Ako izuzmemo Zagreb, čiji je broj obrtnika neusporediv s bilo kojim drugim hrvatskim gradom, po ukupnom je broju na vodećoj poziciji Split, ali je broj obrtnika na 1000 stanovnika najveći u Hvaru. Što se tiče trenda povećanja broja obrtnika izraženog u postocima, prednjači Hrvatska Kostajnica.
Rast gospodarstva, razvoj, ekonomska stabilnost, prosperitet…sve su to pojmovi usko vezani i uz obrtništvo. Broj obrta nerijetko može biti pokazatelj ekonomskog zdravlja neke sredine, ukazivati na rast ili probleme. Jednako tako, može dati uvid u poduzetničku klimu koja vlada u nekom gradu te lokalnoj samoupravi pomoći pri donošenju i prilagođavanju razvojne politike. Upravo različitim programima, mjerama, odnosno, potporama i pogodnostima koje usmjeravaju obrtnicima, gradske uprave često igraju važnu ulogu u njihovom pokretanju, razvoju i rastu.
Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju kako su u 2022. godini, obilježenoj pandemijskim okolnostima, u hrvatskim gradovima djelovala 76.332 obrta. Ta se brojka lani povećala za više od 10 posto jer ih je registrirano još 7.780, dakle, ukupno 84.112. Očekivano, od te brojke najviše ih otpada na Zagreb gdje je zabilježeno čak 22.508 obrta. Naravno, Zagreb slijede svi veliki gradovi, a prvi je Split s 4.233 obrtnika, potom Rijeka s 3.320 obrta, nakon nje Osijek koji ih ima 2.609, četvrti je Zadar s brojkom od 2.607, peta Pula s 2.175, a listu deset najbolje rangiranih po ukupnom broju obrtnika čine još Dubrovnik, Velika gorica, Šibenik, Slavonski Brod i Varaždin gdje se brojke kreću u rasponu od 1.302 do 2.105 registriranih obrta. Bez iznimke, u 10 najbolje rangiranih po broju obrta su veliki gradovi, a najbolje rangirani srednji grad je Poreč koji je u ukupnom poretku, uključujući dakle i velike gradove, 13.-ti.
Situacija je znatno drugačija kad promatramo broj obrtnika na 1000 stanovnika gdje dominiraju mali morski gradovi. U ovom je slučaju prvi Hvar sa 126 obrtnika na 1000 stanovnika. Slijedi ga Komiža s 98 obrtnika, treća je Novalja s 89, četvrti Rab s 83, peti Krk sa 75 obrtnika. Slijedi prvi od ukupno dva srednja grada u ovoj kategoriji, Poreč, koji na 1000 stanovnika ima 71 obrtnika. Tu su još Biograd na Moru, Vodice i Vis koji na 1000 stanovnika imaju 67, odnosno 65 i 64 obrtnika na 1000 stanovnika, a listu zatvara Rovinj, drugi srednji grad u ovoj kategoriji, a koji na 1000 stanovnika također, kao i Vis, ima 64 obrtnika.
Prema trendu povećanja broja obrtnika u 2023. u odnosu na 2022. godinu, također su u top 10 isključivo veliki gradovi – Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Velika Gorica, Kaštela, Varaždin i Šibenik, a raspon povećanja broja obrtnika kreće se od 109 do 419 registriranih obrtnika više u 2023. godini.
Promatramo li, međutim, povećanje izraženo u postocima, situacija je nešto šarolikija; na prvom je mjestu Hrvatska Kostajnica gdje je za 40 posto više obrtnika nego u godini ranije. Slijede Sinj i Dubrovnik, ujedno i jedini veliki grad prema ovom rangiranju, gdje je u pitanju povećanje od 17,55 te 17,47 posto. Na četvrtom je mjestu Opuzen, peta je Pleternica, a niz nastavljaju Sveta Nedjelja, Solin, Imotski, Čazma i Kutjevo koji su zabilježili povećanja između 15,63 i 16,95 posto.
(V.H.)
