Tek šest hrvatskih gradova može se pohvaliti pozitivnim prirodnim prirastom za prošlu godinu, odnosno, većim brojem rođenih nego umrlih, pokazali su nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. U ‘plusu’ su: Solin, Dugo Selo, Imotski, Metković, Sinj i Popovača, dok svih ostalih 122 grada imaju istaknut negativan prirodan prirast.  Dašak optimizma unosi to da je i navedeni porazan rezultat ipak koliko-toliko bolji nego u 2022. kada su ‘pozitivna’ bila samo 4 grada (Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski)…

Uzlazni trend, makar i mizeran, ne znači međutim i veći broj rođenih, već proizlazi iz 10 posto manje umrlih. Broj živorođene djece nastavio je nažalost konstantan pad s tek povremenim ‘blijeskovima’ (…2018, 2021.), pa je tako lani u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, tj. 1.713 ili 5.1 posto manje nego u 2022. (33.883 rođenih, u 2021.- 36.508).

Ukupna stopa prirodnog prirasta u 2023. u RH bila je negativna i iznosila -5,0 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirast imala je Primorsko-goranska županija, i to -2.092, uz vitalni indeks 45,1. Pozitivan prirodni prirast polučili su tek 43 grada/općine, a negativan 509 gradova/općina, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Debelu demografsku krizu, da ne kažemo i kataklizmu, potvrđuje podatak kako je Republika Hrvatska u 2023. zabilježila najmanji broj rođenih u posljednjih 10 godina, u odnosu na 2014. pad je strmoglav – s 39.566 na 32.170, ali je s druge strane upisan i najmanji broj preminulih u zadnjih devet godina- 51.275 lani, 56.979 u 2022., 62.712 u 2021… Najboljim rezultatima u svim analiziranim kategorijama mogu se općenito pohvaliti gradovi u priobalnim županijama, 15 naših najvećih gradova upisalo je negativan prirodan prirast, a zbog negativnog prirasta Lijepa naša imala je na koncu 2023. manje 19.105 stanovnika nego u 2022. koja je pak na svom kraju brojala 23.096 stanovnika manje nego u 2021…

Kvartetu gradova koji su preklani jedini imali pozitivan prirast – Dugo Selo (+36), Solin (+33), Metković (+11) i Imotski (+7)- pridružila su se lani još dva grada- Sinj i Popovača. Poziciju u samom vrhu i najveći prirodni prirast imao je u 2023. Solin (+82), s 273 rođenih (u 2022.- 246), u odnosu na 191 preminulih (u 2022.- 213) sugrađanki i sugrađana, a Top mjesto u poretku samo šest hrvatskih gradova u ‘plusu’ sačuvali su i Dugo Selo i Imotski s po 37 više rođenih nego umrlih, kao i Metković (+18), dok su predlanjski negativan rezultat u pozitivan lanjski pretvorili Sinj (s ‘minus’ 26 u 2022. na ‘plus’ 7 u 2023.) i Popovača (-58 na +3, što je osim najvećeg skoka iz negativnog u pozitivan, svrstava u Top 15 gradova s najvećim napretkom prirodnog prirasta). Biograd na Moru, Nin, Prelog, Vrgorac i Mursko Središće, ali uz negativan prirodni prirast, koji im se u 2023. kretao od -6 do -10, uvrstili su se također u deset, odnosno 11, najbolje rangiranih gradova.

Prirodni prirast između -10 i -50 imalo je 55 gradova, od -50 do – 100 evidentiralo je njih 36, između -100 i -200 upisalo 18 gradova… Najveći apsolutni ‘minus’ zabilježili su u 2023. najveći naši gradovi- Zagreb (-2.030), Rijeka (-1.044), Split (-719), Osijek (-458).

Kada se radi o novorođenčadi, najbolje brojke u prošloj godini bilježi Grad Imotski u kojemu je rođeno 12,35 beba na 1.000 stanovnika. Nakon njega, najviše beba rođeno je u Popovači– 11,99 na 1.000 stanovnika, a potom slijede Solin (10,98), Otok (10,61), Mursko Središće (10.42), Dugo Selo s 10,41 novorođenih na 1.000 stanovnika. Iza njih je Sinj (10,28), potom idu Vrgorac (10,18) i Metković (10,17), a listu s 9,79 zatvara Korčula. U apsolutnim brojkama prednjače, očekivano, veliki gradovi – Zagreb (koji je izvan konkurencije)-6.995, a potom Split (1.207), Osijek (794), Zadar (623), Rijeka (620), Velika Gorica, Slavonski Brod, Dubrovnik, Pula, Kaštela, Karlovac...

Iznad 10 novorođenih na 1.00 stanovnika imalo je 9 gradova, od 5 do 10 rođenih- 116 gradova, a njih 3 -ispod pet novorođenih na 1.000 stanovnika. Promotrimo li 5 najvećih hrvatskih gradova situacija je sljedeća: 24. Zagreb- 9,12, potom 32.Zadar-8,80, 54. Osijek- 8,24, 74. Split-7,52 i 116. Rijeka- 5,74 rođena na 1.000 stanovnika…

Porast broja rođenih u prošloj godini u odnosu na 2022. bilježi tek 41 grad, što je za 4 više nego u 2022.- 37, no popriličan manjak beba prema 2021. godini kada je u usporedbi s 2020.-om porast broja novorođenčadi zabilježen u 65 gradova.

Prvi je Stari Grad s porastom od 44,44 posto, drugi Senj s 41,38 posto rođenih više nego li prethodne godine, potom slijede Popovača s 32,26 i Virovitica s 31,97 posto povećanja. Na petom je mjestu Hrvatska Kostajnica s točno 25 posto, zatim u redoslijedu Ozalj s 21,43 posto, a povećanje između 21,05 i 15,29 posto imali su Skradin, Kutjevo, Križevci i Novska.

Preko 10 posto porasta zabilježilo je 13 gradova, od 5 do 10 posto- 12 gradova, između 1 i 5 posto- 13 gradova, ispod 1 posto- 89 gradova. Isti broj rođenih u 2023. i 2022. imalo je 5 gradova, a manje novorođenih lani nego preklani – 82 pri čemu su 3 grada uknjižila iznad 40 posto ‘minusa’…

Promatramo li trend prirodnog prirasta u apsolutnim brojkama, lani su u odnosu na 2022. godinu najbolje prošli Split (+245), Osijek (+218), Zadar (+116), Pula (+106), Vukovar (+90), Sisak (+89), Dubrovnik (+88), Čakovec (+82), Križevci (+74) i Varaždin (+69 građana). (Pero Livajić)