | Splitsko – dalmatinska županija | 1.934 | 92 | 100 | 105 | 14,1% |
2 | Dubrovnik | Dubrovačko – neretvanska županija | 42.615 | 1.198 | 1.314 | 1.367 | 14,1% |
3 | Vrlika | Splitsko – dalmatinska županija | 2.177 | 23 | 25 | 26 | 13,0% |
4 | Korčula | Dubrovačko – neretvanska županija | 5.663 | 245 | 258 | 276 | 12,7% |
5 | Zabok | Krapinsko – zagorska županija | 8.994 | 206 | 207 | 227 | 10,2% |
6 | Skradin | Šibensko – kninska županija | 3.825 | 79 | 80 | 87 | 10,1% |
7 | Solin | Splitsko – dalmatinska županija | 23.926 | 338 | 365 | 371 | 9,8% |
8 | Sinj | Splitsko – dalmatinska županija | 24.826 | 355 | 369 | 384 | 8,2% |
9 | Kaštela | Splitsko – dalmatinska županija | 38.667 | 715 | 709 | 773 | 8,1% |
10 | Mursko Središće | Međimurska županija | 6.307 | 68 | 70 | 73 | 7,4% |
Snagu i značaj turizma u hrvatskom gospodarstvu vidimo i gledajući broj obrta na 1.000 stanovnika, kada u oči upada da je čak trećina najuspješnijih gradova, s najvećim brojem obrtnika, na moru. Najviše ih je u Hvaru – 96,68 i Novalji – 88,18. Treća je Komiža, a potom su tu Rab, Krk, Biograd na moru, Cres, Vis, Poreč i Supetar.
Rang | Grad | Županija | Broj stanovnika 2011. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2015. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2016. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017.na 1000 stanovnika |
1 | Hvar | Splitsko – dalmatinska županija | 4.251 | 391 | 397 | 411 | 96,68 |
2 | Novalja | Ličko – senjska županija | 3.663 | 305 | 317 | 323 | 88,18 |
3 | Komiža | Splitsko – dalmatinska županija | 1.526 | 107 | 108 | 113 | 74,05 |
4 | Rab | Primorsko – goranska županija | 8.065 | 601 | 586 | 568 | 70,43 |
5 | Krk | Primorsko – goranska županija | 6.281 | 387 | 391 | 385 | 61,30 |
6 | Biograd na Moru | Zadarska županija | 5.569 | 314 | 322 | 321 | 57,64 |
7 | Cres | Primorsko – goranska županija | 2.879 | 160 | 170 | 164 | 56,96 |
8 | Vis | Splitsko – dalmatinska županija | 1.934 | 92 | 100 | 105 | 54,29 |
9 | Poreč | Istarska županija | 16.696 | 907 | 886 | 899 | 53,85 |
10 | Supetar | Splitsko – dalmatinska županija | 4.074 | 213 | 208 | 209 | 51,30 |
Gradonačelnicu Supetra Ivanu Marković ovaj podatak ne čudi s obzirom da je Grad Supetar zabilježio rekordne brojeve u turizmu.
‘Blizina kopna,blizina Grada Splita, produljenje sezone, ali i porast broja stanovnika, sve je to imalo utjecaj na porast broja obrtnika. Velika novina u našem Gradu je i razvoj nautičkog turizma. Više od 100 vezova koje od prošle godine imamo na raspolaganju će sigurno omogućiti povećanje sezone. Grad Supetar prošle godine donio je i novi prostorni plan koji je omogućio gradnju novih turističkih sadržaja tako da očekujemo izgradnju novog kampa, novih hotela, a evo imali smo i otvaranje i prvog kongresnog centra u Supetru. Sve su to vrlo važne Odluke i pomaci koji će dugoročno zaista omogućiti produljenje sezone, s time i duži i kvalitetniji rad obrtnika i poduzetnika’, ističe gradonačelnica. Navodi kako Grad nizom mjera potiče obrtnike i poduzetnike, pa tako među ostalim sufinanciraju kamate na poljoprivredne kredite i dijele bespovratne novčane potpore u iznosu od 100 tisuća kuna, a taj iznos planiraju povećati i osmisliti nove mjere za obrtnike. ‘Obzirom da su ljudi i njihova umijeća sav potencijal jedne lokalne zajednice, jedan od glavnih ciljeva grada Supetra je upravo nastojanje za stvaranjem dobre poslovne klime na otoku kroz sustavno poticanje edukacija i umrežavanja, što planiramo realizirati izgradnjom poduzetničkog inkubatora čije je projektna dokumentacija pri ishođenju potrebnih dozvola’, zaključuje Ivana Marković.
Gledajući, pak, u apsolutnim brojkama, najviše obrta je – naravno, u najvećim gradovima. Nakon Zagreba, koji je prošlu godinu zaključio sa 12.930 aktivnih obrta, 800 više nego na kraju 2015., su Split – 2.766 obrta, Rijeka – 2.222, Zadar – 1.873, Pula – 1.476, Osijek – 1.402, Dubrovnik – 1.367, Šibenik – 1.235, Velika Gorica – 976 i Slavonski Brod – 971.
Rang | Grad | Županija | Broj stanovnika 2011. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2015. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2016. | Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017. |
1 | Grad Zagreb | Grad Zagreb | 790.017 | 12.130 | 12.139 | 12.930 |
2 | Split | Splitsko – dalmatinska županija | 178.102 | 2.655 | 2.678 | 2.766 |
3 | Rijeka | Primorsko – goranska županija | 128.624 | 2.228 | 2.226 | 2.222 |
4 | Zadar | Zadarska županija | 75.062 | 1.879 | 1.862 | 1.873 |
5 | Pula | Istarska županija | 57.460 | 1.457 | 1.433 | 1.476 |
6 | Osijek | Osiječko – baranjska županija | 108.048 | 1.369 | 1.355 | 1.402 |
7 | Dubrovnik | Dubrovačko – neretvanska županija | 42.615 | 1.198 | 1.314 | 1.367 |
8 | Šibenik | Šibensko – kninska županija | 46.332 | 1.183 | 1.210 | 1.235 |
9 | Velika Gorica | Zagrebačka županija | 63.517 | 997 | 976 | 976 |
10 | Slavonski Brod | Brodsko – posavska županija | 59.141 | 1.020 | 969 | 971 |
(gradonačelnik.hr)