Prema Fininom izvješću za 2019. godinu, nastalom na temelju konsolidiranih proračuna, a prema ukupnim rashodima i izdacima, nakon Ozlja, za poljoprivrednike su najviše izdvojili Ogulin, Vrgorac, Kutjevo, Knin, Ivanić Grad, Imotski, Orahovica, Sinj i Sveti Ivan Zelina. Kao i prošle godine, među prvih deset gradova s najvećim izdvajanjima isključivo su oni kontinentalni, a u top 10 gradova s najvećim izdvajanjima po stanovniku našao se i jedan morski grad – Novalja
Značaj poljoprivrede ove je godine osobito došao do izražaja budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva.
Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku iz srpnja ove godine fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje prošle godine je u odnosu na 2018. povećan za 3,2 % na što je najviše utjecao porast stočne proizvodnje (10,9 %).
Privremeni podaci DZS-a pokazuju kako je ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosila 1,7 milijardi eura, odnosno rasla je za 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,5 milijardi eura, čime je ostvaren pad od 7,3%. Ostvaren je pad deficita za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koji sada iznosi 758,8 milijuna eura.
Hrvatska, kako je već poznato, ima izuzetne potencijale za razvoj poljoprivrede, međutim dosad ostvarenim rezultatima nikako ne možemo biti zadovoljni. Korak naprijed svakako predstavlja hvatanje resornog ministarstva u koštac s izradom dugoročne strategije razvoja što je, uostalom, preduvjet za bilo kakav ozbiljniji napredak, a potpore proizvođačima morale bi se nastaviti i dalje.
Mi smo, pak, provjerili kako odnosno kojim mjerama pojedini gradovi podupiru svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše izdvaja. Kao i uvijek, analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, odnosno Finino izvješće o konsolidiranim proračunima gradova u kojima smo usporedili izdvajanja za potpore poljoprivrednicima.
Podaci za 2019. pokazuju kako je Grad Ozalj i dalje prvak izdvajanja za poljoprivrednike, odnosno za potpore poljoprivrednicima izdvajaju najveći udio iz proračuna – 2,18 posto, dok je apsolutni rekorder po povećanju sredstava za potpore poduzetnicima Imotski koji je ovu proračunsku stavku prošle godine u odnosu na godinu ranije povećao za čak 1.760%!
Po proračunskom izdvajanju za subvencije poljoprivrednicima Ozalj slijede gradovi Ogulin, Vrgorac, Kutjevo, Knin, Ivanić Grad, Imotski, Orahovica, Sinj i Sveti Ivan Zelina. Ozalj je prvi i prema visini subvencija u odnosu na broj stanovnika s izdvojenih 101,86 kuna po glavi, a slijede ga Ogulin, Vrgorac, Novalja, Ivanić Grad, Kutjevo, Knin, Petrinja, Vukovar i Ludbreg.
U svim kategorijama izdvajanja sredstava za subvencije u poljoprivredi gotovo su isključivo zastupljeni mali i srednji gradovi, s iznimkom velikih gradova Karlovca i Velike Gorice kada se promatra trend povećanja sredstava prema apsolutnim brojkama gdje se oni nalaze na 8. odnosno 9. mjestu.
Ivanić Grad: Nastavlja se dobra praksa brige i pomaganja poljoprivrednicima
Ivanić Grad šesti je na listi deset najboljih gradova po izdvajanju sredstava iz proračuna za podupiranje poljoprivrede sa 739,6 tisuća kuna što je udio od 0,94% proračuna i peti po izdvajanju za poljoprivredu prema broju stanovnika, preciznije, 50,84 kune po stanovniku. Ivanić Grad i ranijih se godina istaknuo po ulaganju znatnih napora kako bi pomogao svojim poljoprivrednicima te izdvojenim sredstvima nadmašio bitno veće gradove.
Tijekom prošle godine, u Ivaniću je realizacija programa subvencija u poljoprivredi obuhvaćala unapređenje stočarske proizvodnje, osiguranje poljoprivrednih usjeva i nasada, potpore za nabavu sjemenskog materijala za što je ukupno utrošeno 282.812,41 kuna. Subvencijama su se poduprle i aktivnosti koje se odnose na projekte razvoja poljoprivredne proizvodnje, sanaciju poljskih putova te projekte brendiranja tradicijskih proizvoda odnosno Bele kobasice i Moslavačkog vankuša, za što je ukupno izdvojeno 123.569,68 kuna.
U 2020. godini predviđena sredstva prema Programu iznosila su 680 tisuća kuna, a realizirano je 290 tisuća kuna. Sredstva su utrošena na kupnju višegodišnjeg certificiranog sadnog materijala, građenje odnosno rekonstrukciju putne mreže unutar gospodarstva, kupnju mehanizacije i ograda za životinje, potpore za plaćanje premija osiguranja, edukaciju, stručno osposobljavanje i izradu dokumentacije za prijavu na EU fondove. Iako nije obuhvaćeno Programom, utrošeno je i 50 tisuća kuna za potpore namijenjene financiranju programa udruga iz područja poljoprivrede, a za sanaciju poljskih puteva izdvojilo se 446,6 tisuća kuna.
Imotski: Prvi po trendu povećanja sredstava; u 2019. izdvajanja veća za čak 1760,66 %
Imotski je sedmi na listi po izdvajanju sredstava iz proračuna namijenjenih subvencioniranju poljoprivrede, preciznije, Grad izdvaja 0.79 % proračuna, odnosno, 327.8 tisuća kuna. Među deset je najboljih gradova i kad se promatra trend povećanja sredstava; u apsolutnim brojkama je peti, a u postocima prvi – naime, u odnosu na 2018. godinu, kada se za subvencije poljoprivrednicima izdvajalo tek 17.6 tisuća kuna, u 2019. godini izdvojeno je 327,8 tisuća što je povećanje od značajnih 1760.66 %.
Grad Imotski, temeljem Programa poljoprivrede i ruralnog razvoja na području Grada u 2019. godini po prethodno dobivenom pozitivnom mišljenju Ministarstva, poljoprivrednicima je dodijelilo bespovratna sredstva u visini od 160.000,00 kn iz proračuna. Također, u novom programskom razdoblju od 2021-2024., a temeljem pozitivnog mišljenja Ministarstva za poljoprivrednike Grada Imotskog osigurana su sredstva u iznosu od 300.000,00 kn za svaku navedenu godinu obuhvaćenu programom.
Nadalje, Program predviđa tri mjere, korisnike, način, uvjete kao i visinu iznosa za svaku pojedinu Mjeru. Prva mjera odnosi se na poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, a cilj joj je unaprjeđivanje razvoja poljoprivrednih gospodarstava, potpora korisnicima u vidu sufinanciranja nabavke alata, strojeva, postrojenja za obavljanje djelatnosti, kao i povećanje matičnog stada. Za navedenu mjeru, svake godine predviđena su sredstva u iznosu od 230.000,00 kn. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 20.000,00 kn. Druga mjera odnosi se na potpore za poticanje sadnje trajnih nasada, a namjera je podići nove nasade vinograda i voćnjaka odnosno sufinancirati nabave sadnica te su svake godine predviđena sredstva u iznosu od 50.000,00 kn. Treća mjera također se odnosi na poticanje sadnje trajnih nasada, ali povrtnjaka; cilj je poticati podizanje novih nasada kroz sufinanciranje nabave povrtlarskih sadnica te su i za ovu svrhu predviđena sredstva na godišnjoj razini od 20.000,00 kn.
Vukovar: Šestu godinu zaredom OPG-ovi povlače sve više sredstava
Vukovar se među deset najboljih na ovoj listi nalazi kad se promatra izdvajanje za poljoprivredu per capita; za subvencije poljoprivrednicima u 2019. godini izdvojeno je ukupno 946,8 tisuća kuna što po stanovniku iznosi 34,2 kune.
Poljoprivrednicima s područja grada Vukovara, uključujući Sotin i Lipovaču, sufinancirali su se troškovi u intenzitetu od 50 do 80 %, ovisno o Mjeri, a što je podrazumijevalo nabavu mehanizacije, opreme, plastenika, staklenika, sustava za navodnjavanje, osiguranje usjeva, nasada i stoke, nabavu voćnih sadnica i loznih cijepova, selekcioniranih matica, rojeva, košnica, pčelarske opreme i prihrane za pčele, analizu tla i poduzimanje mjera za poboljšanje kvalitete poljoprivrednih površina, edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika, pripremu projekata za financiranje iz fondova EU i slično.
Ove godine najtraženija mjera bila je “Potpore za ulaganja u materijalnu imovinu ili nematerijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima povezana s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom”, a kojom se sufinancira većinom poljoprivredna mehanizacija te se na nju odnosilo ukupno 22 zahtjeva u iznosu od 579.240,69 kn.
“Šestu godinu za redom Grad Vukovar dodjeljuje poljoprivrednicima s područja Grada Vukovara sredstva putem Javnog natječaja koji je objavljen s namjerom poticanja razvoja vukovarskih OPG-ova. Kada smo prije šest godina po prvi puta implementirali ove mjere, OPG-ovi su povukli 40.000 kuna, a iznos je progresivno iz godine u godinu rastao do 800.000 kuna što smo po prvi puta ostvarili 2019. godine. Tu smo razinu zadržali i unatoč korona krizi te očekujemo da poljoprivrednici povuku taj iznos i ove godine,” rekao je gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava, ističući kako je ove godine kreiranje mjera bilo ograničeno nacionalnom razinom jer su cjelokupna sredstva koja su mogla ući u potpore male vrijednosti bila potrošena te je program u mnogo čemu morao biti izmijenjen.
“Neovisno o tome, program je dobro osmišljen uz kvalitetnu komunikaciju s OPG-ovcima te će im zasigurno biti pomoć u daljnjem poslovanju,” zaključio je gradonačelnik Penava.
Osim navedenog, Grad Vukovar već treću godinu zaredom sudjeluje u projektu „Certificiranje seljačkih tržnica“, a kojim se ostvaruje pravo na upotrebu zaštićene oznake „Proizvodi hrvatskog seljaka“. Projektom je obuhvaćeno 16 hrvatskih gradova i preko 600 OPG-ova, a krajnji cilj je promocija domaćeg proizvoda, jamstvo podrijetla proizvoda te olakšavanje plasmana proizvoda i zaštita od nelojalne konkurencije certificiranim proizvođačima. Uz to, projekt ima i svoj turistički značaj odnosno potencijal jer omogućuje prikaz raznolike ponude tradicionalne hrane te prezentaciju kulturne i prirodne vrijednosti, kako pojašnjavaju iz vukovarske gradske uprave.
Ludbreg: Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava značajno porastao
Grad Ludbreg svoje mjesto među deset najboljih po ulaganju u poljoprivredu zaslužio je promatra li se izdvajanje per capita, a ovaj Grad po stanovniku izdvaja 34,08 kuna za subvencije poljoprivrednicima.
„Prošle godine na ludbreškom je području registrirano 630 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 85 mlađe od 41 godinu, a u 2018. ih je bilo 594 što je za mali grad poput našeg značajan porast“ – rekao nam je Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.
Ludbreg kontinuirano ulaže u razvoj poljoprivrede, a detaljnim se analizama utvrđuju potpore male vrijednosti koje zatim ulaze u dvogodišnje provođenje putem Programa potpora u poljoprivredi. Tijekom prošle i ove godine Grad Ludbreg provodio je Program putem 14 mjera koje su obuhvaćale nabavu novih vrsta sadnica i dugogodišnjih nasada, umjetno osjemenjivanje stoke, nabavu i postavljanje sistema za navodnjavanje, staklenika i plastenika, ekološku proizvodnju, edukaciju, okrupnjivanje zemljišta, financiranje uzimanja uzoraka krvi konja, poticanje malih proizvođača svinja te rasta i razvoja poljoprivrednih zadruga, zaštitu od tuče, nabavu košnica, pčelarske opreme i pčelinjih zajednica.
U 2019. u proračunu Grada Ludbrega osigurano je 350 tisuća kuna za provođenje Programa potpora u poljoprivredi od čega je za 93 pristigla zahtjeva isplaćeno ukupno 284,2 tisuće kuna.
Gospić: Među deset najboljih po trendu, COVID poremetio planove
Gospić se našao na listi među deset prvih gradova u kategoriji izdvajanja sredstava za poljoprivredu i to kad se promatra trend povećanja u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 2018. Tako je, prema trendu po apsolutnim brojkama, Grad Gospić na trećem mjestu; u 2018. godini za potpore poljoprivredi bilo je izdvojeno 52 tisuće kuna, a naredne godine 330,8 tisuća kuna više, odnosno, ukupno 382,8 tisuća kuna. Istu poziciju Grad Gospić drži i kad se promatra trend prema postocima pa je tako u 2019. godini za subvencioniranje poljoprivrednika utrošeno 635,83 % više sredstava nego u 2018. godini.
„U 2019. godine za potpore u poljoprivredi osigurali smo 520 tisuća kuna potpora, a sam Program provodi se kroz 11 mjera koje podrazumijevaju investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda, poticanje promocije i trženja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, sufinanciranje tehničke pomoći za programe Europske unije, uspostavu i jačanje poljoprivrednih zadruga, sufinanciranje znanstvenih i istraživačkih projekata u poljoprivredi primjenjivih u praksi, potpore ulaganjima u nepoljoprivredne djelatnosti na obiteljskih poljoprivrednih gospodarstvima, potpore za biljnu proizvodnju, kalcizaciju kiselih tala, nabavu mehanizacije, strojeva i opreme, razvoj stočarstva i peradarstva te edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika“ – kažu u gospićkoj gradskoj upravi te pojašnjavaju kako je ove godine bilo planirano raspisati i Javni poziv za dodjelu potpora namijenjenih mjerama ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao i nabavu mehanizacije, strojeva i opreme, ali je postupak odgođen zbog korone budući je odgođeno i plaćanje zakupa poljoprivrednog zemljišta, a s osnove tog prihoda zapravo se ulaže u nabavu mehanizacije i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti.
Đakovo: Rebalansom za 2020. povećana sredstva, očekuje se iskorištavanje svih 600 tisuća kuna
Prema trendu izdvajanja za poljoprivredu u 2019. godini, Đakovo se također našlo među najboljim gradovima. U apsolutnim brojkama ovaj Grad tijekom 2019. godine izdvojio je 284,2 tisuće kuna više negoli u godini ranije, a prema postocima 354,8 % više.
„Sukladno Javnom pozivu za dodjelu potpora u 2019. godini Grad Đakovo poljoprivrednicima koji su uspješno aplicirali svoj zahtjev ukupno dodijelio 427.9 tisuća kuna, a za 2020. godinu rebalansom proračuna predviđeno je povećanje financijskih sredstava pri čemu je za ovu namjenu osiguran iznos od 600 tisuća kuna. Na temelju dosadašnjih prijava na Javni poziv te potpisanih ugovora, Grad je ove godine dodijelio sredstva u iznosu od 525,1 tisuću kuna, a kako je u tijeku obrada pristiglih prijava opravdano se očekuje potpuno iskorištavanje proračunom predviđenih sredstava“ – saznajemo iz đakovačke gradske uprave.
U 2019. godini ukupno je dodijeljeno 417,9 tisuća kuna potpora za 51 podneseni zahtjev, a najviše ih se odnosilo na Mjeru potpore za ulaganje u podizanje ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada. Osim spomenute, Program se provodio uz još tri mjere; potporu za ulaganje u građenje i/ili opremanje zatvorenih prostora i objekata za uzgoj jednogodišnjeg, višegodišnjeg bilja, sjemena, sadnog materijala i gljiva, potom potporu za ulaganje u kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima te potporu mladim poljoprivrednim proizvođačima početnicima u poljoprivredi.
Pritom se pojedinom korisniku može u jednoj proračunskoj godini dodijeliti potpora u iznosu do 50 tisuća kuna, a jedna mjera ne isključuje drugu.
Velika Gorica: Pristiglo puno više prijava od očekivanog, sredstva povećana za 300 tisuća kuna
Velika Gorica svoju poziciju među deset najboljih osigurala je po kategoriji trenda povećanja sredstava namijenjenih subvencioniranju poljoprivrede pa je tako u 2019. godini izdvojila 220.5 tisuća kuna više negoli u prethodnoj godini.
Ove se godine Program potpora male vrijednosti u poljoprivredi provodi kroz 15 mjera koje se odnose na edukaciju i stručno osposobljavanje, nabavu odnosno građenje nove proizvodne opreme, sadnica i cjepova, ekološku proizvodnju, uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja, uzgoj gljiva, baždarenje prskalica, premiju osiguranja, umjetno osjemenjivanje stoke, kontrolu plodnosti tla, nabavu strojeva i opreme za preradu poljoprivrednih proizvoda, uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, analizu kontrole mliječnosti i kontrolu kvalitete stočne hrane.
„Za navedene mjere Grad je osigurao pola milijuna kuna, a budući je na natječaj pristiglo oko 160 prijava, što je puno više od očekivanog, na rebalansu proračuna za 2020. godinu povećali smo sredstva za 300 tisuća kuna kako bismo mogli udovoljiti svim zahtjevima koji su zadovoljili propisane kriterije“ – kažu iz velikogoričke gradske uprave. (Vedrana Humski)