I ove smo godine, u vrijeme donošenja gradskih proračuna, proveli istraživanje na temu participativnog budžetiranja kako bismo donekle utvrdili kakva je stvarna situacija u gradovima. Iako se ne može govoriti o nekim tektonskim pomacima u odnosu na prošlu godinu, ipak je vidljivo nastojanje većeg broja gradova da svoje stanovnike upoznaju sa spomenutom praksom i potaknu ih na sudjelovanje u procesu donošenja proračuna. Neki od njih, poput Splita i Labina, otišli su korak dalje pa razvili aplikaciju uz pomoć koje je taj proces značajno pojednostavljen i olakšan.
Participativno budžetiranje jedan je od važnih demokratskih alata kojima se građane aktivno uključuje u donošenje najvažnijih odluka – onih o raspolaganju proračunskim novcem. Riječ je o, pojednostavljeno, sudjelovanju građana u kreiranju proračuna kroz prijedloge na što bi se trebao trošiti javni novac. Iako se s ovom praksom i u Hrvatskoj krenulo još prije nekoliko godina, participativno budžetiranje još uvijek se poima i provodi na vrlo različite načine – od više-manje deklarativnog pozivanja građana da pošalju svoje prijedloge i primjedbe, pa do zaista ozbiljnog uključivanja u kojem se građanima prepušta odluka o velikim proračunskim iznosima.
Kao i svake godine, i ove smo istražili kako i na koji način to funkcionira. Neki od hrvatskih gradova, poput Pazina, Rijeke, Siska, Trogira, Pule, Karlovca i Malog Lošinja s participativnim budžetiranjem započeli su još prije nekoliko godina, dok su drugi, poput Labina i Splita napravili značajne pomake i u protekloj godini uveli mogućnost korištenja aplikacije kojom građani direktno utječu na kreiranje gradskog proračuna
Pazin se nerijetko spominje kao primjer dobre prakse i prvi domaći grad koji je uveo ovaj način sudjelovanja građana u donošenju odluka od javnog interesa. Sisak je također Grad koji postavlja standarde; prvi je omogućio sudjelovanje u kreiranju gradskog budžeta putem aplikacije „MojProračun“ uz pomoć koje građani mogu davati vlastite prijedloge i primjedbe pri raspodjeli sredstava. Trogir je, s druge strane, prvi dalmatinski grad koji se prihvatio ovakvog načina krojenja proračuna što već treću godinu zaredom uspješno provodi. Pod sloganom „I tebe se pita“ građani su u svim trogirskim mjesnim odborima, a ove godine i elektronskim putem, izglasali 37 malih projekata odnosno gradskih investicija u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna.
Donju Stubicu također možemo navesti kao jedan od gradova koji aktivno uključuju građane u proces donošenja proračuna gdje se, putem deset mjesnih odbora, dostavljaju prijedlozi. „Svi realni prijedlozi pokušavaju se uvrstiti i realizirati, godišnje ih pristigne stotinjak, a uvrsti oko 70 % u proračun, ukupne vrijednosti oko tri milijuna kuna“ – kažu nam iz donjostubičke gradske uprave. Dosad su, kako saznajemo, na ovaj način realizirani projekti poput asfaltiranja nerazvrstanih cesta, oborinske odvodnje, dječjih igrališta, autobusne stanice. U proračunu ne postoji određeni iznos o čijoj raspodjeli odlučuju građani već se on formira ovisno o količini dobrih i prihvatljivih prijedloga.
Valpovo: Ove godine pristiglo 25 prijedloga građana, većina će biti uvrštena u proračun
Gradonačelnik Valpova, Matko Šutalo, po dolasku na čelo Grada, kao jednu od novina uveo je upravo participativno budžetiranje. „Sudjelovanje građana u kreiranju gradskog proračuna ističemo kao najvažniju stavku u procesu demokratskog promišljanja i donošenja odluka“ – kaže gradonačelnik i napominje kako već četvrti put zaredom objavljuju Javni poziv za dostavu prijedloga za narednu godinu. U pravilu se u proračun uvrštavaju sve realni, jasni i konkretni prijedlozi koji, sukladno zakonskoj proceduri, bivaju dostavljeni Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Pored navedenog, sve važne akte gradska uprava stavlja na javno savjetovanje zainteresiranoj javnost kako bi se izgradili i donijeli najvažniji pravilnici i programi prema kojima se raspoređuje javni novac, a ovakav način funkcioniranja, rada i trošenja javnog novca priskrbio je Valpovu i priznanje za transparentnost proračuna od Instituta za javne financije. Participativnim budžetiranjem realizirano je desetak projekata među kojima i označavanje ulica i obnova drvoreda u Ladimirevcima, uređenje prostorija Sportsko-ribolovnog društva Linjak, postavljanje rasvjete u Učkoj ulici, renoviranje dječjeg igrališta te nabavka sprava za igranje u naselju Šag, a za neke projekte izrađena je dokumentacija te realizacija tek predstoji poput uređenja i asfaltiranja kolnika Kolodvorske ulice u Šagu, popravak i renoviranje dijelova nogostupa i izrada sustava kanalizacije u ulici Eugena Kvaternika. Po upućenom javnom pozivu za sudjelovanje u kreiranju proračuna za 2021. godine pristiglo je 25 prijedloga građana koji su većim dijelom prihvaćeni i uvršteni u prijedlog gradonačelnika.
Lipik: U ovogodišnjem proračunu 9,5 milijuna kuna rezervirano za realizaciju projekata predloženih od građana
Grad Lipik svoje građane u proces kreiranja proračuna uključuje na dva načina; prvi je neposrednim sastancima u svakom mjesnom odboru dva puta godišnje, a drugi pozivom na pismeni iskaz prijedloga i potreba za svaki mjesni odbor prije početka planiranja proračunskih stavki. Kako nam pojašnjavaju iz gradske uprave, ovakvi međusobni sastanci i dogovori gradonačelnika sa suradnicima i građanima dugogodišnja su praksa u Gradu Lipiku jer se time razmjenjuju važne informacije s ciljem unapređenja i poboljšavanja životnog standarda u ovom gradu. Prijedlozi građana razvrstavaju se po prioritetima, izrađuje se neka vrsta rang-liste, tako da se u proračun prvo uvrštavaju oni za koje se procjenjuje ili već raspolaže podacima kako su važni za zajednicu. Osim toga, vodi se računa da se prijedlozi svih građana i mjesnih odbora uvrste radi raznovrsnijeg i ujednačenijeg razvoja područja cijelog grada. Tako je u ovogodišnji proračun uvršteno oko 25 prijedloga ukupne vrijednosti od 9,5 milijuna kuna. „Projekti koji su dosad ovim putem ostvareni svakako su izgradnja sustava odvodnje u naselju Gaj čija je vrijednost 5,5 milijuna kuna, izgradnja sustava vodoopskrbe u naseljima Gaj, Antunovac i Poljana ukupne vrijednosti 4,8 milijuna kuna, modernizacija ceste u Gornjem Čagliću vrijedna 600 tisuća kuna te izgradnja Trga hrvatskih branitelja koja je stajala 2,8 milijuna kuna“ – kažu nam iz lipičke gradske uprave. Zasad nije određen fiksni iznos sredstava iz proračuna koji bi se prepuštao na upravljanje građanima već se iznos formira ovisno o predloženim i prihvaćenim projektima.
Virovitica: Na inicijativu građana realizirani projekti vrijedni više od 20 milijuna kuna
U Virovitici se, kako kažu u tamošnjoj gradskoj upravi, građane u proces kreiranja proračuna uključuje pravovremenim informiranjem i direktnom komunikacijom; prije donošenja proračuna objavljuje se javno savjetovanje, odvijaju se i sastanci sa zainteresiranim udrugama i svim predsjednicima virovitičkih mjesnih odbora kojima građani s njihovog područja dostavljaju prijedloge i primjedbe. Grad javno objavljuje informacije na službenim mrežnim stranicama te preko Proračuna za građane i gradske riznice teži, napominju, što većoj razini transparentnosti sustava i rada gradske uprave. Obnove mjesnih domova po prigradskim naseljima Podgorje, Golo Brdo, Rezovac, Korija, Rezovačke Krčevine, Sveti Đurađ i Milanovac inicirali su upravo građani; većina ih već realizirana, na tri se još radi, a ukupna im je vrijednost otprilike 16,5 milijuna kuna. Obnove područnih i matičnih škola i vrtića također su potencirali građani pa je tako ove godine na redu bila područna škola Ivane Brlić Mažuranić u Milanovcu na što se utrošilo oko 773 tisuće kuna, a osim toga, putem participativnog budžetiranja izvršene su rekonstrukcije cesta, postavljena javna rasvjeta, izgrađeni sportski objekti poput nove trodijelne školsko-sportske dvorane vrijedne više od 3,3 milijuna kuna. Obnovljen je i Centar kulture u iznosu od 6,5 milijuna kuna kao i streljana za što je izdvojeno oko milijun kuna. Velikim dijelom građani prijedloge donose preko svojih predsjednika mjesnih odbora koji onda na sastancima s gradonačelnikom ili zamjenikom iznose prikupljene prijedloge te se sastanak sa svim građanima mjesnog odbora održava jednom godišnje. S druge strane, 24 sata dnevno otvoren je komunalni info-centar gdje građani imaju mogućnost ostaviti glasovnu poruku s primjedbom ili bilo kakvim prijedlogom koji onda ide na razmatranje i rješavanje. Uz to su im, naravno, dostupni uobičajeni komunikacijski kanali poput službene e-adrese i ostalih kontakata djelatnika koji su javno objavljeni. U proračunu Grada Virovitice postoji iznos od 695 tisuća kuna na godišnjoj razini od čega su 144 tisuće namijenjene za direktno korištenje građanima odnosno mjesnim odborima. Za sve veće prijedloge i inicijative građana, nakon što Grad ustanovi važnost provedbe prijedloga, financiranje se osigurava iz gradskog proračuna ili putem EU fondova.
Pula: Kroz participativno budžetiranje rekonstruirane ceste, izgrađeni rotori i parkirališta..
Pula, kao jedan od gradova pionira participativnog budžetiranja, građane u formiranje proračuna uključuje na više načina. Prvi su javne tribine, putem kojih građani izražavaju mišljenja, prijedloge ili eventualne teškoće s kojima se u svakodnevnom životu susreću, a organiziraju se svake godine za sve mjesne odbore. Na njima, u konstruktivnoj komunikaciji s građanima sudjeluju čelnici grada, pročelnici svih upravnih odjela te svi direktori i ravnatelji trgovačkih društva i ustanova u vlasništvu Grada Pule. Na taj se način dodatno uključuje šira javnost u proces donošenja odluka koje se tiču raspodjele zajedničkog, javnog novca te se informira po svim pitanjima od njena interesa. Osim putem tribina, svi zainteresirani građani svoje prijedloge mogu uputiti putem e-Konzultacija na web stranicama Grada Pule, web servisa proracun.pula.hr, elektroničkom poštom ili na fizičku adresu. Kada se govori o informiranju građana, svakako je važno spomenuti i brošuru „Proračun u malom“ koja se izrađuje svake godine i distribuira građanima na kućne adrese, a u kojoj na jednostavan i brz način svatko zainteresiran na jednom mjestu može pronaći sve važne informacije o proračunu, načinu prikupljanja sredstava te imati jasan pregled na što se sve sredstva izdvajaju. Grad Pula već godinama kontinuirano koristi nove tehnologije za komunikaciju s građanima putem kojih se poziva Puljane da upute prijedloge za izradu proračuna, a što će nastaviti činiti i dalje. „Osim tijekom rujna i listopada kada građani putem spomenutih kanala komunikacije najintenzivnije participiraju u izradi proračuna, kontinuirano se razmatraju i ostali prijedlozi dostavljeni tijekom godine, a koji isto tako predstavljaju smjernice u definiranju prioriteta za izradu proračuna“ – ističu iz pulske gradske uprave. Tako su osim kroz dijalog putem tribina, građani dopisima uputili 41 prijedlog za uvrštenje u proračun 2020. godine, dok su predstavnici oporbenih stranaka u pulskom Gradskom vijeću dostavili 82 prijedloga od čega njih osam nije u ingerenciji Grada, a 53 odnosno 72 % je prihvaćeno ili se već provode prema usvojenim programima u redovnom postupku iz djelokruga pod nadležnošću Grada. Iz gradske uprave, kao značajniji projekt u ovom kontekstu navode rekonstrukciju Premanturske ceste i Valdebečkog puta, ukupne vrijednosti veće od 10 milijuna kuna, a čime će se riješiti više pojedinačnih prijedloga građana. Nadalje, tu je i izgradnja dva nova rotora na Vidikovcu s pristupačnim prometnicama u vrijednosti većoj od sedam milijuna kuna, potom rotor u Šijani čija je ugovorena vrijednost oko 5,5 milijuna kuna zajedno s obližnjom novoizgrađenom prometnicom ugovorene vrijednosti od gotovo 1,3 milijuna kuna. Osim toga, izgradila su se i tri nova parkirališta na području Vidikovca i Nove Verude za što je izdvojeno oko 1,5 milijun kuna, a također je i uspostavljena nova organizacija prometa u pojedinim dijelovima grada. Svim tim, kroz prethodno razdoblje realiziranim projektima, omogućeno je sigurnije i protočnije prometovanje koje su građani dotad isticali kao problematično, naročito u vrijeme ljetnih gužvi i opterećenosti prometnica. U pravilu su svi projekti u nekom obliku iskaz interesa od strane javnosti. „Sve što se radi radi se da bi se povećao standard življenja građana grada Pule i u tom pogledu je svaki dostavljeni prijedlog razmatran prije konačnog definiranja prijedloga proračuna“ – pojašnjavaju iz uprave te dodaju kako sam iznos u proračunu o čijoj raspodjeli odlučuju građani nije striktno definiran jer su stavke vezane uz konkretna izvršenja, a ono što se uobičajeno raspoređuje mjesnim odborima, njih 16 na području grada, jest kumulativni iznos od 2,04 milijuna kuna za realizaciju programa Malih komunalnih akcija. Male komunalne akcije obuhvaćaju različite poslove i aktivnosti definirane Odlukom o određenju poslova koji se smatraju obavljanjem komunalnih djelatnosti kojima se osigurava održavanje infrastrukture na pulskom području.
Labin: Komunikacija s građanima ključna za brzu realizaciju projekata, a sada je dostupna i aplikacija koja će dodatno olakšati njihovo sudjelovanje u kreiranju budžeta
Labin već dugi niz godina aktivno uključuje građane u izradu proračuna. Od kolovoza traju konzultacije odnosno prvi krug razgovora s članovima mjesnih odbora, a savjetovanjima prisustvuju zaposlenici gradske uprave, pročelnici i gradonačelnik odnosno zamjenici. „Sa savjetovanja se redovito sastavljaju zapisnici koji se potom objavljuju na službenim stranicama Grada. Mjesni odbori, njih sedam, također se sastaju i s građanima, a ti susreti su dobar pokazatelj dotad učinjenog, ali i mjesto na kojem se dobiju nove informacije i sugestije o potrebama. U pravilu, rasporede se određena sredstva po svakom mjesnom odboru za narednu godinu , nakon čega se odrede prioriteti ulaganja usuglašeni u neposrednoj komunikaciji s građanima. Jednako tako, proračun Grada Labina objavljuje se na savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću gdje svaki građanin na uvid dobije kompletan prijedlog proračuna te može direktno podnositi prijedloge i primjedbe. Savjetovanje traje 30 dana, a uključivanje građana pokazalo se izuzetno efikasnim i korisnim, a najčešće predlagana ulaganja su iz područja komunalne infrastrukture. Možemo reći kako su bili i od velike pomoći jer su upravo komunikacija i razmjena informacija ključ brže realizacije projekata“ – objašnjeno nam je iz uprave Grada Labina. U proteklih nekoliko godina uložila su se značajna sredstva upravo u komunalnu infrastrukturu. Samo je u naselju Rabac kroz protekle dvije godine investirano više od 10 milijuna kuna u prometnice, parkirališta i slično. Neki od projekata koje građani predlažu tiču se i nove prometne regulacije poput izgradnje usporivača prometa, postave kamera za mjerenje brzine, izgradnje pločnika i pješačkih prijelaza pa sve do javne rasvjete ili odvodnje oborinskih voda, gradnje novih dječjih igrališta. Velik broj projekata poput navedenih realiziran je upravo u posljednje vrijeme, konkretno, nova prometna regulacija, pločnik i pješački prijelaz za naselje Marcinlica, igrališta kraj OŠ Ivo Lola Ribar u naseljima Ripenda, Kature, i Vinež, izgradnja usporivača uzdignute plohe u ulici Zelenice i slično. Za sve te projekte direktno se komuniciralo s građanima te je velik dio njih posljedica direktne komunikacije i zajedničkih slaganja prioriteta. „Veliki kapitalni projekti poput Doma za starije kojeg započinjemo graditi do kraja godine također su plod potreba i želja naših sugrađana“ – saznajemo. U vrijeme pripreme proračuna, velika se pažnja pridaje prikupljenim informacijama putem Upravnog odjela Grada Labina. Jednako tako, prošle godine razvijena je i posebna aplikacija putem koje svi koji to žele mogu na jednostavan način sudjelovati u kreiranju proračuna. Jednostavnost aplikacije pruža mogućnost lakog korištenja i razumijevanja određenih stavki proračuna; može ih se smanjiti ili povećati, a isto tako i potpuno ukinuti. Ukupan iznos proračuna ne može se mijenjati tako da je prije slanja prijedloga potrebno obratiti pažnju na uravnoteženost odnosno ukoliko se neka stavka u proračunu poveća, potrebno je drugu smanjiti kako bi iznos proračuna ostao na istoj razini. Osim uravnoteženost, postoje i ostala načela kojih se potrebno pridržavati, a to su načelo jedne godine, jedinstvo i točnost, univerzalnost te specifikacija. Aplikacija prvenstveno služi pri informiranju građana o aktualnom proračunu, edukaciji o proračunu kao temeljnom dokumentu lokalne samouprave i o načinu njegova donošenja, ali i kao mjesto participiranja građana u donošenju proračuna.
Karlovac: Na prijedlog građana uređen DV Dubovac, asfaltirano 17 makadamskih cesta, postavljena javna rasvjeta, uređena igrališta i parkirališta..
U Gradu Karlovcu gradonačelnik je i ove godine odradio sastanke s predstavnicima Vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora koji su predlagali i iznosili mišljenja o prioritetima i komunalnim projektima za pojedinu gradsku četvrt odnosno mjesni odbor. Sukladno financijskim mogućnostima i prioritetima u proračun su prijedlozi predstavnika i uključivani. Objavljeno je i javno savjetovanje na kojem su se zaprimali zahtjevi građana, a potom i izvješće o zaprimljenim zahtjevima, nakon čega je svakom predlagatelju odnosno predlagateljici dostavljen i odgovor o tome zašto je njegov/njezin zahtjev prihvaćen ili neprihvaćen. „U 2020. godini 70 % proračuna usklađeno je s prijedlozima Vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Tijekom javnog savjetovanja zaprimljena su dva prijedloga; jedan nepotpun, a drugi je već djelomično bio ugrađen u proračun i predviđen u projekcijama za godine koje slijede. S obzirom da imamo otvorenu komunikaciju s građanima preko njihovih predstavnika u Vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora, veliki dio projekata koje su predlagali već je bio, dakle, ugrađen u proračun. Na njihov prijedlog asfaltiraju se prometnice, postavlja javna rasvjeta, izgrađuju i uređuju dječja igrališta i parkirališta, sade stabla..“ – pojašnjavaju nam iz karlovačkog poglavarstva. Kao veće projekte koje su na prijedlog građana i realizirali posebno ističu uređenje Dječjeg vrtića Dubovac i asfaltiranje 17 makadamskih cesta tijekom 2019. godine, a na makadamske površine, kažu, godišnje izvezu 7000 m3 kamena, sve po zahtjevu građana. Početkom svake godine raspisuju javni poziv Vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora za podnošenje prijava namijenjenih sufinanciranju projekata koje provode jedinice mjesne samouprave kroz javni natječaj „KAkvart“. Javno je objavljen Pravilnik o sufinanciranju projekata jedinica mjesne samouprave, a javno se objavljuju i odluke o dodjeli sredstava s točnim iznosima i nazivima projekata koji su podržani. Vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora sami predlažu projekte koje prijavljuju. Saznajemo da je u Gradu Karlovcu u 2018. građanima na raspolaganju bilo 750 tisuća, u 2019. godini 700 tisuća, a u 2020. godini 840 tisuća kuna.
Dubrovnik: Participativno budžetiranje uči se od osnovne škole; 70 tisuća kuna prepušteno školarcima
Iako je korona poremetila prvotne planove u vezi participativnog budžetiranja predviđene za ovu i narednu godinu, Dubrovačka razvojna agencija uspješno je provela projekt participativnog budžetiranja u osnovnim školama pa su tako učenici sedam dubrovačkih osmoljetki izglasali za svaku školu po jedan projekt. Ukupna vrijednost projekata iznosi 70 tisuća kuna, a sredstva za njihovu provedbu osigurao je Grad Dubrovnik raspodijelivši ih na jednake dijelove među školama.
Učenici su tako najčešće zahtijevali projekte koji su se odnosili na fizičke aktivnosti poput sprava za vježbanje na otvorenom, nabavku vanjskih klupa i stolova, bicikala i stalaka za njih, stolova za stolni nogomet i slično, a realizacija svih projekata očekuje se do konca ovog mjeseca.
Školarci su sudjelovali u procesu koji je trajao mjesec dana, a uključivao je edukativnu radionicu koja je obuhvatila 20 razreda, dijelom u školama, a dijelom na online platformama. Sudjelovalo je ukupno 469 učenica i učenika s 40 projekata koji su se potom analizirali i prihvaćali u skladu s postavljenim kriterijima.
Split: Na temelju prijedloga građana, prošle godine za komunalno održavanje izdvojeno 20,6 milijuna kuna više u odnosu na prethodnu godinu
Grad Split jedan je od rijetkih koji je razvio aplikaciju namijenjenu participativnom budžetiranju pa je tako ove godine građanima omogućeno aktivno sudjelovanje u kreiranju gradskog budžeta. Aplikacija je razvijena u okviru implementacije Proračunskog računovodstva i Riznice kao nastavak razvoja platforme Otvoreni grad čime je Split u proteklom razdoblju podigao razinu transparentnosti i otvorenosti proračuna i poslovanja. Korištenje same aplikacije vrlo je jednostavno, kako smo ranije objasnili na primjeru Grada Labina; korisnik ima mogućnost smanjenja ili povećanja iznosa kod određenih proračunskih stavki, a postoji i mogućnost potpunog ukidanja pojedinih stavki gdje nije moguće smanjenje ili povećanje jer, ukoliko se projektna aktivnost želi ostvariti, mora ići u punom iznosu. Ukupan iznos proračuna ne može se mijenjati tako da prije slanja svojih prijedloga građani moraju obratiti pažnju na proračunsko načelo uravnoteženosti, odnosno, ukoliko se neke stavka u proračunu poveća potrebno je drugu smanjiti kako bi konačan iznos proračuna ostao na istoj razini. S praksom participativnog budžetiranja, Grad Split započeo je 2018. godine uključivši građane u planiranje proračuna za 2019. godinu. Tom prilikom je pristiglo oko 240 prijedloga od čega se većina odnosila na komunalno održavanje poput uređenja zelenih površina, izgradnje dječjih igrališta i slično. Sukladno tim prijedlozima, u proračunu za 2019. godinu sredstva za komunalno održavanje povećana su za 20.6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu te su pokrenute aktivnosti na izgradnji ukupno osam dječjih i sportskih igrališta na području Grada. Osigurana su i sredstva za održavanje i uređenje dodatnih 23 000 m2 zelenih površina u odnosu na postojeće te su pokrenute aktivnosti na osiguranju novih mjesta u gradskih vrtićima. „Kao jedna od rijetkih lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj, Grad Split je svojim građanima omogućio sudjelovanje u izradi proračuna bez ograničavanja visine proračunskih sredstava što građanima omogućava predlaganja svih projekata koje smatraju korisnima i nužnima“ – rekli su nam iz splitske gradske uprave. Osim navedenog, izjednačene su cijene gradskih i privatnih dječjih vrtića što na godišnjoj razini zahtijeva sredstva u iznosu od 34 milijuna kuna. Spomenimo i da je proračunom za 2019. godinu Grad Split povećao iznos decentraliziranih sredstava namijenjenih gradskim kotarima za 35 % u odnosu na izdvajanja u ranijim godinama koja se namjenski koriste za manje komunalne zahvate u pojedinom kotaru. Na taj način, Grad je svojim građanima pružio mogućnost da, u izravnoj svakodnevnoj komunikaciji s tajnicima gradskih kotara, mogu utjecati na raspodjelu decentraliziranih sredstava koji na godišnjoj razini premašuju iznos od šest milijuna kuna.
Osim navedenih primjera gradova koji su već uspješno implementirali participativno budžetiranje u svoj sustav, sve je više onih koji se ohrabruju na taj korak pa je tako i Grad Vrbovec ove godine prvi put uveo mogućnost sudjelovanja građana u kreiranju gradskog budžeta. Nakon što je građanima u rujnu na kućne adrese pristigla knjižica naziva „I tebe se pita“ u kojoj je pojašnjen čitav proces participiranja odnosno mogućnosti koje se pružaju, zaprimljeno je 37 prijedloga. „To je još jedna novina koju uvodimo. Proračun je temeljni dokument svakog grada i općine. Proračunom određujemo kak bu zgledal naš grad za dvije, pet, ali i za deset godina. Upravo zato po uzoru na brojne napredne gradove u Hrvatskoj i mi smo pozvali građane da nam šalju svoje prijedloge. Svatko od nas najbolje pozna svoju ulicu, kvart ili selo. Građani najbolje znaju kaj žele da se gradi u njihovom kraju. Zato vjerujem da će nam informacije koje dobijemo od građana bit od velike koristi“ – rekao nam je gradonačelnik Denis Kralj.
Slična je situacija i u Umagu, gdje se također ove godine prvi put krenulo s mogućnošću participativnog budžetiranja, a u tjedan dana primljeno je oko sto prijedloga. Uprava Grada Umaga, kao jednog od tri s najvišim proračunskim prihodima u Istri, vjeruje kako je važno uključiti i prijedloge građana u planiranje. Prijedlozi su se dostavljali putem obrasca gdje je bilo moguće naznačiti što je potrebno izgraditi, urediti ili organizirati, a čelnici će to nastojati uključiti u plan za 2021. godinu.
Participativno budžetiranje putem javnog savjetovanja provode i Ozalj, Zlatar, Pleternica, Gospić, Novi Marof, Bjelovar, Supetar..(Vedrana Humski)
