Najviše su izdvajali mali i srednji gradovi, a Komiža je tijekom navedene tri godine u subvencije poduzetnicima ulagala 4,80 posto prosječnog proračuna
Razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta jedna je od ključnih točaka i obećanja na svim izborima, pa tako i lokalnim na kojima će se za mjesec dana većina aktualnih gradonačelnika boriti za još jedan mandat. Gradonačelnik.hr analizirao je, stoga, koliko su aktualne gradske vlasti u ovom mandatu iz proračuna izdvojile kako bi potaknule gospodarstvo na području svog grada i olakšale poslovanje svojim poduzetnicima.
Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, i to za razdoblje od 2013.-2015. (podaci za 2016. još nisu objavljeni), i istražili tko je u kontinuitetu najviše ulagao u svoje poduzetnike. Uzeli smo prosjek izdvajanja za subvencije za poduzetnike kroz tri godine i gledali udio u proračunu, koji je isto prosjek posljednje tri godine.
| Redni broj | City | Broj stanovnika 2011 | Kategorija | Prosječne Subvencije obrtnicima, trgovačkim društvima, kreditnim i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora za 2013-2015 | PROSJEČNI UKUPNI RASHODI I IZDACI 2013-2015 | % SUBVENCIJA U UKUPNIM RASHODIMA I IZDACIMA |
| 1 | Komiža | 1.526 | Mali grad | 396.666 | 8.259.594 | 4,80% |
| 2 | Obrovac | 4.323 | Mali grad | 625.222 | 18.666.154 | 3,35% |
| 3 | Valpovo | 11.563 | Srednji grad | 559.341 | 20.822.631 | 2,69% |
| 4 | Šibenik | 46.332 | Srednji grad | 3.966.673 | 185.262.195 | 2,14% |
| 5 | Samobor | 37.633 | Srednji grad | 3.740.056 | 177.325.100 | 2,11% |
| 6 | Čabar | 3.770 | Mali grad | 294.510 | 15.095.987 | 1,95% |
| 7 | Buzet | 6.133 | Mali grad | 655.189 | 38.026.962 | 1,72% |
| 8 | Otok (Vinkovci) | 6.343 | Mali grad | 216.667 | 12.711.772 | 1,70% |
| 9 | Požega | 26.248 | Srednji grad | 1.256.360 | 74.900.079 | 1,68% |
| 10 | Omiš | 14.936 | Srednji grad | 780.684 | 51.204.351 | 1,52% |
| Redni broj | City | Broj stanovnika 2011 | Kategorija | Prosječne Subvencije obrtnicima, trgovačkim društvima, kreditnim i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora za 2013-2015 | PROSJEČNI UKUPNI RASHODI I IZDACI 2013-2015 | SUBVENCIJE PO STANOVNIKU |
| 1 | Komiža | 1.526 | Mali grad | 396.666 | 8.259.594 | 260 |
| 2 | Obrovac | 4.323 | Mali grad | 625.222 | 18.666.154 | 145 |
| 3 | Buzet | 6.133 | Mali grad | 655.189 | 38.026.962 | 107 |
| 4 | Mali Lošinj | 8.116 | Mali grad | 814.075 | 74.695.270 | 100 |
| 5 | Samobor | 37.633 | Srednji grad | 3.740.056 | 177.325.100 | 99 |
| 6 | Šibenik | 46.332 | Srednji grad | 3.966.673 | 185.262.195 | 86 |
| 7 | Čabar | 3.770 | Mali grad | 294.510 | 15.095.987 | 78 |
| 8 | Pula | 57.460 | Veliki grad | 4.098.140 | 285.514.517 | 71 |
| 9 | Vis | 1.934 | Mali grad | 133.333 | 17.554.751 | 69 |
| 10 | Novi Vinodolski | 5.113 | Mali grad | 321.490 | 29.299.331 | 63 |
Kao rekorder po subvencijama poduzetnicima u ovom mandatu ističe se Grad Komiža, koja je tijekom navedene tri godine za poduzetnike izdvajala 396.666 kuna, što je pak 4,80 posto njihovog prosječnog godišnjeg proračuna od 8.259.594 kuna. U što se najviše ulagalo i kojim mjerama na Komiži potiču svoje poduzetnike nismo, na žalost, uspjeli saznati jer nam iz gradske uprave nisu odgovorili na upit.
Nakon Komiže, najviše je za poduzetnike izdvojio u Obrovac – 3,35 posto, Valpovo – 2,69 posto, teŠibenik – 2,14 posto, odnosno u prosjeku 3.966.673 kuna godišnje.
Burić: Potičemo proizvodnju, a ne trgovačke hale
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić ističe kako gospodarstvo Šibenika počiva na djelatnosti malih i srednjih poduzetnika koji zapošljavaju čak 98,5 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu. Riječ je o tvrtkama od 50 do maksimalno 150 radnika koje ostvaruju gotovo 99 posto gospodarskih prihoda.
‘Gospodarstvo Šibenika počiva na djelatnosti malih i srednjih poduzetnika’: Željko Burić
‘Grad Šibenik svoju budućnost, osim turizma i visokog obrazovanja kao dviju uporišnih točaka, bazira na gospodarstvu, a ključnu ulogu u tome preuzela je Poduzetnička zona Podi koju je Agencija za investicije i konkurentnost prije dvije godine proglasila najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Uskoro će zona koja se proteže na površini od 5,5 milijuna četvornih metara produljiti listu tvrtki koje u njoj uspješno posluju na 33, odnosno 35 te povećati broj zaposlenika sa 900 na očekivanih 1300’, kaže gradonačelnik ističući da se u Šibeniku uskoro očekuje otvaranje 400 novih radnih mjesta. Na Podima je, naime, upravo pogon tvrtke Industrius, koja će zaposliti 80 radnika, a uskoro se očekuje i otvaranje tvrtki IDS i Hidraulika Kurelja.
‘U Poduzetničkoj zoni nikada nismo razvijali koncept kombinacije industrijskih pogona sa halama trgovačkih tvrtki, koliko god one na nekim drugim zonama djelovale velebno. Usredotočili smo se na proizvodnju kao impuls našeg gospodarskog zamaha i s ciljem privlačenja upravo takvih ulagača sustavno smo ulagali u infrastrukturu Poda. Kompletna zona je spojena na pročistač, vodovodni i sustav javne rasvjete. Odnedavna je infrastruktura upotpunjena optičkim kabelom nekoliko operatera. Razgovara se i o njezinom “pokrivanju” wireless sustavom te postavljanju video-nadzora’, ističe Burić.
Beljak: Isplatile su nam se sve mjere kojima potičemo gospodarstvo
Nakon Šibenika, na petom mjestu je Samobor, sa izdvajanjem od 2,11 posto, odnosno u prosjeku 3.740.056 kuna godišnje. Gradonačelnik Krešo Beljak ističe kako se pozitivni gospodarski trendovi u Samoboru očituju i u smanjenju nezaposlenosti.
‘Sve mjere poticanja gospodarstva uspjeli smo ostvariti bez uvođenja prireza’: Krešo Beljak
‘Potvrda je to kako se isplate sve mjere koje Grad Samobor provodi, a kojima se potiče gospodarski razvoj. To su primjerice potpore kapitalnim ulaganjima gospodarskih subjekata iz proizvodnog sektora koje iz godine u godinu privlače sve više interesa kod potencijalnih korisnika, potpore kojima se potiču nova zapošljavanja u privatnom sektoru, mjere potpunog oslobađanja gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnom djelatnošću od plaćanja komunalnog doprinosa, te smanjenje cijena zakupa terasa za ugostitelje’, kaže Beljak i navodi kako Grad izdvaja i za subvencije tradicionalnim i umjetničkim obrtima, čime se doprinosi očuvanju te daljnjem razvoju dugogodišnje tradicije samoborskog obrtništva, za potpore inovacijama i novim tehnologijama u malom gospodarstvu, a cijelim nizom mjera potiču i poljoprivredu i ruralni razvoj.
Bitno je napomenuti kako smo se ove mjere uspjeli ostvariti bez uvođenja prireza, zaključuje Beljak.
Neferović: Nedostaje nam malih tvrki
Nakon Samobora, u top deset po izdvajanju za poduzetnike plasirali su se Čabar – 1,95 posto, Buzet– 1,72 posto, Otok – 1,70 posto, Požega – 1,68 posto, te Omiš sa 1,52 posto proračuna. Gradonačelnik Požege Vedran Neferović ističe kako je njegov grad u specifičnoj situaciji jer su nemoćni kada su u pitanju potpore velikim gospodarskim subjektima. Grad jedino može, kaže, izvršiti određene korekcije po pitanju komunalne naknade ili olakšavanja posla izvoznicima.
‘Grad je nemoćan kada su u pitanju potpore velikim gospodarskim subjektima’: Vedran Neferović
‘Mi nismo uteg velikim subjektima, ali nismo im ni veliki vjetar u leđa. Upitno je koliko uopće u tom sustavu možemo doprinijeti njihovom lakšem poslovanju, s obzirom na specifičnosti njihove djelatnosti s kojom konkuriraju na tržištu. U Požegi nedostaje više malih tvrtki koje bi mogle koristiti određene mjere direktne financijske potpore. Ne možemo apsolutno osloboditi gospodarstvo i ukinuti prihode Gradu, ali s mjerama koje su na snazi možemo pomoći u nekim stvarima. To i radimo putem mjera poticanja zapošljavanja, što se prvenstveno odnosi na obrte. U protekle dvije godine na taj je način isplaćeno više od 400 tisuća kuna. Poduzetnicima pokušavamo izaći ususret smanjenjem komunalne naknade. Međutim, gradski proračun je skroman i ne možemo značajnije financijski pomagati poduzetništvo. Ne smijemo zaboraviti da mi imamo blizu 4900 zaposlenih u privatnim tvrtkama u realnom sektoru, odnosno u poduzetništvu, te još oko 700 obrtnika. To je respektabilna brojka za naš grad’, kaže Neferović.
Miletić: Prvi smo po broju poduzetnika u Hrvatskoj
Kao što je već navedeno, jedini veliki grad koji je ušao u top deset, i to kada se gleda izdvajanje po glavi stanovnika je Pula – sa prosječnim izdvajanjem od 71 kune po stanovniku godišnje za poduzetnike. Pula je, inače, u našoj analizi izdvajanja za 2015. godinu, na drugom mjestu, iza Obrovca, sa izdvojenih 3,57 posto proračuna za poticaje poduzetnicima.
‘Pula ima rekordnih 67 poduzetnika na 1.000 stanovnika’: Boris Miletić
Gradonačelnik Boris Miletić ističe kako je Pula, pored mnogo većih hrvatskih gradova, druga na listi po iznosu davanja za razvoj lokalnog poduzetništva i prvi grad u Hrvatskoj po broju poduzetnika.
‘Riječ je o rekordnih 67 poduzetnika na 1.000 stanovnika, ukupno 2.600 poduzetnika koji zapošljavaju preko 13.000 osoba. Smatram kako je to rezultat kontinuiranog rada i sustavnog ulaganja u razvoj poduzetništva, što već godinama uspješno provodimo. Kao Grad, činimo sve što u našoj mogućnosti kako bismo stvorili pozitivnu poduzetničku klimu, odnosno poticajno poslovno okruženje i našim poduzetnicima olakšali poslovanje’, ističe Miletić.
Navodi kako Grad provodi poticajne mjere te je osigurao olakšice za razvoj gospodarskog i poduzetničkog sektora, poput manjih komunalnih doprinosa i subvencioniranja kamata za odobrene kredite. Kako bi se poduzetnici brže i lakše razvili, Grad Pula nudi potpore za novoosnovane tvrtke, među kojima se posebno potiče zapošljavanje i samozapošljavanje.
‘Sufinanciramo i nabavku nove opreme i uvođenje inovacija u proizvodnju, ulaganje u standarde kvalitete, kao i potpore za pripremu kandidiranja EU projekata i nastupa na međunarodnim sajmovima. Financiramo i organizaciju manifestacije seminarsko-edukativnog tipa, sufinanciramo razne sajmove na kojima se poduzetnici imaju priliku istaknuti, a dajemo i potpore iz programa podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Za korisnike iz privatnog i javnog sektora Istarska razvojna agencija nudi promociju i edukaciju, kao i poduzetnički tehnološki inkubator kroz koji je dosad prošlo više od 45 start-up poduzeća. Pored toga, poduzetnicima su na raspolaganju i mjere putem Istarske razvojne agencije u obliku poduzetničkih kredita za malo i srednje poduzetništvo, raznih EU projekata te potpora za istraživanje i razvoj kroz Centar za istraživanje metala METRIS i Centar za popularizaciju znanosti i inovacija. Primjera radi, samo je u proteklom periodu za naše poduzetnike, kroz razne programe, mjere i EU projekte Grada Pule i Istarske razvojne agencije plasirano preko 528 milijuna kuna.
Zbog uvođenja obveza plaćanja PDV-a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u slobodnoj carinskoj zoni Pula smanjili smo cijenu najma svih poslovnih prostora koncesionara koji zapošljavaju preko 400 radnika, zahvaljujući čemu koncesionari danas mogu i dalje obavljati svoju djelatnost i opstati na tržištu’, navodi Miletić.
Osim Pule, u top deset po per capita kriteriju su Komiža, Obrovac, Buzet, Mali Lošinj, Samobor, Šibenik, Čabar, Vis i Novi Vinodolski. (gradonačelnik.hr)
