Od njih 128, ukupno 94 gradonačelnika završilo je fakultet, 20 ih je ostalo na srednjoškolskoj svjedodžbi dok je onih s višom stručnom spremom 14. Za razliku od razdoblja prije desetak godina, kada je među gradonačelnicima bio samo jedan doktor znanosti, danas ih je sedam, a još jedan priprema obranu doktorata..
Stupanj obrazovanja i zanimanje ne govore nužno o čovjekovim sposobnostima, karakteru ili namjerama, ali ponešto sugeriraju o interesima, upornosti i potencijalnoj sklonosti širenju vidika. Nečija naobrazba osobito može doći do izražaja kad su u pitanju javne osobe čija funkcija ima tijesnu vezu s općim društvenim interesom. Stoga smo ovih dana malo zavirili u biografije hrvatskih gradonačelnika i gradonačelnica budući nas je interesirao njihov sastav prema obrazovanju odnosno zvanjima kao i zanimanjima kojima su se bavili prije nego što su završili na sadašnjoj upravljačkoj poziciji.
Za početak, na temelju dostupnih podataka ustanovili smo kako je većina gradskih čelnika visokoobrazovana. Naime, od njih 128, čak 94 je završilo fakultet, srednjoškolsku svjedodžbu steklo ih je 20 dok je onih s višom stručnom spremom ukupno 14. Za razliku od razdoblja prije desetak godina, kada je među gradonačelnicima bio samo jedan doktor znanosti, danas se možemo pohvaliti s njih sedam te još jednim koji priprema obranu doktorske disertacije.
Iako se kao najučestalija zanimanja s visokom stručnom spremom tradicionalno spominju ekonomisti i pravnici, unutar gradonačelničke populacije trenutno dominiraju oni čija je naobrazba s tehničkih ili tehnoloških područja. Drugim riječima, najviše je inženjera (prvenstveno s polja agronomije, elektrotehnike, građevine, prometa i šumarstva te s radiologije, geodezije, arhitekture..) preciznije, njih je 35. Potom slijede ekonomisti kojih je na ovoj listi 28 pri čemu su najbrojniji oni s visokom stručnom spremom, a među njima su i tri doktora znanosti. Tehničara s raznih područja je 12 (zubarski, kemijski, elektro, strojarski, vatrogasni, za računarstvo..) kao i profesora odnosno nastavnika (hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, fizike, tjelesnog i glazbenog odgoja..), liječnika osam, politologa pet, a toliko je i pravnika. Osim diplomiranih pravnika spomenimo još i dvoje upravnih pravnika te jednog upravnog referenta. Među gradonačelnicima su također i tri veterinara, po dva kriminalista, informatičara, poslovna menadžera i teologa, a ostale u skupini čine još i sociolog/kroatolog, komunikacijsko-informacijski stručnjak, suradnik u primijenjenoj znanosti, stomatolog, fizioterapeut, ugostitelj, tekstilni radnik, zapovjednik broda i kuhar.
Neki od gradonačelnika bave se i znanstvenim radom, a najobrazovanije odnosno one s titulom doktora znanosti imaju gradovi Makarska, Požega, Pula, Rovinj, Samobor, Split i Varaždin, a uskoro će ga dobiti i Knin.
Ovo su gradonačelnici – doktori znanosti:
Zoran Paunović, Makarska – područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija
Nedavno prvi put izabran za gradonačelnika grada u kojem je i rođen, 41-godišnji Zoran Paunović završio je zagrebački Ekonomski fakultet, a doktorat iz poslovne ekonomije stekao je na Sveučilištu u Splitu, specijaliziravši se za turizam. Prethodno radno iskustvo skupljao je vodeći uspješne projekte od kojih osobito voli istaknuti Wine Expo zahvaljujući kojem se makarska eno-gastro scena učinila vidljivijom, a poznat je i po tome što je 2010. u svom gradu otvorio prvi hostel. U mladosti se često zabavljao igranjem košarke, sviranjem trube i plesanjem folklora. Kroz članstvo u brojnim udrugama upoznao se s radom različitih organizacija civilnog društva kao i značajem kojeg imaju u zajednici. Namjera mu je stečeno iskustvo primijeniti u vođenju Grada te, kako je najavljivao u svojoj predizbornoj kampanji, uz suradnju s poštenim i odgovornim suradnicima građanima vratiti povjerenje u sustav koji će biti učinkovit i transparentan.
Željko Glavić, Požega – područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti
Rođen 1954. u Požegi, gdje završava osnovnu školu i gimnaziju, Željko Glavić svoj obrazovni put nastavio je u Zagrebu diplomiravši na Medicinskom fakultetu. Specijalizaciju iz opće kirurgije odradio je na zagrebačkoj Kirurškoj klinici KB „Sestara Milosrdnica“, a užu specijalizaciju, za što se školovao na domaćim i stranim klinikama, stekao je iz digestivne abdominalne kirurgije. Devedesetih je radio kao ravnatelj Medicinskog centra u Požegi, a od 1994. do kraja 2020. godine upravljao je tamošnjom Općom županijskom bolnicom. Svoju doktorsku disertaciju obranio je 2000. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2002. priznat mu je naslov primarijus. Na Medicinskom fakultetu u Osijeku 2007. je izabran u zvanje izvanrednog profesora, a 2015. u znanstveno- nastavno zvanje redovnog profesora kirurgije. Sudjelovao je u brojnim stručnim skupovima i kongresima, objavio mnoge znanstvene i stručne radove, koautor je više priručnika i znanstvenih knjiga. U razdoblju od 1993. do 1997. bio je zamjenik zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog sabora, a od 1993. do 2001. i član Poglavarstva Požeško-slavonske županije. Uz to je od 2009. predsjednik Savjeta za zdravlje PSŽ, a u ulozi predsjednika Gradskog vijeća Požege bio je od 2017. godine. Dobitnik je i nekoliko nagrada; za doprinos razvoju požeškog zdravstva nagrađen je 1995., za osobit doprinos u njegovanju časne tradicije Hrvatskog liječničkog zbora priznanje mu je odano 1999., a 2005. godine nagrađen je Poveljom HLZ-a na prijedlog Hrvatskog društva za endoskopsku kirurgiju. Najavio je politiku ravnomjernog razvoja grada, nastavak i završetak započetih te početak novih važnih razvojnih projekata.
Filip Zoričić, Pula – područje humanističkih znanosti, polje interdisciplinarne humanističke znanosti
Ovaj Splićanin rođen 1982. godine svojevremeno je imao ambiciju postati svećenik pa je u Splitu završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Ipak, nakon četiri godine sjemeništa odlučio se na svjetovni put. U glavni istarski grad došao je na studij i kako to nerijetko biva, zaljubio se, oženio i zasnovao obitelj te u Puli odlučio i ostati. Filip Zoričić diplomirao je hrvatski jezik i književnost te povijest, a doktorat iz interdisciplinarnih humanističkih znanosti stekao je radom na temu života, rada i učenja Vladimira Gotovca. Mentor mu je bio poznati profesor i novinar, Inoslav Bešker. Prije nego što je postao pulski poteštat, radio je na mjestu ravnatelja Gimnazije Pula, predsjednik je udruge Institut Mediterran čiji je glavni cilj očuvanje mediteranske baštine, a osnivač je i iznimno dobro posjećenog Muzeja dobrih uspomena u Puli. Član je Akademije za politički razvoj vijeća Europe, Matice hrvatske, Instituta Vlado Gotovac, Istarskog povijesnog društva te alumni američkog udruženja za mlade političke lidere. Uz to, u Zoričićevoj biografiji navodi se i da je potpredsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju pri HUP-u i član Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. U svom mandatu, između ostalog, najavljuje revitaliziranje stare gradske jezgre i vraćanje nekadašnje živosti gradu Puli.
Marko Paliaga, Rovinj – područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija
Rođen je u Puli 1974., gdje je završio osnovno i srednje ekonomsko obrazovanje koje nastavlja na pulskom Ekonomskom fakultetu odlučivši se za marketinški smjer. Diplomirao je s temom „Analiza strateškog asortimana štedno kreditne službe Flacius“, a magistrirao na poslijediplomskom znanstvenom studiju pri Ekonomskom fakultetu u Rijeci 2003. godine. U Puli je 2007. stekao i doktorat obranivši rad na temu brandinga i konkurentnosti gradova. Nakon izbora u zvanje docenta, u prosincu 2015. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor. Autor je brojnih stručno-znanstvenih članaka i knjiga. Krajem devedesetih radio je u Gradskom poglavarstvu Grada Rovinja na mjestu stručnog suradnika za komunalne poslove, potom voditelja Odsjeka za razvoj i gospodarstvo nakon čega je postao pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, a od 2016. našao se na poziciji direktora gradske tvrtke Komunalni servis d.o.o. Na čelu Rovinja je od 2017. godine. Spomenimo da ga, osim znanosti i politike, zanima i sport budući je član i pomoćni trener karate kluba „Finida“ iz Poreča te vlasnik crnog pojasa.
Petra Škrobot, Samobor – područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija
Petra Škrobot rođena je 1988. godine u Zagrebu, osnovnu školu završila je u Bregani, a srednju u Samoboru. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja upisala je Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je završila diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije. Nakon diplome, radila je u tvrkama Brodosplit i Eurocom, a usporedo i kao vanjska suradnica sudjelovala u izvođenju seminarske nastave na Katedri za trgovinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Potom je na istom fakultetu upisala i doktorski studij Ekonomije i poslovne ekonomije te se zaposlila kao asistentica na Katedri za trgovinu i međunarodno poslovanje. Sudjelovala je u brojnim domaćim i međunarodnim projektima te se može pohvaliti Rektorovom i Dekanovom nagradom. Ove godine doktorirala je na temu “Aspekti društvene odgovornosti i njihov utjecaj na elektroničku trgovinu‘‘. Kao gradonačelnica, ima ambiciju postići veću transparentnost i digitalizaciju rada gradske uprave, stvoriti pozitivno poslovno okruženje te bolje koristiti EU fondove, unaprijediti turizam i javni prijevoz, izgraditi novi dječji vrtić, koncertnu dvoranu, naselje za umirovljenike te, općenito, učiniti život u Samoboru još ugodnijim.
Ivica Puljak, Split – područje prirodnih znanosti, znanstveno polje fizika
Ivica Puljak jedan je od poznatijih gradonačelnika budući je dosad bio iznimno aktivan promovirajući i popularizirajući znanost zbog čega je nerijetko dobivao zasluženu medijsku pažnju. Osnovnu i srednju Tehničku školu pa zatim Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje završio je u Splitu, gdje je 1969. i rođen, a sredinom devedesetih fiziku elementarnih čestica magistrirao je na PMF-u u Zagrebu. Na pariškom sveučilištu Pierre i Marie Curie doktorirao je fiziku elementarnih čestica, a tijekom studija zbog ostvarenih rezultata bio je stipendist francuske i hrvatske vlade te Francuskog instituta za fiziku. Još od 1993. Puljak sudjeluje u radu CERN-a, jednog od najprestižnijih svjetskih laboratorija za nuklearna istraživanja i fiziku elementarnih čestica, čije sjedište je smješteno u Švicarskoj, a ujedno je i jedan od osam tisuća znanstvenika koji su sudjelovali na projektu pronalaska tzv. „božje čestice“ ili Higgsova bozona pri čemu je osobno vodio grupu koja se pokazala prilično učinkovitom. Od 2009. godine splitski gradonačelnik član je MAGIC kolaboracije poznate po upravljanju gigantskim teleskopima namijenjenima otkrivanju gama zraka na Kanarskim otocima. Prati ga reputacija zanimljivog profesora koji komplicirane znanstvene teme umije pojednostaviti te ih, ovisno kome predaje, prilagoditi i prenijeti s lakoćom. U prvih mjesec dana vladavine Splitom, pokazao je ozbiljnu namjeru da temeljito očisti grad, poništi štetne ugovore i spriječi nepotrebno rasipanje novca.
Neven Bosilj, Varaždin – područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti
Neven Bosilj rođen je 26. rujna 1968. u Varaždinu. Nakon završene II. osnovne škole i Prve gimnazije u Varaždinu 1992. godine diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Potom je 2007. magistrirao na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu upisavši poslijediplomski studij Menadžmenta poslovnih sustava odnosno smjer Korporativno upravljanje. Doktorat iz informacijskih i komunikacijskih znanosti postigao je 2011. na FOI-ju gdje biva angažiran kao vanjski suradnik – predavač. Prije gradonačelničkog posla, radio je i kao voditelj projekata za kupce u tvrtki Ericsson. Autor je niza znanstvenih i stručnih članaka objavljivanih u međunarodnim i domaćim časopisima, a uz to je i član hrvatske komore inženjera u elektrotehnici te udruge Mensa koja okuplja građane iznadprosječne inteligencije. Prvih nekoliko mjeseci Bosiljeve vladavine prošlo je prilično produktivno pa je tako, između ostalog, pokrenuta izrada Plana razvoja Varaždina kao i rješavanje statusa učitelja u produženom boravku, povećan je iznos stipendija za deficitarna zanimanja, a dodatnu medijsku pažnju privukla i Odluka da se potrebitim učenicama viših razreda osnovnih škola osiguraju besplatni higijenski ulošci po čemu je ovaj grad zasad jedini u Hrvatskoj.
Kao ambicioznije među gradonačelnicima možemo navesti i gradonačelnika Osijeka odnosno gradonačelnicu Slunja koji su završili po dva fakulteta. Naime, oboje su magistri ekonomije i uz to inženjeri, s tim što je Ivan Radić inženjer građevinarstva, a Mirjana Puškarić inženjerka poštanskog prometa. I Radić i Puškarić ove su godine prvi put postali gradonačelnici.
Među gradonačelnicima ima i onih koji su poznati kao poduzetnici, a u tom smislu medijski je prilično eksponiran Karlo Starčević iz Gospića, vlasnik pivovare “Ličanka” i tvorac čuvenog “Velebitskog piva”. Starčević je, tako, i jedan od rijetkih gradonačelnika volontera – plaću prima u vlastitoj pivovari, a onu gradonačelničku preusmjerio je u Fond za stipendiranje najboljih gospićkih studenata.
U ovu grupu svakako spada i Ante Cukrov Desto iz Vodica, pripadnik stare brodarske obitelji koja se danas bavi prijevozom putnika i organiziranjem izleta, zatim Željko Turk iz Zaprešića, vlasnik tvrtke za proizvodnju i promet tekstilom čijim je zalaganjem te suradnjom s Udruženjem obrtnika pokrenut Sajam gospodarstva. Dragica Ratković iz Varaždinskih Toplica iskusna je gospodarstvenica te je do obnašanja gradonačelničke dužnosti bila direktorica novomarofske Lipe, a zajedno sa suprugom angažirana je u obiteljskoj tvrtci “Stolarija i pilana Ratković”. Prije nego što je dospio na čelo grada, Rikardo Novak iz Hvara vodio je vlastitu firmu registriranu za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo, Dalibor Domitrović iz Ogulina nakon školovanja se uključio u obiteljsku tvrtku GRUNF d.o.o. specijaliziranu za trgovinu, popravak i održavanje motornih vozila u kojoj je bio suvlasnik i radio do izbora na mjesto gradonačelnika.
Gospodarskim vodama uspješno plovi i Ivan Mataga iz Opuzena, diplomirani ekonomist i angažirani poljoprivrednik koji se bavi uzgojem odnosno trgovinom voća i povrća, a vlasnik agronomske tvrtke te priznati maslinar i vinar je i Edi Pastrovicchio iz Vodnjana, svojevremeno suradnik njemačkog BASF-a. U poljoprivredi i pčelarstvu aktivan je i gradonačelnik Imotskog, Ivan Budalić, vlasnik obiteljske firme Lukovac d.o.o. koja je na tržištu od 2010. godine. Kao poduzetnike spomenimo još i Damira Rukavinu iz Crikvenice koji je 10 godina vodio vlastitu tvrtku, zatim Josipa Miškovića iz Popovače, vlasnika firme za proizvodnju uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, Fernanda Kirigina iz Opatije koji je, prije političke karijere, dugo godina gradio onu privatnog poduzetnika u sferi vanjske trgovine, Mateja Mostarca iz Kastva, suvlasnika izvozničke tvrtke specijalizirane za precizno CNC glodanje, Antea Milosa iz Novigrada, svojevremeno vlasnika informatičke tvrtke, a informatikom se bavio i Tomislav Boljar iz Duge Rese koji je pet godina vodio vlastiti biznis…
(Vedrana Humski)
