U plusu čak 50 gradova - upisali više prvašića nego lani!

Od 128 gradova, njih 78 bilježi minus, dok ih je 50 u plusu. Najveće povećanje imaju Dubrovnik, u kojem je ove godine upisano 46 prvašića više nego lani i Vukovar sa 42 prvašića više te Kaštela, Samobor, Solin, Zabok i Koprivnica

Otkako se u hrvatskoj javnosti posljednjih nekoliko godina počeo ozbiljnije potencirati i osvješćivati problem negativnih demografskih trendova, početak školske godine postao je doba deprimirajuće i bolne inventure. Iz godine u godinu, što zbog prirodnog izumiranja, a što zbog pojačanog i sve masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske, u prve razrede upisujemo na desetine manje razreda nego godinu ranije. Službene statistike DZS-a kažu da smo u posljednjih deset godina ostali bez čak 2.521 razreda sa po 25 učenika. Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1.375 prvašića manje nego 2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova prebrojavanja. Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139 prvašića.

Istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem smo podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola govore, pak, da je u prve razrede ovih dana krenulo 1.173 djece manje nego lani. I iako je većina gradova – njih 78, i dalje u minusu, što je prevladavajući i konstantan trend, te je ukupni plus (+631) još uvijek trostruko manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kada je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

Najveći porast broja prvašića u apsolutnim brojkama ove godine ima Dubrovnik

Gledajući tako u apsolutnim brojkama, 16 gradova ima dvoznamenkasto povećanje broja prvašića ove godine, počevši od Supetra, Malog Lošinja i Oroslavja, koji imaju po deset prvašića više, do Vukovara i Dubrovnika koji imaju povećanje od čak 42, odnosno 46 prvašića. Više od jednog razreda prvašića više u odnosu na prošlu godinu ove su godine upisali i u Koprivnici (+33), Zaboku (+35), Solinu (+37), Samoboru (+37), te Kaštelima (+39), a u top deset gradova s najvećim porastom u apsolutnim brojakama su još i Senj (+24), Karlovac (+22), Poreč (+20) i Daruvar i Krk (+17).

I dok se neki od gradova u plusu zadovoljno hvale kako imaju stalni i kontinuirani rast broja upisane djece, u dosta njih komentiraju kako nemaju jasan trend, već osciliraju, a posljednjih godina povećane brojke zahvaljuju i pojačanom doseljavanju. Jedan od zanimljivijih primjera osciliranja je zasigurno grad Obrovac, koji ove godine bilježi čak sto postotno povećanje broja upisanih prvašića. Ove su godine, naime, upisali njih 28, a lani 14.

Ogroman skok u broju upisanih prvašića, u postotcima preko 60 posto, ove godine bilježe i u Senju. Gradonačelnik Sanjin Rukavina priznaje da je ova godina specifična i da za sad još nemaju projekcije broja prvašića za iduću godinu, no nada se da će se pozitivan trend nastaviti i dalje. Grad će sa svoje strane učiniti sve što može da bi tako i bilo, pa tako u slijedećoj proračunskoj godini planiraju donijeti nove pronatalitetne mjere koje će, nada se gradonačelnik, pozitivno utjecati na demografsku sliku Grada.

Osim Obrovca i Senja, među gradovima s najvećim skokom su još i Zabok (+43,8 posto), potom Stari Grad na Hvaru (38,5 posto), Komiža (33,3 posto), Orahovica (31,9 posto), dok su preko 20 posto skočili još Prelog, Krk, Novalja i Grubišno Polje.

Kao što smo već naveli, od 128 gradova u minusu ih je 78. No, ovisno o veličini grada, različiti su i razmjeri i težina tog minusa. Pa tako, primjerice, u Osijeku komentiraju kako im 48 prvašića manje, s obzirom na trendove u čitavoj državi a i na to da imaju 20 škola i preko 800 prvašića i nije tako strašno, dok recimo Belom Manastiru minus od 30 prvašića znači čak trećinu manje djece nego lani. Bjelovar, primjerice, ove godine bilježi prilično veliki minus – čak 87 prvašića manje nego lani, no napominju kako su lani imali ogroman skok u odnosu na 2015. godinu, oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend od ‘uobičajenog’ minusa od oko 30-40 prvašića godišnje. Slična je situacija i u Čazmi, u kojoj ove godine bilježe, za svoje razmjere, jako veliki minus – 26 prvašića manje nego lani. No, u Gradu nam kažu kako su prošle godine imali najjaču generaciju – 90 upisane djece u prve razrede pa je zato ovogodišnjih 74 ogroman pad, no ustvari je to prosjek jer im brojke variraju od 68-81 prvašića godišnje. Ivanec ima također sličnu priču, minus od 14 prvašića pripisuju prošlogodišnjem drastičnom skoku – imali su 121 upisanog prvašića, najviše u posljednjih 15 godina.

U Hvaru, primjerice, ističu kako kod njih situacija oscilira iz godine u godinu, i to prilično dramatično s obzirom na mali broj stanovnika i učenika. Ove su godine, tako, u minusu – imaju devet prvašića manje nego lani – 39. Lani su, pak, imali 48, pet više nego 2015., a tada čak 14 više nego 2014., kada je upisano tek 29 prvašića. Ova godina bila je i potpuni podbačaj i u odnosu na 2013. (45 prvašića), pa čak i na 2012. (33 prvašića). S druge strane, imamo, primjerice, Dugo Selo koje ove godine ima 221 prvašića, tek jednog manje nego lani i u kojem ističu kako su zadovoljni situacijom jer imaju dosta mladu populaciju i dobar vitalni indeks, a uglavnom zahvaljujući poslijeratnom doseljavanju. (gradonačelnik.hr)

RAST KAO KONTINUIRANI TREND A NE OSCILACIJA

Franković: Posebnim POS programom riješit ćemo i stambeno pitanje mladih

Dubrovnik je ovogodišnji rekorder kada se u apsolutnim brojkama gleda porast broja prvašića, a novi gradonačelnik Mato Frankovićističe kako pozitivne trendove bilježe već nekoliko godina. Razlog su brojni faktori, a prije svega činjenica kako u Dubrovniku vlada pozitivan gospodarski rast i značajan pad nezaposlenosti, ističeFranković.

‘Ujedno, uslijed povećane potražnje tržišta za radnom snagom bilježimo i dolazak radne snage sa šireg područja RH te se velik broj tih ljudi odluči u konačnici i na život u našem Gradu. Osim toga, Grad Dubrovnik posljednje tri godine osigurava svim osnovnoškolcima besplatne udžbenike, a po prvi put ove godine svim srednjoškolcima osiguravamo i jednokratno sufinanciranje kupnje udžbenika u iznosu od 1.000 kuna’, kaže Franković.

Ističe kako su u Gradu svjesni kako je jedan od najvećih problema u Dubrovniku pitanje stanovanja, zbog čega planiraju poseban Dubrovački model POS-a. Trenutno su u procesu rješavanja kupnje zemljišta na kojem bi izgradili 100 stanova površine 60 m2 čiji bi vlasnik bio Grad, a koje bi mladim obiteljima iznajmio po fiksnoj mjesečnoj cijeni od 1.500 kn na period od 10 godina. Nakon isteka navedenog perioda, korisnik stana bi mogao otkupiti stan po unaprijed definiranoj cijeni od 1. 300 eura po kvadratu, a u cijenu stana bi ušla i cjelokupna plaćena najamnina. Na taj način korisnici POS-a, mlade obitelji, izbjeći će deset godina kreditnog zaduženja, imat će sigurnost stanovanja, a izbjeći će se i manipulacija POS stanovima koji se kasnije pretvaraju u apartmane, naglašava Franković.

Beljak: Doseljavanje u Samobor dokaz da idemo u dobrom smjeru

Dobra kvaliteta i uvjeti stanovanja magnet su koji posljednjih godina mnoge mlade obitelji privlače u Grad Samobor, o čemu najbolje govore i ovogodišnje brojke upisanih prvašića – plus 37, ali i ukupnog broja učenika, kojih je u Samoboru ove godine 51 više nego prošle školske godine.

‘Dok hrvatske škole nažalost bilježe drastičan pad broja prvašića, u Samoboru nemamo tih problema, kod nas ih je svake godine sve više. Kao gradonačelnik mogu zaista biti ponosan, jer povećanje broja djece u gradu najbolji je dokaz kako Grad ide u dobrom smjeru’, ističe gradonačelnik Krešo Beljak. Navodi kako je Grad za sve učenike osnovnih škola osigurao besplatne udžbenike, a ove godine po prvi put su uvedeni i besplatni udžbenici za izborne predmete, za što je iz proračuna izdvojeno više od 1,6 milijuna kuna. Još jedna pomoć učenicima i roditeljima je financiranje pomoćnika u nastavi u koju su svrhu Samoboru odobrena bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda za provedbu projekta pomoćnika u nastavi. Ukupna vrijednost projekta u četverogodišnjem razdoblju iznosi više od 5 i pol milijuna kuna, a uz intenzitet potpore od 85%, udio Grada Samobora iznosit će više od 842 000 kuna. Kroz ljetne praznike uložena su znatna sredstva u obnovu i uređenje zgrada škola i vrtića, a Grad Samobor pobrinuo se i za veću sigurnost djece u prometu, postavljanjem radarskih svjetlosnih uređaja u blizini škola i obnovom vertikalne i horizontalne signalizacije, navodi Beljak.

Jakšić: Porast broja stanovnika najbolji motiv za nastavak dobre politike

Pozitivne trendove u posljednih nekoliko godina bilježe i u Koprivnici, a gradonačelnik Mišel Jakšić ističe kako bilježe i porast broja stanovnika, što im daje dodatan motiv da nastave s provođenjem politika koje će mladima omogućiti bolji i kvalitetniji život u gradu.

‘Svake godine nastojimo kroz pronatalitetne politike poboljšavati uvjete za mlade obitelji. Početkom ove godine tako smo pomoć za opremu novorođenog djeteta s 1.000 povećali na 1.500 kuna. Također, cijena vrtića u gradu Koprivnici jedna je od najnižih u Republici Hrvatskoj, a sufinanciramo i smještaj djece u obrtima za čuvanje, jednako kao i djece u vrtićima. Želim istaknuti kako Grad puno ulaže u obrazovanje – svi naši osnovci početkom školske godine dobivaju paket besplatnih bilježnica te ostvaruju pravo na (su)financiranje udžbenika, bez obzira na primanja, ali sukladno cenzusu. Od studenoga ove godine učenici će moći polaziti i robotiku kao izvannastavni predmet i to potpuno besplatno. Svi naši studenti primaju gradsku stipendiju te Grad onima koji putuju sufinancira kartu za željeznički prijevoz. Pokretanjem Sveučilišta Sjever obrazovna politika u Koprivnici postigla je još viši nivo koji omogućuje ne samo da mladi ostaju u Koprivnici, već da i doseljavaju’, ističe Jakšić.

Rang	Grad	Županija	Školska godina 2016./2017.	Školska godina 2017./2018.	Rast ili pad broja prvašića
1	Dubrovnik	Dubrovačko – neretvanska županija	406	452	46
2	Vukovar	Vukovarsko – srijemska županija	225	267	42
3	Kaštela	Splitsko – dalmatinska županija	433	472	39
4	Samobor	Zagrebačka županija	373	410	37
4	Solin	Splitsko – dalmatinska županija	291	328	37
5	Zabok	Krapinsko – zagorska županija	80	115	35
6	Koprivnica	Koprivničko – križevačka županija	311	344	33
7	Senj	Ličko – senjska županija	37	61	24
8	Karlovac	Karlovačka županija	474	496	22
9	Poreč	Istarska županija	158	178	20
10	Daruvar	Bjelovarsko – bilogorska županija	97	114	17
11	Krk	Primorsko – goranska županija	65	82	17
12	Orahovica	Virovitičko – podravska županija	47	62	15
12	Split	Splitsko – dalmatinska županija	1789	1804	15
13	Čakovec	Međimurska županija	288	302	14
13	Prelog	Međimurska županija	49	63	14
13	Obrovac	Zadarska županija	14	28	14
13	Rovinj	Istarska županija	122	136	14
14	Drniš	Šibensko – kninska županija	65	77	12
15	Grubišno Polje	Bjelovarsko – bilogorska županija	54	65	11
16	Oroslavje	Krapinsko – zagorska županija	57	67	10
16	Mali Lošinj	Primorsko – goranska županija	61	71	10
16	Supetar	Splitsko – dalmatinska županija	53	63	10
17	Novalja	Ličko – senjska županija	43	52	9
17	Županja	Vukovarsko – srijemska županija	84	93	9
18	Ludbreg	Varaždinska županija	99	107	8
18	Duga Resa	Karlovačka županija	108	116	8
18	Zadar	Zadarska županija	888	896	8
18	Novigrad	Istarska županija	42	50	8
19	Vodice	Šibensko – kninska županija	109	115	6
19	Imotski	Splitsko – dalmatinska županija	119	125	6
19	Novi Vinodolski	Primorsko – goranska županija	33	39	6
19	Pazin	Istarska županija	74	80	6
20	Stari Grad	Splitsko – dalmatinska županija	13	18	5
20	Vodnjan	Istarska županija	60	65	5
21	Slunj	Karlovačka županija	25	29	4
21	Popovača	Sisačko – moslvačka županija	82	86	4
22	Ilok	Vukovarsko – srijemska županija	51	54	3
22	Cres	Primorsko – goranska županija	19	22	3
22	Komiža	Splitsko – dalmatinska županija	9	12	3
22	Korčula	Dubrovačko – neretvanska županija	60	63	3
22	Otočac	Ličko – senjska županija	63	66	3
22	Trilj	Splitsko – dalmatinska županija	90	93	3
22	Knin	Šibensko – kninska županija	122	125	3
22	Mursko Središće	Međimurska županija	64	67	3
22	Garešnica	Bjelovarsko – bilogorska županija	78	81	3
23	Donji Miholjac	Osiječko – baranjska županija	79	80	1
23	Pregrada	Krapinsko – zagorska županija	60	61	1
23	Kastav	Primorsko – goranska županija	112	113	1
23	Ploče	Dubrovačko – neretvanska županija	51	52	1
24	Ivanić Grad	Zagrebačka županija	132	132	0
24	Pag	Zadarska županija	21	21	0
25	Dugo Selo	Zagrebačka županija	222	221	-1
25	Skradin	Šibensko – kninska županija	24	23	-1
25	Vis	Splitsko – dalmatinska županija	17	16	-1
26	Hrvatska Kostajnica	Sisačko – moslvačka županija	25	23	-2
26	Vrbovsko	Primorsko – goranska županija	30	28	-2
26	Biograd na Moru	Zadarska županija	83	81	-2
26	Vrlika	Splitsko – dalmatinska županija	11	9	-2
27	Omiš	Splitsko – dalmatinska županija	125	122	-3
28	Krapina	Krapinsko – zagorska županija	118	114	-4
28	Novska	Sisačko – moslvačka županija	90	86	-4
28	Buzet	Istarska županija	64	60	-4
28	Nin	Zadarska županija	26	22	-4
28	Sinj	Splitsko – dalmatinska županija	285	281	-4
29	Klanjec	Krapinsko – zagorska županija	33	28	-5
29	Pakrac	Požeško – slavonska županija	86	81	-5
29	Virovitica	Virovitičko – podravska županija	217	212	-5
29	Bakar	Primorsko – goranska županija	92	87	-5
30	Sveta Nedjelja	Zagrebačka županija	212	206	-6
30	Delnice	Primorsko – goranska županija	52	46	-6
31	Glina	Sisačko – moslvačka županija	67	60	-7
31	Lepoglava	Varaždinska županija	80	73	-7
31	Požega	Požeško – slavonska županija	194	187	-7
31	Sveti Ivan Zelina	Zagrebačka županija	141	134	-7
31	Vrbovec	Zagrebačka županija	183	176	-7
31	Buje	Istarska županija	53	46	-7
32	Zlatar	Krapinsko – zagorska županija	64	56	-8
32	Čabar	Primorsko – goranska županija	30	22	-8
33	Otok (Vinkovci)	Vukovarsko – srijemska županija	58	49	-9
33	Varaždinske Toplice	Varaždinska županija	40	31	-9
33	Hvar	Splitsko – dalmatinska županija	48	39	-9
33	Opatija	Primorsko – goranska županija	74	65	-9
34	Donja Stubica	Krapinsko – zagorska županija	62	52	-10
34	Nova Gradiška	Brodsko – posavska županija	135	125	-10
35	Kutjevo	Požeško – slavonska županija	55	44	-11
36	Rab	Primorsko – goranska županija	98	86	-12
36	Trogir	Splitsko – dalmatinska županija	156	144	-12
37	Valpovo	Osiječko – baranjska županija	107	94	-13
37	Benkovac	Zadarska županija	92	79	-13
37	Opuzen	Dubrovačko – neretvanska županija	273	260	-13
38	Đakovo	Osiječko – baranjska županija	256	242	-14
38	Ivanec	Varaždinska županija	121	107	-14
38	Kraljevica	Primorsko – goranska županija	41	27	-14
38	Rijeka	Primorsko – goranska županija	1097	1083	-14
39	Ozalj	Karlovačka županija	56	41	-15
39	Makarska	Splitsko – dalmatinska županija	155	140	-15
40	Čazma	Bjelovarsko – bilogorska županija	90	74	-16
40	Pleternica	Požeško – slavonska županija	108	92	-16
41	Ogulin	Karlovačka županija	126	109	-17
42	Crikvenica	Primorsko – goranska županija	96	76	-20
42	Metković	Dubrovačko – neretvanska županija	218	198	-20
43	Našice	Osiječko – baranjska županija	197	175	-22
43	Umag	Istarska županija	147	125	-22
44	Đurđevac	Koprivničko – križevačka županija	97	73	-24
44	Gospić	Ličko – senjska županija	135	111	-24
45	Belišće	Osiječko – baranjska županija	98	73	-25
46	Novi Marof	Varaždinska županija	141	115	-26
46	Vrgorac	Splitsko – dalmatinska županija	77	51	-26
47	Križevci	Koprivničko – križevačka županija	211	183	-28
48	Beli Manastir	Osiječko – baranjska županija	92	62	-30
48	Labin	Istarska županija	133	103	-30
49	Jastrebarsko	Zagrebačka županija	153	122	-31
49	Lipik	Požeško – slavonska županija	61	30	-31
50	Petrinja	Sisačko – moslvačka županija	186	150	-36
51	Kutina	Sisačko – moslvačka županija	286	249	-37
52	Slatina	Virovitičko – podravska županija	152	114	-38
53	Zaprešić	Zagrebačka županija	262	217	-45
54	Velika Gorica	Zagrebačka županija	726	680	-46
55	Osijek	Osiječko – baranjska županija	890	842	-48
55	Sisak	Sisačko – moslvačka županija	428	380	-48
56	Varaždin	Varaždinska županija	483	421	-62
56	Pula	Istarska županija	632	570	-62
57	Šibenik	Šibensko – kninska županija	476	409	-67
58	Bjelovar	Bjelovarsko – bilogorska županija	451	364	-87
59	Vinkovci	Vukovarsko – srijemska županija	506	400	-106
60	Slavonski Brod	Brodsko – posavska županija	640	502	-138
61	Grad Zagreb	Grad Zagreb	8428	8192	-236
	Ukupno		30613	29440	-1173

GRADOVI KOJI PRKOSE NEGATIVNIM DEMOGRAFSKIM TRENDOVIMA

U plusu čak 50 gradova – upisali više prvašića nego lani!

Najčitanije

Moglo bi vas zanimati

Novi Marof, Bakar, Nin, Duga Resa….Evo koji gradovi najviše izdvajaju za zaštitu okoliša!

Većina gradova povećala izdvajanja za kvalitetu života, prednjači Zlatar – evo koji se...

Županja i Vis u prošloj godini najviše izdvojili za proračunsku stavku „Obitelj i...

Donji Miholjac i Grubišno Polje najjači po izdvajanju za potpore poljoprivrednicima – evo...