ANALIZA

Najveći rast obrtništva u zadnje tri godine – u Dubrovniku i Visu

U Hrvatskoj je na kraju prošle godine bilo 77.335 obrta koji su zapošljavali ukupno 176.805 ljudi, što je porast u odnosu na 2015. godinu koja je zaključena sa brojkom od 76.222 aktivna obrta i 174.942 zaposlenih u njima. Gledajući, pak, broj obrta na 1.000 stanovnika, trećina najuspješnijih gradova je na moru, a najviše obrta je u Hvaru, Novalji, Komiži, Rabu, Krku, Biogradu na moru, Cresu, Visu, Poreču i Supetru

Iako ih je gospodarska kriza najviše pogodila, pa je u pet godina – od 2011. do 2016. godine u Hrvatskoj ugašeno oko 10.000 obrta a izgubljeno 23 tisuće radnih mjesta, obrtnici i mali poduzetnici i dalje su najvitalniji i najveći dio hrvatskog gospodarstva koji je, čini se, uspio prevladati krizu, te negativne trendove polako okreću u pozitivne.

Naime, iako još nisu objavljeni službeni podaci o broju poduzetnika i zaposlenih u trgovačkim društvima (Fina je ovih dana objavila tek podatke za 2016. godinu, podaci DZS-a se tek očekuju), podaci Hrvatske obrtničke komore o broju obrtnika i zaposlenih u njima u protekle tri godine govore da se situacija stabilizirala, a broj obrta raste.

Ukupno je tako u Hrvatskoj na kraju prošle godine bilo 77.335obrta koji su zapošljavali ukupno 176.805 ljudi, što je porast u odnosu na 2015. godinu koja je zaključena sa brojkom od 76.222aktivna obrta i 174.942 zaposlenih u njima. Doduše, između je 2016. godina u kojoj se dogodila oscilacija – broj obrta je, u odnosu na 2015., nešto sitno pao (75.861), ali je broj zaposlenih u njima porastao (176.022).

stanje 31.12. aktivni obrti* obrtnici (vlasnici/ortaci) radnici zaposleni kod obrtnika ukupno zaposleni u obrtima
godina 1 2 3 4=2+3
2015. 76.222 78.145 96.797 174.942
2016. 75.861 77.732 98.290 176.022
2017. 77.335 79.196 97.609 176.805

 

Kao i uvijek, gradonačelnik.hr istražio je kakvi su trendovi i brojke po gradovima, odnosno koji gradovi imaju najviše obrtnika, i gdje se dogodio najveći rast.

I iako je ukupni broj obrta u ove tri godine narastao, gledajući po gradovima situacija je podijeljena a kriza, barem kada je obrtništvo u pitanju, još uvijek nije završila u više od polovice njih. Pa tako, od 127 gradova, 57 bilježi rast broja obrta u posljednje tri godine, dok ostatak stagnira ili i dalje pada. Postotci su, bilo da je riječ o padu ili rastu, uglavnom jednoznamenkasti, pa tako tek šest gradova bilježi pad broja obrtnika veći od deset posto, a isto toliko – tek šest, ih ima dvoznamenkasti rast.

Najveći rast – 14,1 posto u posljednje tri godine bilježe Vis iDubrovnik. U Visu je tako broj aktivnih obrta sa 92 na kraju 2015. narastao na 105, a u Dubrovniku sa 1.198 na 1.367. Inače, među ostalim mjerama kojima potiču poduzetništvo, Grad Dubrovnik svake godine raspisuje i Natječaj za dodjelu subvencija tradicijskih dubrovačkih obrta preko kojega 35 obrtnika može dobiti po dvije tisuće kuna mjesečnih poticaja tijekom cijele godine.

Na trećem je mjestu Vrlika, sa rastom od 13 posto, četvrta je Korčula – 12,7 posto, a peti Zabok – 10,2 posto. U deset gradova s najvećim rastom su još Skradin, Solin, Sinj, Kaštela i Mursko Središće.

Rang Grad Županija Broj stanovnika 2011. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2015. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2016. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017. Promjena broja aktivnih obrta od kraja 2015. do 2017.
1 Vis Splitsko – dalmatinska županija 1.934 92 100 105 14,1%
2 Dubrovnik Dubrovačko – neretvanska županija 42.615 1.198 1.314 1.367 14,1%
3 Vrlika Splitsko – dalmatinska županija 2.177 23 25 26 13,0%
4 Korčula Dubrovačko – neretvanska županija 5.663 245 258 276 12,7%
5 Zabok Krapinsko – zagorska županija 8.994 206 207 227 10,2%
6 Skradin Šibensko – kninska županija 3.825 79 80 87 10,1%
7 Solin Splitsko – dalmatinska županija 23.926 338 365 371 9,8%
8 Sinj Splitsko – dalmatinska županija 24.826 355 369 384 8,2%
9 Kaštela Splitsko – dalmatinska županija 38.667 715 709 773 8,1%
10 Mursko Središće Međimurska županija 6.307 68 70 73 7,4%

Snagu i značaj turizma u hrvatskom gospodarstvu vidimo i gledajući broj obrta na 1.000 stanovnika, kada u oči upada da je čak trećina najuspješnijih gradova, s najvećim brojem obrtnika, na moru. Najviše ih je u Hvaru – 96,68 i Novalji – 88,18. Treća je Komiža, a potom su tu Rab, Krk, Biograd na moru, Cres, Vis, Poreč i Supetar.

Rang Grad Županija Broj stanovnika 2011. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2015. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2016. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017.na 1000 stanovnika
1 Hvar Splitsko – dalmatinska županija 4.251 391 397 411 96,68
2 Novalja Ličko – senjska županija 3.663 305 317 323 88,18
3 Komiža Splitsko – dalmatinska županija 1.526 107 108 113 74,05
4 Rab Primorsko – goranska županija 8.065 601 586 568 70,43
5 Krk Primorsko – goranska županija 6.281 387 391 385 61,30
6 Biograd na Moru Zadarska županija 5.569 314 322 321 57,64
7 Cres Primorsko – goranska županija 2.879 160 170 164 56,96
8 Vis Splitsko – dalmatinska županija 1.934 92 100 105 54,29
9 Poreč Istarska županija 16.696 907 886 899 53,85
10 Supetar Splitsko – dalmatinska županija 4.074 213 208 209 51,30

Gradonačelnicu Supetra Ivanu Marković ovaj podatak ne čudi s obzirom da je Grad Supetar zabilježio rekordne brojeve u turizmu.

‘Blizina kopna,blizina Grada Splita, produljenje sezone, ali i porast broja stanovnika, sve je to imalo utjecaj na porast broja obrtnika. Velika novina u našem Gradu je i razvoj nautičkog turizma. Više od 100 vezova koje od prošle godine imamo na raspolaganju će sigurno omogućiti povećanje sezone. Grad Supetar prošle godine donio je i novi prostorni plan koji je omogućio gradnju novih turističkih sadržaja tako da očekujemo izgradnju novog kampa, novih hotela, a evo imali smo i otvaranje i prvog kongresnog centra u Supetru. Sve su to vrlo važne Odluke i pomaci koji će dugoročno zaista omogućiti produljenje sezone, s time i duži i kvalitetniji rad obrtnika i poduzetnika’, ističe gradonačelnica. Navodi kako Grad nizom mjera potiče obrtnike i poduzetnike, pa tako među ostalim sufinanciraju kamate na poljoprivredne kredite i dijele bespovratne novčane potpore u iznosu od 100 tisuća kuna, a taj iznos planiraju povećati i osmisliti nove mjere za obrtnike. ‘Obzirom da su ljudi i njihova umijeća sav potencijal jedne lokalne zajednice, jedan od glavnih ciljeva grada Supetra je upravo nastojanje za stvaranjem dobre poslovne klime na otoku kroz sustavno poticanje edukacija i umrežavanja, što planiramo realizirati izgradnjom poduzetničkog inkubatora čije je projektna dokumentacija pri ishođenju potrebnih dozvola’, zaključuje Ivana Marković.

Gledajući, pak, u apsolutnim brojkama, najviše obrta je – naravno, u najvećim gradovima. Nakon Zagreba, koji je prošlu godinu zaključio sa 12.930 aktivnih obrta, 800 više nego na kraju 2015., su Split – 2.766 obrta, Rijeka – 2.222, Zadar – 1.873, Pula – 1.476, Osijek – 1.402, Dubrovnik – 1.367, Šibenik – 1.235, Velika Gorica – 976 i Slavonski Brod – 971.

Rang Grad Županija Broj stanovnika 2011. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2015. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2016. Broj aktivnih obrta na dan 31.12.2017.
1 Grad Zagreb Grad Zagreb 790.017 12.130 12.139 12.930
2 Split Splitsko – dalmatinska županija 178.102 2.655 2.678 2.766
3 Rijeka Primorsko – goranska županija 128.624 2.228 2.226 2.222
4 Zadar Zadarska županija 75.062 1.879 1.862 1.873
5 Pula Istarska županija 57.460 1.457 1.433 1.476
6 Osijek Osiječko – baranjska županija 108.048 1.369 1.355 1.402
7 Dubrovnik Dubrovačko – neretvanska županija 42.615 1.198 1.314 1.367
8 Šibenik Šibensko – kninska županija 46.332 1.183 1.210 1.235
9 Velika Gorica Zagrebačka županija 63.517 997 976 976
10 Slavonski Brod Brodsko – posavska županija 59.141 1.020 969 971

(gradonačelnik.hr)

Moglo bi vas zanimati

U gradovima u Hrvatskoj lani otvorena 2.434 poduzeća više nego 2021. godine, evo...

Po broju obrta prednjače mali otočni gradovi – evo gdje ih je najviše….

Samo devet gradova u zemlji smanjilo iznos poreza na nekretnine – evo tko...

Gotovo trećina gradova snizila stope poreza na dohodak, najniže su i dalje u...