Ako izuzmemo Grad Zagreb, po broju vrtićanaca na svakih 1000 stanovnika prednjači Čakovec, porast broja upisane djece lani je, u odnosu na 2022. godinu najveći u Kastvu, a Komiža se može pohvaliti najvećim rastom broja odgojitelja kao i najnižim brojem djece po odgojitelju u istom razdoblju, odnosno, najboljim vrtićkim standardom po tom pitanju. Ukupno je najviše vrtićanaca u Splitu.
Unatoč činjenici da nas je sve manje i da smo jedna od zemalja s najlošijim demografskim kretanjima i dalje se događa da u vrtićima nemamo dovoljno mjesta za sve mališane te ih pozamašan broj ostaje neupisan, a roditelji „na sto muka“ kome i gdje ostaviti djecu dok su oni na poslu. U posljednjih nekoliko godina iz izvora poput NPOO, EU fondova, Programa ruralnog razvoja te vlastitih resursa, jedinice lokalne samouprave povukle su značajna sredstva za gradnju i opremanje novih vrtića ili proširenje i adaptaciju već postojećih kao i za osiguravanje pedagoškog nadstandarda, sufinanciranje ili financiranje smještaja. Ovih je dana završilo i javno savjetovanje za novi Natječaj putem kojeg je iz Europskog fonda za regionalni razvoj te državnog proračuna gradovima, županijama i općinama dostupno 45,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje predškolskih ustanova. Jedinice lokalne samouprave tako će pojedinačno moći povući između 80 tisuća i 2 milijuna eura, a cilj Vlade RH je do kraja drugog kvartala 2026. godine osigurati 22.500 novih mjesta za polaznike vrtića.
Osim same dostupnosti mjesta u vrtiću, mnogim je roditeljima prepreka i cijena predškolskog programa, a mjere i projekti kojima se nastoji doskočiti problemima te vrste variraju od grada do grada. Potpuno besplatan vrtić zasad nudi samo njih šest; Belišće, Umag, Vrlika, Obrovac, Sinj i Ploče.
Što se tiče ukupnog broja upisane vrtićke djece (prema podacima Državnog zavoda za statistiku), ako zanemarimo Zagreb koji je neusporediv s drugim gradovima, prednjače, jasno, ostali veliki gradovi. Prvi je Split sa 6.248 upisanih mališana, slijede Rijeka, Osijek i Zadar gdje je vrtićanaca u rasponu od 3.167 do 3.811. Potom ih je najviše u Velikoj Gorici, odnosno, 2.904, a zatim u Puli koja je u 2023. godini imala 2.058 vrtićke djece. Među deset najbolje rangiranih još su Slavonski Brod, Šibenik, Dubrovnik i Čakovec gdje se raspon upisanih kreće između 1.878 i 1.928 vrtićanaca.
Gledamo li broj djece na svakih tisuću stanovnika, na prvom je mjestu Čakovec s brojkom od 69,2 mališana, a u pet najbolje rangiranih su još i Kastav (61,8), Solin (61,4), Prelog (55,4) i Korčula (53,4). U Novigradu je na tisuću stanovnika 51,2 vrtićke djece, u Umagu 50,3, a listu zatvaraju Buje (49,1), Opuzen (47,9) i Ludbreg (47,7).
U 80 gradova zabilježen je porast broja upisane djece, dok je ukupno u 2023. godini 3,239 upisanih više nego što je bilo u godini ranije. Porastom broja upisanih vrtićanaca najviše se može pohvaliti Kastav budući da ih je u odnosu na 2022. bilo 49,64 posto više ili, izraženo u konkretnim brojkama, 209 polaznika više (s 421 djeteta „narasli“ su na 630). Drugi je Otok gdje je brojka veća za 31,30 posto, potom Kraljevica u kojoj je rast za 30,23 posto, u Cresu je 29,17 posto više upisanih mališana, peti je Poreč s postotkom od 28,67 posto više polaznika. Listu najboljih čine još Klanjec, Buje, Trogir, Novi Marof i Skradin u kojima se trend rasta kreće u rasponu od 17,24 do 23,68 posto.
U 2023. u odnosu na prethodnu godinu narastao je i broj odgojitelja, odnosno, umjesto 19.131 u 2022. lani ih je bilo ukupno 20.519. Što se tiče porasta, on je najveći u Komiži (za 100 posto) koja je umjesto 7 odgojitelja, koliko ih je bilo u 2022. godini, u 2023. bila bogatija za još toliko. Slijedi Pleternica s rastom od 59,26 posto, Zlatar je treći s povećanjem od 47,06 posto, potom Grubišno Polje gdje je trend porasta 45,45 posto, a Skradin, iako je naveden kao peti dijeli istu poziciju jer je „u dlaku“ isto i postotno povećanje. Na listi deset najbolje rangiranih nalaze se još gradovi Klanjec, Kutjevo, Rab, Poreč i Belišće čiji je porast broja odgojitelja u vrtićima u rasponu od 33,33 do 35,71 posto.
Broj djece po odgojitelju jedan je od najvažnijih pokazatelja pedagoškog standarda i njemu najbolje udovoljavaju mali gradovi kojih je i na ovoj listi najviše. Prva je Komiža s 3,29 djece po jednom odgojitelju, drugi je Novi Vinodolski s 3,43 djeteta, slijede Čabar, Novigrad, Opatija i Mali Lošinj s brojevima od 3,48 do 3,96 djece po odgojitelju, a među najboljima su još Cres, Skradin, Poreč i Sisak s rasponom od 4 do 4,38 djece po odgojitelju. Sisak je, dakle, jedini veliki grad na ovom popisu, dva srednja grada su Opatija i Poreč dok su sve ostalo mali gradovi.
(V.H.)
