I ove godine, kao i nekoliko proteklih, proveli smo opsežno istraživanje i prikupili dostupne podatke iz većine naših gradova o izdvajanjima za stipendije. Brojke kojima raspolažemo kažu nam kako je čak trećina gradova u aktualnoj pedagoškoj i akademskoj godini povisila, a otprilike podjednako toliko njih i snizila, ukupna izdvajanja namijenjena stipendiranju školaraca i studenata. Među njima za stipendije svojih učenika i studenata (nakon Zagreba naravno) najviše izdvajaju Varaždin, Koprivnica, Biograd na Moru, Vinkovci, Dubrovnik, Vukovar… Biograd na Moru, baš kao i lani, pak, prednjači stipendijskim izdvajanjem po glavi stanovnika. Poreč dodjeljuje najvišu učeničku, Umag najvišu studentsku stipendiju, a prosječno 74 hrvatska grada za stipendije studenata i učenika u 2024. izdvaja – 173.204 eura ili pojedinačno po stipendisti 143,039 eura…
Ulaganja u mlade, znanje i obrazovanje apsolutno je dobro planirani ulog u budućnost i najbolja moguća investicija, a ne puki proračunski trošak. To polako, ali čini se sigurno, shvaća i u praksi primjenjuje i glavnina hrvatskih gradova. Danas su stipendije stoga obavezna stavka u manje-više svim gradskim budžetima. Nema ih tek nekoliko gradova, pa i oni to uglavnom pokrivaju subvencioniranjem kamata učeničkih ili studentskih kredita. Prebirući po prikupljenim podacima, nailazimo na popriličnu šarolikost u konceptima stipendiranja, uvjetima, kriterijima, pojedinačnim i ukupnim iznosima, koje gradovi izdvajaju za stipendije iz Proračuna. Potonji se iznosi kreću od 11.300 do 5.786.800 eura koliko izdvaja Grad Zagreb. No, kako Zagreb administrativnom specifičnošću i naročito ‘težinom’ blagajne ne možemo realno uspoređivati s ostalim gradovima, i u ovoj ćemo ga demografskoj priči promatrati kao zasebnu kategoriju istraživanja.
Biti školarac ili student- posebno ako se stručno ili akademsko znanje i zvanje stječe izvan vlastitog prebivališta- odavno, a naročito danas u doba progresivne recesije, inflacije i općenito galopirajućih troškova života, znači i pretpostavlja značajnu financijsku stavku za prosječnu obitelj u RH. Upravo iz toga razloga stipendija, osobito u nekim izdašnijim slučajevima, nudi konkretan oslonac kako samim učenicima i studentima, tako i njihovim roditeljima. Naime, uz podršku ove vrste, ipak se koliko-toliko kvalitetnije rješava pitanje prehrane i stanovanja, a povremeno je i lakše priuštiti kakav izlazak s društvom, odlazak na utakmicu, koncert ili neku drugu željenu sitnicu u svakodnevnici studenata i školaraca…
Iako usporedba apsolutnih iznosa često i nije relevantna ukoliko se ne stavi u omjer s Proračunom, navest ćemo da preko 20 analiziranih gradova u zemlji izdvaja za stipendije iznad 100.000 eura, a njih 40 i više iznad 50.000 eura. Gledajući ‘per capita‘ , gradski budžeti namijenjeni studentima i učenicima kreću se po stanovniku od 1 i nešto do preko 60 eura.
Koliko njih, na kakav način, i u kojim konkretnim iznosima za tu namjenu izdvaja sredstava, provjerili smo u novom sveobuhvatnom istraživanju u kojemu smo prikupili brojčane podatke iz sedamdesetak hrvatskih gradskih uprava. Istražili smo koliko naši gradovi izdvajaju za stipendije, koliki su maksimalni iznosi učeničkih i studentskih stipendija u aktualnoj akademskoj godini, tko ima najviša godišnja stipendijska ulaganja s obzirom na broj stanovnika, i tko je najviše u odnosu na proteklu godinu podigao ukupan proračunski, ali i pojedinačni iznos mjesečnih potpora školarcima i studentima.
Evo i što nam kažu brojke i podaci iz promatranih gradova…
Osim Zagreba, značajnu svotu novca za svoje učenike i studente u ovoj je godini osigurao Grad Varaždin – 500.000 eura, koji u 2024. dijeli iznosom 10 posto više stipendije učenicima, odnosno 13-16 posto više studentima. Slijedi Grad Koprivnica koji je za stipendije osigurao – 396.348 eura. Nakon njega na rang-listi ukupnih stipendijskih izdvajanja slijede Grad Biograd na Moru – 367.000 eura, Grad Vinkovci – 314.000 eura, Grad Dubrovnik – ravno 300.000 eura, Grad Vukovar – 292.307, Grad Čakovec – 286.297, Grad Solin – 262.519, Grad Rovinj – 226.900, a Top 10 zaokružuje Grad Rijeka– 222.000 eura.
Budući je riječ o apsolutnim iznosima, sasvim logično u tablici prednjače redom veliki gradovi, među koje su se uspjeli ‘ugurati’ tek srednji po veličini Vinkovci, Solin i Rovinj, ali i Biograd na Moru, koji je jedini u tom vrhu iz kategorije ‘malih gradova’ te uvjerljivi prvak po ‘per capita‘ stipendijskim izdvajanjima. Iznad pola milijuna eura za stipendije u svojoj blagajni osigurala su dva analizirana grada, Zagreb i Varaždin, preko 200.000 eura izdvaja točno 10 gradova, između 100.000 i 200.000 eura – 11, između 50.000 i 100.000 – 22 grada, a najviše ih se za koje raspolažemo brojkama smjestilo u skupini između 20.000 i 50.000 eura…
U odnosu na broj stanovnika, uz lidera Biograda na Moru (65.52 eura ‘per capita’), ističu se izdvajanjima za stipendije i Hvar – 30.33, Rovinj–17.50, Belišće –16.43, Obrovac-15.78, Komiža– 15.06, Opatija – 15.02, Koprivnica – 13.87, Vukovar – 12.61 i Buzet – 12.15 eura po glavi stanovnika.
Među vodećih deset na tom polju već su standardno poziciju opet zauzeli redom ‘mali’ i ‘srednji’ gradovi, uz usamljenu ‘veliku’ Koprivnicu, no stipendijska je stavka u proračunu postala nezaobilazna konstanta u gotovo svim gradovima i među najistaknutijima demografskim mjerama, kojih se, podsjetimo i sada, većina, nisu odricali, a niti ih, barem ne značajnije, korigirali ni uslijed korona krize u razdoblju 2020. – 2022. Kod stipendija, iznad 12 eura po stanovniku izdvaja navedenih 10 gradova, između 10 i 12 eura po glavi stanovnika – 9 gradova, najviše ih ipak- između 3 i 10 PC eura- 44 analizirana grada…
Podjednako gradova povisilo i snizilo stipendijska izdvajanja
Po 23 grada iz našeg istraživanja- dakle podjednako njih- podiglo je i snizilo u 2023./2024. ukupna nominalna izdvajanja za stipendije svojih učenika i studenata u odnosu na 2022./23. Pozitivno je da su iznosi porasta ipak nešto veći nego kod smanjenja iznosa (ukupno za 46 analiziranih gradova: 472.443 – 393.298 eura). Povećanja se kreću od +268 do +101.555 eura (prosječno- 19.685 eura), a sniženja od -100 do -166.747 eura. Na istom ukupnom iznosu izdvajanja kao i lani ostalo je 26 promatranih gradova. Maksimalne studentske stipendije povisilo je čak 60 analiziranih gradova, isti iznos zadržalo – 35, a snizilo samo njih – 7. Kod maksimalnih učeničkih stipendija ‘plus’ bilježi 39, na istom iznosu kao prošle godine ih je – 18, a sniženom tek- 2.
Uspoređujući podatke iz minule pedagoško-akademske 2022.- 2023. i tekuće 2023.-2024. najveći nominalni porast ukupnih proračunskih izdvajanja za stipendije učenika i studenata bilježi Biograd na Moru (+101.555 eura), koji je lani izdvojio 265.445 eura, a sada 367.000 eura, ispred Vukovara (+79.936), Rijeke (+68.306), Ogulina (+50.000), Koprivnice (+46.348), a znatnije povećanje imaju i Virovitica, Sveta Nedelja, Pula, Karlovac i Solin (između +11.219 i +21.900 eura). Kada se radi o postotnom porastu tada je visoko iznad svih Ogulin (+250 posto), a potom su u poretku – Čabar (+112.85 posto), Rijeka (+44.44 posto), Virovitica (+41.24 posto), iza kojih su odmah i- Biograd na Moru, Vukovar, Sveta Nedelja, Karlovac, Koprivnica i Šibenik (od +13.01 do 38.26 posto porasta).
Prema očekivanju, rekorder po visini učeničke stipendije je nekako i razumljivo Grad Zagreb – 360 eura. Njega slijedi Grad Poreč, u kojem najviše stipendije za školarce iznose 160 eura, Grad Rijeka i Grad Čazma učenicima mjesečno dijele po 150 eura, Dubrovnik daje 145 eura, Hvar – 135, Buzet-120, Solin– 119, Nova Gradiška, Rab i Samobor – 110 eura… Ravno 100 i više eura mjesečne stipendije školarcima daje točno 20 promatranih gradova, između 80 i 100 eura dodjeljuje 15 gradova, iznos između 50 i 80 eura školarci dobivaju u 22 grada. Prosječna najviša učenička stipendija u RH, prema dostupnim podacima iznosi 89.42 eura.
Najveće nominalno povećanje pojedinačnog iznosa maksimalnih učeničkih stipendija u 2024. prema 2023. ima Buzet (+67 eura), u vrhu su i: Solin (+40), Čabar (+34), Duga Resa i Crikvenica (+30), Rovinj (+28), Gospić (+27), Grubišno Polje i Kastav (+20), Cres i Klanjec (+17 eura)… Većina njih može se pohvaliti i izuzetnim postotnim povećanjem, pa poredak također i tu predvodi Buzet (+126.03 posto), a iza su: Duga Resa (+75.79 posto), Čabar i Klanjec (+50.69 poto), Solin (50.01 posto), Gospić (+49.99 posto), Crikvenica (+42.86 posto), Rovinj (+35.63 posto), Grubišno Polje (+25.58 posto), Garešnica i Ludbreg (+25.57 porasta)…
Iza Zagreba s 500 eura, Umag i ove godine, kao i lani, uvjerljivo predvodi listu ostalih gradova po izdvajanjima za maksimalne pojedinačne stipendije studenata budući da studentima mjesečno isplaćuje – 417 eura. U tome ih slijede Koprivnica– 240 i Makarska – 232 eura, Rovinj- 230, Dubrovnik– 220 Poreč – 216, Obrovac -212, Novigrad – 210, Benkovac, Biograd na Moru, Hrvatska Kostajnica, Križevci, Novska, Otočac, Skradin, Rijeka i Hvar – po 200 eura… Između 150 i 250 eura isplaćuje studentima mjesečno za stipendije iz proračuna 37 u našem istraživanju promatranih gradova, između 100 i 150 eura 65 gradova, između 50 i 100 eura 52 grada. U Top 10 maksimalnih je iznosa i studentskih i učeničkih stipendija – zanimljivo- čak 7, odnosno 8, priobalnih gradova. Prosječna najviša učenička stipendija u RH, prema podacima iz promatranih gradova iznosi 142.66 eura.
Najviši nominalni porast maksimalnih studentskih stipendija u 2024. u odnosu na 2023. bilježi Biograd na Moru (+107 eura), a tu su u vrhu i: Skradin (+100 eura), Novska i Otočac (+ 94 eura), Novigrad (+91 euro), Buzet (+80 eura), Rijeka (+54 eura), Delnice (+50 eura), Petrinja (+42 eura), Crikvenica i Gospić (+40 eura)… Biograd na Moru prednjači i postotnim porastom (+115.05), ‘plus’ 100 posto i više imaju i Buzet i Skradin, a izrazito povećane maksimalne stipendije studentima i studenticama dijele i: Novska, Otočac, Novigrad, Delnice, Pregrada, Gospić i Petrinja (45.30-88.36 posto porasta)… (Pero Livajić)
Rijeka i Metković s najvišim minimalnim stipendijama…
Rijeka ima najvišu minimalnu mjesečnu učeničku stipendiju i iznosi 150 eura, ustvari isto koliko iznosi i maksimalna učenička koja se u 2024. temeljem darovitosti i socijalnog kriterija dodjeljuje za 37 polaznika/ca 3. i 4. razreda srednjih škola. Prema iznosu minimalnih stipendija namijenjenih učenicima u vrhu su po visini i: Zaprešić – 100 eura (isto koliko i maksimalna), Rovinj – 90 eura (maksimalna je 108), Senj– 86.27 eura (toliko iznosi i maksimalna), Solin – 79.63 eura (maksimalna-119.45 eura), Dubrovnik (maksimalna – 145) i Labin (maksimalna-90) po 75 eura, Cres (maksimalna-150), Dugo Selo (maksimalna-70) i Ivanić-Grad (maksimalna-70) – po 70 eura.
Metković, pak, ima najvišu mjesečnu minimalnu studentsku stipendiju koja iznosi -180 eura (koliko iz Proračuna dobiva i maksimalna studentska). Tek nešto nižu minimalnu stipendiju namijenjenu studentima/cama imaju: Hvar – 170 eura (maksimalna-200), Makarska (maksimalna- 232), Rijeka (maksimalna – 200), Rovinj (maksimalna -230), Šibenik (maksimalna-150), Zaprešić (maksimalna-150) – po 150 eura (i Čazma dijeli studentima-150 eura, ali jednokratno), Ivanić-Grad (maksimalna-140) i – Rab (maksimalna-140) – po 140 eura…
[/vt_box]
Umag ima rekordnu stipendiju – godišnje 5.000 eura, stipendiraju studente iz čitave RH!
Ne bi li privukao studente i studentice iz cijele Hrvatske, Grad Umag i 2023./24. dijeli rekordne stipendije – do 5.000 eura godišnje za deficitarna zanimanja, a kojima se promovira politika promišljanja budućnosti i sigurnih javnih usluga za građane Umaga.
Tako su za aktualnu obrazovnu godinu dodijeljene ukupno 24 stipendije studentima s prebivalištem na području RH koji su upisali studije za deficitarna zanimanja od interesa za Umag, njih je 9 iz Umaga, 1 iz Brtonigle, 2 iz Splita i Virovitice, po 1 student/ica iz Sesveta, Nuštra, Ogulina, Zagreba, Babine Grede, Bjelovara, Dekanovca, Vinkovaca, Ivankova i Skrada. Posebnost umaških stipendija jest da su iste dostupne svim studentima s područja Istre i Hrvatske, a ne samo Umaga, uz uvjet da na području Umaga rade onoliko godina koliko su primali stipendije, zašto će im Grad Umag nakon završetka studija i zapošljavanja, kroz poticajne mjere bodovanja, omogućiti kupnju POS-stanova…
Dobre prakse stipendiranja…
Kada govorimo o gradovima i stipendijama, nikako se ne smije izostaviti primjer Labina koji je još u 2021 među prvima u Hrvatskoj uveo dualni model stipendiranja koji po prvi put dijeli deficitarna zanimanja na ona koja su tražena u lokalnom gospodarstvu i ona za kojima potrebu ima lokalni javni sektor, a cilj uvođenja novog modela stipendiranja je omogućiti da financijske poticaje dobiju upravo srednjoškolci i studenti koji se obrazuju konkretno za zanimanja koja su najtraženija na lokalnom tržištu rada. Time se nastoji dodatno potaknuti mlade na ostanak u rodnom gradu nakon završetka školovanja, kao demografska mjera koja omogućava da se čim veći broj mladih po završetku obrazovanja vrati u Labin i tu započne profesionalnu karijeru, osigura stabilne temelje za zasnivanje obitelji i dugoročni ostanak. Uz to, gospodarstvo i javni sektor Labina dobit će kadar koji im je najpotrebniji i to s naglaskom na domaćim mladim ljudima. Kako ističe gradonačelnik Valter Glavičić, poduzetnici i obrtnici tako će moći stipendirati učenike i studente koji najviše odgovaraju profilu njihovih tvrtki, a Grad Labin sudjeluje u stipendiranju kao partner, poduzetnicima i obrtnicima pokrivajući do 50 posto ukupnog iznosa stipendija, po pedagoško/akademskoj godini za najviše 4 učenika i studenta. Bitna informacija za stipendiste i roditelje je ta da se minimalni mjesečni iznos stipendije u 2024. udvostručio, i on po ovom modelu mjesečno za studente iznosi 200 eura, a srednjoškolcima- 150 eura.
Dualni model provodi se i u Jastrebarskom – uz 60 učenika i studenata koje stipendira Grad, mjesečnu potporu dobivat će i srednjoškolci stipendisti Jamnice, polaznici smjera tehničara za logistiku i špediciju, njih ukupno 26, dok 24 učenika 2. razreda stipendira i Kaufland. Jastrebarsko, kao i Dubrovnik, Opatija, Mali Lošinj, Čakovec, Hvar… – uz svoju studentsku populaciju, tradicionalno stipendiraju i studente iz Vukovara. Primjerice Dubrovnik – koji ima i stipendije za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata- više godina stipendira i 10 vukovarskih studenata i studentica koje na natječaju bira Grad Vukovar.
Grad Osijek za akademsku 2023./2024. dijeli 52 stipendije pri čemu 50 posto njih studentima i studenticama koji su upisani na studijske programe iz STEM područja znanosti, 10 posto studentima s invaliditetom, po 20 posto stipendija darovitim i studentima koji se školuju za deficitarna zanimanja. U suradnji s Udrugom Osijek Softver City i gradskim gospodarstvenicima provode i pilot projekt gradsko-poduzetničke stipendije u ‘funkciji poticanja gospodarstva’. Riječ je o stipendiji koju s 2/3 financira Grad, a preostali dio poduzetnici iz Osijeka…
Grad Ploče je uz 27 redovitih stipendija u visini 110 eura omogućio dodatnih 8 stipendijskih ugovora studentima i studenticama s vrha gradskog stipendijskog popisa i to 4 za opći uspjeh i po 2 prema socijalno-materijalnom statusu i za deficitarna zanimanja, na temelju prije koju godinu sklopljenog sporazuma o sufinanciranju stipendija s tvrtkom Adriatic Tank Terminals. Dodatna mjesečna novčana nagrada iznosi 90 eura…
Osim 67 stipendija koje dodjeljuje sam Grad Karlovac, stipendije dijeli i Rotary klub Karlovac na temelju suradnje započete 2015. o stipendiranju studenata smještenih na bodovnoj listi neposredno ispod kandidata s ostvarenim pravom na stipendije Grada koji je, pak, osnivač Zaklade Nikola Tesla, sa svrhom poticanja izvrsnosti u obrazovanju, stvaralačkom i inovativnom znanstveno-istraživačkom radu za nove tehnologije, djece i mladih s područja Karlovca, a koja u 2023./24. dijeli dodatnih sedam stipendija darovitim učenicima, studentima, doktorandima i mladim znanstvenicima, mjesečno od 160 do 500 eura.
Dvije godine – nema kandidata za deficitarna zanimanja
Benkovac redovitim studentima daje mjesečnu stipendiju od 100 eura, a onima koji studiraju zanimanja koja su u tom gradu deficitarna, konkretno logopediju i edukacijsku rehabilitaciju, 200 eura. Ustvari, tako stoji u objavljenom natječaju, u kojemu je bilo predviđeno i stipendiranje prijeko potrebnih deficitarnih zanimanja konkretno u gradskoj predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Bubamara. Međutim no ove godine, kao ni lani, za tu kategoriju nije stigla niti jedna prijava kandidata!
U Đurđevcu isplata za svaki položeni ispit, u Belišću iznos ovisi o ocjenama…
…krediti u Čazmi, Rijeci, Dubrovniku…
Kao stipendijske posebnosti istaknimo kako Grad Đurđevac redovnim studentima odobrava 6,64 eura po ostvarenim ECTS bodovima, a maksimalno 398,17 eura u akademskoj godini, dok se studentima koji studiraju u Đurđevcu odobravaju stipendije u iznosu 13,27 eura po ostvarenim ECTS bodovima, u akademskoj najviše 796,34 eura. Isplata stipendija vrši se svaki petak prema zaprimljenim zahtjevima, a na temelju dostavljene potvrde o položenim ispitima i ostvarenim ECTS bodovima tako da studenti odmah po položenom ispitu dobivaju isplatu novca. Belišće visinu stipendija vezuje uz ocjene, uz uspjeh i postignute rezultate studenata. Najbolji studenti, njih 25 s najboljim ocjenama, dobivat će po 159 eura mjesečno, po 106 eura dobivat će studenti koji se ne nalaze među studentima s najvećim brojem bodova, a koji imaju ukupan prosjek ocjena tijekom pohađanja visokog učilišta najmanje 3,50, odnosno koji imaju ukupan prosjek ocjena tijekom srednjoškolskog obrazovanja najmanje 4,50 za studente prve godine fakulteta. I naposljetku, po 66 eura mjesečno dobivat će svi ostali redovni studenti koji udovoljavaju uvjetima, a imaju niži prosjek od 3,50 tijekom pohađanja visokog učilišta, odnosno niži prosjek od 4,50 tijekom srednjoškolskog obrazovanja za studente prve godine fakulteta.
Iz Proračuna Grada Čazme za akademsku godinu 2023./2024. isplatit će se jednokratnih po 150 eura novčane pomoći za redovne studente, za jednu godinu školovanja. Sufinanciraju i kamate studentskih kredita, a ostvaruju ih svi redovni i izvanredni studenti sveučilišnih (preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija) i stručnih studija u RH i izvan. Za studente odnosno korisnike kredita kojima je prosjek ocjena svih godina studija iznad 4.5, Grad preuzima obvezu vraćanja glavnice kredita, uz uvjet zapošljavanja na području Čazme isti vremenski period koliko je trajalo korištenje kredita. A kredite redovnim studentima mjesečnih 132,72 eura dijeli Donji Miholjac, u pravilu bez obveze vraćanja. Sveučilište u Rijeci u suradnji s Gradom Rijekom i drugim partnerima, pak, omogućuje povoljne kamate na studentski kredit i mogućnost korištenja počeka otplate i do godine dana nakon završetka studija. Uz 62 učeničke i studentske stipendije u pet kategorija, s najvećim udjelom stipendija za deficitarna obrtnička i medicinska zanimanja, kredit dijeli i – Grad Dubrovnik (mjesečno 70-135 eura)…
Postdiplomske stipendije dijele Krk, Solin i Opatija, koja uz to što daje stipendiju i za poslijediplomski – doktorski- studij (1.500 eura jednokratno), ima i zasebnu stipendiju dr. Jadranko Crnić, za studente prava… Grad Zagreb za aktualnu školsku i akademsku godinu dodjeljuje gotovo 850 stipendija: uz one za deficitarna zanimanja (232), za studente slabijeg imovinskog stanja (125), učenike i studente s invaliditetom (95) i 291 stipendiju za izvrsnost, dijeli i – za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine 105 stipendija…
Ključne novine u Gradu Makarskoj su da se na natječaj imaju pravo javiti i studenti koji studiraju u EU, ali i da se uz stipendije za uspješne studente i studentice, stipendije iz socijalne skrbi, umjetničke stipendije i stipendije za deficitarna zanimanja dijeli i – stipendija posebnog značaja za Grad za koju su se uz studente iz RH i Europske unije, mogu prijaviti i studenti i studentice koji studiraju na području Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država… Ista je povećana sa 265 na 500 eura i ove je godine pripala vrsnoj i talentiranoj sportašici, Klari Andrijašević, studentici Sveučilišta u Splitu, na 2. godini diplomskog studija Ekologija i zaštita mora.
Dodajmo da je Grad Bjelovar u akademskoj 2023./24. nakon – punih 10 godina povećao visinu studentskih stipendija koje sada na mjesečnoj razini iznose-130 eura)…
[/vt_box]
Približno isti uvjeti i kriteriji natječaja…
Premda svaki grad sam donosi odluku temeljem kojih kriterija će dijelili stipendije, u većini su osnovni uvjeti za dobivanje stipendija više-manje isti pa učenici i studenti – najčešće moraju živjeti na području grada, biti hrvatski državljani, imati kompetitivan prosjek tijekom prijašnjeg školovanja, a koji ponekad treba biti tek iznad 3.5, što je dostižno većini učenika, dok se studentima – uz nerijetko ostvareni zbroj ECTS bodova (npr. u Đurđevcu) – kao ‘letvica’ uzima položena prethodna akademska godina. U uvjetima natječaja bitnu stavku kod mnogih čine i socijalni status i deficitarnost učenja ili studiranja upisane struke i zanimanja. Neki gradovi stipendije – kao i proteklih godina – isplaćuju za 12 mjeseci (npr. Virovitica), neki za 10, neki za 9 mjeseci, pojedini jednokratnom isplatom, pojedini za tromjesečje, neki u dva dijela. U nekim gradovima je stipendija ujednačena učenicima i studentima, u nekima veća jednima ili drugima, u pojedinima je uvećana ako se đaci ili studenti školuju ili studiraju izvan toga grada, napose u inozemstvu, u nekima je situacija obrnuta. Za studente većina ima i uvjet da nisu prešli 25 godina starosti za dodiplomski studij, ili za diplomski studij – 27 godina života…
