Turistički biser Virovitičko-podravske županije i sjevera Hrvatske, Orahovica, apsolutni je pobjednik naše najnovije analize o proračunskom izdvajanju gradskih uprava za razvoj turizma. U očekivanju rezultata za 2023. u izračunu su korišteni posljednji dostupni podaci kojima raspolaže FINA, oni za 2022. Tako u Orahovici izdvajaju najviše za turizam po stanovniku, imali su za turizam i najveći udio izdvajanja iz Proračuna, a bilježili su i najveći nominalni porast izdvajanja za turizam u odnosu na 2021. Prema ‘per capita’ izdvajanju slijedili su: Lipik, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Vodice, Vinkovci…., prema proračunskom udjelu izdvajanja: Lipik, Vodice, Mali Lošinj, Vinkovci, Novi Vinodolski…, a prema nominalnom porastu izdvajanja: Vinkovci, Lipik, Mali Lošinj, Vodice, Karlovac… Daleko najvećim postotnim porastom prednjače, pak, Vinkovci, ispred Bakra, Malog Lošinja, Obrovca, Đakova…
U očekivanju ljeta pred nama, i sezone koja bi prema svim najavama, ali i aktualnim pokazateljima s terena, mogla opet biti, ako ne rekordna, onda vrlo blizu rekorda, bacili smo nakratko pogled unatrag. Dok pratimo izvješća o broju turista i noćenja koji u predsezoni- ukoliko se to u lipnju tim pojmom može nazvati- ispunjavaju, pa i nadmašuju, naša nadanja i očekivanja u globalno izazovnom vremenu – kada se radi o gospodarstvu, pa onda dakako i turizmu i turističkom tržištu – mi smo analizirali podatke o 2022., koja je navijestila novi turistički zamah nakon na sreću tek privremenog pandemijskog zastoja.
Kakvog je značaja turizam za RH suvišno je uopće i spominjati i naglašavati, dostatno je notirati blizu 20 posto turističkih prihoda u ukupnom iznosu BDP-a, u čemu smo nenadmašni među EU zemljama. Prema nekim prognozama, tijekom 2024. godine slijedi daljnji nastavak globalnog oporavka i rasta turizma, no ne manjka doza opreza s obzirom na spomenuta nimalo ‘ružičasta’ geopolitička i gospodarskih kretanja. U Hrvatskoj je tijekom analizirane 2022. ostvareno 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja, tj. 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021.
U odnosu na ranije rekordnu 2019. bilo je to ostvarenih 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja. Prema vrsti smještaja najviše noćenja realizirano je u domaćinstvu (39,4 milijuna), hotelima (22,9 milijuna) i kampovima (20,8 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u promatranoj godini ostvareno u Rovinju (4,2 milijuna), Dubrovniku (3,8 milijuna), Poreču (3,4 milijuna), Splitu (3,1 milijun) i Medulinu (3 milijuna). U odnosu na 2021., u svim navedenim gradovima ostvaren je porast noćenja turista, dok su u odnosu na 2019. to ostvarili Rovinj – Rovigno (porast za 5,7 posto) i Poreč – Parenzo (1,3 posto povećanja). Domaći su turisti najviše noćenja u 2022. ostvarili u Zagrebu, Crikvenici, Zadru, Malom Lošinju i Rovinju, dok su strani turisti najviše noćili u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Medulinu, Umagu i Splitu, podaci su DZS-a. Pozitivne brojke su nastavak imale i lani, u 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista, što je 9,7 posto više dolazaka turista i 2,6 posto više noćenja nego u 2022.
Fokus u 2024. – najavili su u Ministarstvu – ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti kako bi uspjesi turizma bili dugoročni i dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske, a posebno su usmjereni prema održivom razvoju i očuvanju resursne osnove po kojoj našu zemlju prepoznaju i hvale milijuni gostiju diljem svijeta. Tu je još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu, promocija otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti RH…
Naravno da uz državnu i EU potporu – ne treba zaboraviti ni otvorenu eurozonu – sve veći doprinos turističkom razvoju na širem nacionalnom prostoru – ne samo u priobalju- daju i lokalne samouprave uz more, ali i izvan primorskih odredišta- pripremom i provedbom brojnih programa, mjera i projekata. Kada je riječ o potonjima ponajviše je normalno zastupljena izgradnja ili obnova infrastrukture, a tu naročito valja istaći onu posebnih oblika u funkciji aktivnog, lječilišnog i wellness turizma, posebno kontinentalnih područja s potencijalom razvoj ruralnog, zelenog, zdravstvenog, sportsko-rekreacijskog i drugih sličnih posebnih ili popratnih oblika turizma.
Polako, ali sigurno, i kontinuirano, raste zanimanje za razvoj seoskog, rezidencijalnog, zavičajnog, avanturističkog, nautičkog riječnog, ribolovnog, kulturnog ili gastronomskog turizma. Uz bogate prirodne i povijesno vrijedne resurse, razne manifestacije, festivali, tradicijski i sajmovi sve su privlačniji domaćim i inozemnim gostima, a pri čemu hrvatskim gradovima nikako nije zanemariva ni financijska pomoć raspoloživih 290 milijuna eura iz NPOO-a…
Uz smještajne kapacitete, primjetna su ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u okviru postojećih turističkih objekata, u biciklističku infrastrukturu, kongresne, posjetiteljske i informativne centre, osmatračnice, tematske pješačke i edukativne staze (vinske, planinarske, vjerske…), šetnice, terme i lječilišta i terme, promicanje prirodne baštine i ekoturizma, sportsko rekreacijski sadržaj. Na tom polju kao ugledan primjer treba nam naglasiti upravo Orahovicu, koja je turistički razvoj stavila u listu prioriteta, pri čemu se ističe najveći projekt u povijesti grada- Uređenja Turističko-rekreacijskog centra “Jezero – Hercegovac – Ružica grad”.
Grad Orahovica, rekli smo, zauzeo je prvo mjesto prema izdvajanju u 2022. za turizam ‘po glavi stanovnika’ (4.732,03 kune), a preko 1.000 kuna ‘per capita’ turističkih ulaganja ima i Lipik (3.237,88 kuna). U Top su ih slijedili: Mali Lošinj (947,77 kuna), Novi Vinodolski (730,76 kuna), Vodice (632,53 kune), Vinkovci (398,69 kuna), Vrlika (431,29 kuna), Nin (371,78 kuna), Karlovac (232,20 kuna), Nova Gradiška (214,80 kuna). Podjednako su u vrhu zastupljeni priobalni i kontinentalni, u oba slučaja redom mali i srednji gradovi, izdvajanja iznad 500 kuna po stanovniku imalo je 6, između 100 i 500 kuna – 21, od 10 do 100 – 59 gradova…
Orahovica predvodi listu i prema udjelu izdvajanja za turizam iz Proračuna 2022. (42,76 posto), i tu je u najbližoj pratnji – Lipik (39,76 posto), zatim su: Vodice, Mali Lošinj, Vinkovci, Novi Vinodolski, Vrlika, Lepoglava, Nova Gradiška i Karlovac, od 2,98 do 7,95 posto udjela. Preko 30 posto udjela za turizam izdvajaju dva grada, između 5 i 10 posto- pet, a iznad 2 posto- ravno 20 hrvatskih gradova…
I kada je apsolutni porast izdvajanja u pitanju, lidersku poziciju čvrsto drži Orahovica (+19.101.287 kuna, 2.367.913 kuna u 2021.-21.469.200 kuna u 2022.), a Top 10 zauzimaju i: Vinkovci (+18.418.572 kuna), Lipik (+10.799.810 kuna), Mali Lošinj (+6.788.420 kuna), Vodice (+3.790.697 kuna), Karlovac (+3.037.276 kuna), Samobor (+1.788.083 kune), Split (+1.383.750 kuna), Novi Vinodolski (+1.254.423 kune) i Novska (+1.234.010 kuna). Povećanje preko 10 milijuna kuna imala su- tri grada, od 1 milijun do 10.000.000 kuna – 8, između 500.000 i 1.000.000 kuna- 14, od 100 tisuća do 500 tisuća kuna – 28 gradova. Pozitivan trend porasta izdvajanja u 2022 prema 2021. evidentiran je u točno 60 gradova, negativan trend nižeg iznosa izdvajanja u njih – 27.
Rekordno postotno povećanje izdvajanja u 2022. nasuprot 2021. godini upisali su Vinkovci (+39.887 posto porasta), a slijedili su: Bakar, Mali Lošinj, Obrovac, Đakovo, Orahovica, Varaždinske Toplice, Umag, Prelog i Novi Marof, od 373,13 posto do 2.319.56 posto povećanja izdvajanja za lokalni turizam. Pet gradova imalo je porast ulaganja iznad 1.000 posto, njih ukupno osam- preko 500 posto, 100 i više posto– 21 grad…
Kada je riječ o iznosima ukupnog izdvajanja za turizam u 2022. očekivano i razumljivo Zagreb s 47.130.800 kuna, a potom su tu: Orahovica – 21.469.200 kuna, Vinkovci – 18.464.748 kuna, Lipik– 16.600.594 kune, Karlovac – 11.465.107 kuna… U skupini najvećih gradova, Split je izdvojio- 3.293.750 kuna, Rijeka– 1.261.672 kune, Zadar-390.266 kuna…
Podatci FINA-e obuhvatili su izdvajanja za turizam 88 gradova, a iznosi su notirani u kunama koja je u 2022. bila službena valuta. (Pero Livajić)
