Solin i Imotski najmlađi su gradovi u zemlji gledamo li dobnu strukturu stanovništva – jedina su to dva grada u kojima je starost stanovništva u prosjeku niža od 40 godina. Prosjek godina u Solinu je 39,4, a Imotskom 40. Treći najmlađi grad je Metković s prosjekom godina 40,9, zatim Dugo Selo čiji stanovnici su u prosjeku napunili 41, te Kaštela sa 41,9 godina. Među 10 gradova s najmlađim stanovništvom u zemlji su još Sinj – 42,1, Pregrada – 42,5, Trilj – 42,6 te Sveta Nedelja i Donja Stubica u kojima prosječna dob stanovnika iznosi 42,7 godina.
Analizirali smo, naime, ovih dana objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima koji još jednom potvrđuju trend starenja Hrvatske. Prosječna globalna dob na zemlji je 31 godina, prosječna dob u Europi je 43 godine, a u hrvatskim gradovima – 45,1.
Među ‘mlađe’ gradove, u kojima je prosječna dob ispod 43 godine, spadaju još Velika Gorica i Otok (42,8), Zlatar i Vinkovci (42,9), Našice, Vrgorac, Mursko Središće te Prelog i Zagreb (43). U Novom Marofu i Makarskoj stanovnici su u prosjeku stari 43,1 godinu, Đurđevcu, Zadru i Čakovcu 43,2 godine, Omišu 43,3, Zaprešiću 43,4, Ivanić Gradu, Samoboru i Ludbregu 43,5… Ispod 44 godine su još Ivanec, Pleternica, Đakovo, Vrbovec, Biograd na Moru, Lepoglava, Čazma, Klanjec, Novska i Gospić. Prosječnu dob između 44 i 45 godina imaju stanovnici čak 32 grada, u 18 je prosječna dob između 45 i 46 godina, godinu stariji – između 46 i 47 godina su u prosjeku stanovnici u 16 gradova, u osam su stari između 47 i 48 godina, u sedam između 48 i 49 godina, a dva između 49 i 50 godina. U četiri grada – Visu, Skradinu, Vrbovskom i Vrlici, stanovnici su u prosjeku stariji od 50 godina, a najstariji su u Vrlici – 51,5 godina.
Što se tiče udjela djece i mladih u populaciji, poredak vodećih sličan je, naravno, kao i kad je u pitanju prosječna dob, samo su ovaj put Solin i Imotski zamijenili pozicije. Imotski, tako, ima najveći udio djece i mladih, od 0 do 19 godina – 24,6 posto, a Solin 24,1 posto. Slijedi Metković u kojemu je 23,5 posto djece i mladih, u Dugom Selu ih je 22,9 posto, Kaštelima 21,9, Murskom Središću 21,8, a Biogradu na Moru 21,7 posto. Među gradovima s najviše djece i mladih su još Đurđevac, tamo ih je 21,4 posto, Vinkovci gdje ih je 21,4 posto, te Trilj, Čakovec i Vrgorac u kojima je 21,1 posto djece i mladih do 19 godina. Ukupno gledajući, samo 34 grada u zemlji imaju udio djece i mladih do 19 godina veći od 20 posto.
Koliko smo već stara nacija najbolje govore poražavajući podaci o indeksu starenja i koeficijentu starosti. Naime, indeks starenja jest postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na broj osoba u dobi 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% pokazuje da stanovništvo određenog područja kontinuirano stari. U Hrvatskoj, Solin, kao najmlađi i demografski najprosperitetniji grad ima indeks – 89,1.
Koeficijent starosti je, pak, postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad vrijednost prijeđe 12%, smatra se da stanovništvo određenog područja kontinuirano stari. Kod nas, opet Solin kao najmlađi, a koeficijent mu je 21,5. (m.p.d.)
