U 2019. godini 53 grada je imalo pozitivan ukupan migracijski saldo, tj. više je ljudi u njih doselilo nego odselilo, uspoređuju li se brojevi s brojem stanovnika, a kao i prethodnih godina najbolja je situacija u Novalji. Slijede gradovi Krk, Poreč, Vis, Nin, Cres, Novigrad, Supetar, Donja Stubica i Sveta Nedelja. Novalja je vodeća po istom pokazatelju u razdoblju od 2011. do 2019. godine, u kojem je razdoblju 35 gradova imalo pozitivan ukupan migracijski saldo. U apsolutnim brojkama, izuzme li se Grad Zagreb, najbolji migracijski saldo imao je lani Varaždin, razlika doseljenih i odseljenih bila je 497, a slijede Zadar, Dubrovnik, Poreč, Samobor, Pula, Sveta Nedelja, Kaštela, Krk i Solin. Po migracijskom saldu iz inozemstva (više doseljenih iz inozemstva u odnosu na iseljene u inozemstvo), 61 grad je lani bio u plusu, a listu također predvodi Novalja, usporedi li se brojke s brojem stanovnika. Slijede Hrvatska Kostajnica, Krk, Cres, Buzet, Poreč, Vis, Nin, Makarska i Dubrovnik. U razdoblju od 2011. do 2019. najbolji inozemni migracijski saldo u odnosu na broj stanovnika imao je Stari Grad. U tom je razdoblju 25 gradova imalo pozitivan inozeman migracijski saldo.

Problem iseljavanja jedan je od ključnih razloga loše demografske slike Hrvatske. Prema procjenama DZS-a od ulaska Hrvatske u EU iz zemlje se je iselilo oko 230.000 ljudi. Prema njemačkoj statistici, samo se u Njemačku 2016., 2017. i 2018. uselilo 152.000 hrvatskih građana.

Lani je iz zemlje u inozemstvo odselilo 40.148 hrvatskih građana, a doselilo je 37.726 ljudi. Kako raste broj iseljenih, raste i broj doseljenih, no među useljenicima je velik broj stranih radnika, a ne povratnika, naših iseljenika. Ipak, kako statistika pokazuje da je najviše doseljenih uz obalu, značajan je broj i onih koji su svoju adresu na kontinentu, unutar zemlje i izvan nje, zamijenili onom u gradu uz more.

Analizirali smo podatke DZS-a o migracijama u 2019. i istražili koji su gradovi privukli najviše novih stanovnika.

U odnosu na broj stanovnika, migracijski saldo je najbolji u malim gradovima, a gledaju li se pak apsolutni brojevi, onda predvode srednji i veliki gradovi. Pretežito je riječ o gradovima uz obalu. Lani je 53 grada imalo pozitivan migracijski saldo, a kao i prethodnih godina najviše je useljenih u odnosu na iseljene, u odnosu na broj stanovnika, u Novalji, dok je u apsolutnom iznosu najviše stanovnika doselilo nego iselilo lani u Varaždinu, ne računa li se Grad Zagreb, koji je zbog veličine nemjerljiv s ostalim gradovima. Pozitivan inozemni migracijski saldo lani je imao 61 grad.

U razdoblju od 2011. do 2019., 35 gradova je imalo pozitivan migracijski saldo, dva manje nego u razdoblju od 2011. do 2018. te dva više nego od 2011. do 2017. godine. Njih 25 imalo je pozitivan inozemni migracijski saldo u tom razdoblju, redom svi gradovi uz obalu.

Problem iseljavanja je već postao dugogodišnji problem u Hrvatskoj. Prema procjenama DZS-a od ulaska Hrvatske u EU iz zemlje se je iselilo oko 230.000 ljudi. Prema njemačkoj statistici, samo se u Njemačku 2016., 2017. i 2018. uselilo 152.000 hrvatskih građana.

Lani je iz zemlje u inozemstvo odselilo 40.148 hrvatskih građana, a doselilo je 37.726 ljudi. Kako raste broj iseljenih, raste i broj doseljenih, no velik  je broj među useljenicima stranih radnika, a ne povratnika, naših iseljenika. Ipak, kako statistika pokazuje da je najviše doseljenih uz obalu, značajan je broj i onih koji su svoju adresu na kontinentu, unutar zemlje i izvan nje, zamijenili onom u gradu uz more.

Upravo je i broj doseljenog stanovništva više utjecao na procijenjeni rast stanovnika, koji smo nedavno analizirali na temelju DZS podataka, nego prirodni prirast, koje je podatke DZS ljetos objavio.

Novalja godinama brani godinama titulu najpoželjnijeg grada za život, s obzirom na veći broj doseljenih u odnosu na iseljene u odnosu na broj stanovnika. Migracijski saldo je 3 posto, slijedi Krk sa 2,8 posto, Poreč, 2,1 posto, isto kao i Vis, pa Nin 1,8 posto, Cres i Novigrad sa 1,7 posto, Supetar 1,4 posto, te na kraju dva grada s kontinenta – Donja Stubica i Sveta Nedelja s migracijskim saldom od 1,3 posto.

U deset gradova s najboljim migracijskim saldom iz inozemstva u odnosu na broj stanovnika uz vodeću Novalju sa 2,57 posto, nalaze se još gradovi Hrvatska Kostajnica sa 1,67 posto migracijskog salda, pa Krk 1,51 posto, Cres 1,49 posto, Buzet 1,45 posto, Poreč 1,43 posto, Vis 1,14 posto, Nin 1,02 posto, Makarska 0,93 posto te Dubrovnik s inozemnim migracijskim saldom u odnosu na broj stanovnika od 0,90 posto.

Po apsolutnim brojkama, najbolji ukupan migracijski saldo lani je imao Varaždin, koji je zamijenio s vodeće pozicije Dubrovnik. Više doseljenih u odnosu na iseljene bilo je 497 u Varaždinu, 452 u Zadru, 395 u Dubrovniku, 351 u Poreču, 312 u Samoboru, 262 u Puli, 228 u Svetoj Nedelji, 213 u Kaštelama, 170 u Krku i 153 više doseljenih stanovnika nego iseljenih u Solinu. Spomenimo i da prema pokazatelju inozemnog migracijskog salda predvodi Grad Split, u kojem je iz inozemstva došlo 443 više osoba, nego iz Grada iselilo te je taj broj i veći nego u Zagrebu.

Novalja: Gospodarstvo stabilno, čeka se početak gradnje POS stanova

Kako nam kaže gradonačelnik Ante Dabo, jedna od važnih prednosti života i rada u Novalji je pozitivna klima koja je uspostavljena između Grada i poduzetnika.

‘Grad se ne bavi politikom, nego ostvaruje dijalog s poduzetnicima i omogućava im nesmetano poslovanje, uz potpore. Pa je i to rezultiralo doseljenjem stanovnika, koji se tu bave u prvome redu turizmom, ugostiteljstvom i građevinom. Također se i povećava broj OPG-ova. Zanimljivo je da ove godine, bez obzira na koronu, svi proizvodi od maslinovog ulja do sira su prodani. A neki poduzetnici čak i traže nove radnike. Zbog sve više doseljenog stanovništva, krenuli smo u realizaciju POS stanova, no iako smo zemljište dali na raspolaganje, APN još uvijek nije obavio sve potrebne radnje. A interesa za stanove ima. Prema planu riječ je o gradnji oko 60 stanova.’ – kaže gradonačelnik Novalje.

Upravo bi se sljedeći tjedan u resornom ministarstvu trebala naći tema POS stanova, čiju realizaciju mlade obitelji iščekuju. Grad Novalja je inače i ove godine bio u finalu našeg izbora na najbolji grad.

Krk: POS gotov, kapacitet vrtića proširen ove godine, daju se naknade za bebe…

Grad Krk je prema procjenama DZS-a bio vodeći grad lani po rastu broja stanovnika. Kako se svrstao i u vodeće po migracijskom saldu, jasno je da je rezultat porasta broja stanovnika upravo novo doseljene osobe.

Krk je i u našem izboru za najbolji grad uvijek u izboru najboljih, odnio je i pobjede, ove godine obranio je titulu najboljeg malog grada za život, a ušao je  u finale u sve tri kategorije – gospodarstvo, obrazovanje i demografija te kvaliteta života.

Grad Krk kroz komunalnu infrastrukturu, stanovanje, sigurnost, zdravstveni standard, stupanj zagađenja, razne društvene sadržaje, sustav obrazovanja i socijalne sigurnosti nastoji poticati razvoj i poboljšanje svih faktora koji imaju utjecaj na kvalitetu života svojih stanovnika.

Grad je 2019. godine dovršio izgradnju POS-ovih stanova koju je prethodno odlučio realizirati putem APN-a, pa je darovao zemljište za izvođenje radova te se odrekao svojih prihoda s osnova uobičajenih komunalnih davanja. Realizacijom projekta, tridesetak obitelji s područja Grada Krka dobilo je priliku useliti u nove stanove.

Grad kontinuirano ulaže sredstva i u gradnju novih prometnica te prateće komunalne infrastrukture što je preduvjet za stvaranje sadržaja koji doprinose povećanju kvalitete života.

Na otoku i u samom Gradu provodi se projekt „Eko otok Krk“, koji je prvi cjeloviti model zbrinjavanja svih vrsta otpada u Hrvatskoj. Grad provodi i projekte koji se tiču elektromobilnosti te je u prethodnim godinama izvršena investicija u elektro punionice za brzo punjenje električnih vozila u gradu Krku, Grad koristi električna vozila i u službene svrhe (jedan automobil i dva motocikla). Također, u proljeće 2020. godine u funkciju je stavljena punionica za električne bicikle.

Na području Grada djeluju dva dječja vrtića, dvije osnovne škole te srednja škola čiju je izgradnju sufinancirao Grad Krk te i dalje sudjeluje s financiranjem predškolskih i školskih programa. Budući da se javlja potreba za dodatnim  kapacitetima u dječjim vrtićima, ove godine prostor starog dječjeg vrtića prenamijenjen je u novoopremljeni prostor koji je primio dodatne dvije vrtićke skupine kako bi broj neupisane djece bio na nuli.

U sklopu demografskih mjera, izdvajaju se i sredstva iz Proračuna za novorođenačke naknade, subvencionira se boravak u dječjim vrtićima za svu djecu s područja Grada, sufinancira se nabavka školskih udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola te se dodjeljuju stipendije darovitim učenicima i studentima, nagrađuje se sportaše, darovite učenike s državnih natjecanja, učenike generacija, mentore, itd.., a tu je i razrađeni program socijalne pomoći.

Poreč: Briga o stanovnicima svih životnih dobi

Poreč je Grad  u našim je analizama među vodećima po prirodnom prirastu i migracijskom saldu, a što je oboje utjecalo na procijenjeni rast stanovnika u tom Gradu u 2019. godini.

Po službenim pokazateljima taj je Grad najrazvijeniji, ali i grad s najmlađim stanovništvom u Istri. Pozitivno i stabilno gospodarsko okruženje doprinijelo je tome da Poreč godinama bilježi pozitivan prirodni prirast i stalno useljavanje u čemu je tek jedan od deset takvih gradova u Hrvatskoj. Konstantno se radi na mjerama za podizanje kvalitete života građana, svih životnih dobi, kroz različite mjere. Za mlade obitelji, nedavno je počela gradnja vrtića u Žbandaju, te je ovo izgradnja već trećeg vrtića i jaslica u protekle tri godine – nakon što su otvorene nove osnovne škole u Žbandaju i na Finidi, nekadašnja školska zgrada u Velom Maju prenamijenjena je u nove jaslice, a EU sredstvima u zgradi nekadašnjeg društvenog doma u Dračevcu uređene su jaslice i vrtić. Još ranijih godina izgrađeni su područni dječji vrtići u Varvarima i Baderni, te se ovim budućim u Žbandaju još jednom nastavlja dobra praksa da se predškolske ustanove otvaraju u manjim mjestima blizu domova mladih obitelji, što je vrlo dobro prihvaćeno.

Također, prije dvije godine u Poreču je otvorena nova zgrada osnove škole na Finidi za petstotinjak djece, te uz nju nova sportska dvorana, kao i nova zgrada područne osnovne škole u Žbandaju sa školskom dvoranom. Nova škola na Finidi omogućila je da sva djeca u Poreču pohađaju nastavu u jednoj, jutarnjoj smjeni, što je znatno podiglo kvalitetu života mnogim obiteljima.

Osim toga, Grad Poreč svake godine stipendira stotinjak učenika i studenata, za što se izdvaja oko milijun kuna, a Poreč se ističe kao grad koji dodjeljuje najveće stipendije svojim učenicima i studentima u zemlji. Stipendije se između ostalog dodjeljuju i studentima za deficitarna zanimanja

Poreč je ove godine odobrio svojim građanima subvencioniranje kupnje stana, odnosno gradske novčane pomoći kojim im se pomaže i pruža mogućnost da nastave živjeti i raditi u svom gradu. Kao grad s najboljom kvalitetom života u Hrvatskoj, konstantnim brojem porasta stanovnika i porečkog gospodarstva koji zapošljava veliki broj ljudi i obiteljima osigurava sigurnu egzistenciju, želimo im pružiti mogućnost da ostanu živjeti i raditi u svom gradu. Među prvim smo gradovima u Hrvatskoj koji smo se odlučili na ovakav način subvencioniranja, prilikom same kupnje. Potreba je puno i na ovaj smo način najbrže i najefikasnije željeli pomoći građanima u stjecanju stana. Ove je godine tu pomoć dobilo 16 obitelji, a ista se namjerava nastaviti i u idućoj godini.

Samobor: Grad bez prireza, u blizini glavnoga grada

Samobor je među vodećim gradovima bio i po procjeni rasta stanovnika. Upravo je jedan od razloga i velik broj doseljenog stanovništva. Kako ističu u Gradu, konstantno povećanje broja stanovnika u Samoboru prisutno je ponajviše zbog kvalitete života koju grad nudi svojim stanovnicima. Također, pogodnost života u gradu bez prireza u neposrednoj blizini glavnog grada neki su od glavnih razloga doseljavanja posebno mladih obitelji s djecom.

Osim geografske pozicije i poreznog rasterećenja grad Samobor pruža šarolike mogućnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, okružen brojnim šumama i pješačkim stazama koje nude kvalitetan boravak u prirodi kao savršen bijeg od užurbanog tempa života.

Prema podacima DZS-a grad Samobor krasi i izrazito niska stopa nezaposlenosti koja može uvelike pridonijeti pozitivnom trendu doseljavanja.

Između ostalog grad Samobor može se pohvaliti stabilnom financijskom i političkom situacijom te konstantnim ulaganjima u sve segmente koji utječu na povećanje kvalitete života.

Cres: Dolazi se zbog posla, pa povlače cijele obitelji

Depopulacija otoka problem je o kojem se govori desetljećima. Posljednjih godina, međutim, Grad Cres bilježi više useljavanja od iseljavanja. Na Cres se dolazi najčešće zbog posla, bilo u turizmu, a još više u građevini. Vrlo često osobe koje dođu na Cres, kad vide kakvi su tu uvjeti za život, odluče ostati i dovedu svoje obitelji. Pod uvjetima ne mislim samo na prirodne ljepote i klimu što su sasvim sigurno važni elementi kad netko procjenjuje kakav je život na  Cresu. Već smo godinama u hrvatskom vrhu po ulaganjima u demografiju i obrazovanje, pa rado ističemo da Grad Cres od rođenja do završetka obrazovanja prati svako dijete, učenika i studenta. Financijski to znači da isplaćujemo naknadu za svako novorođenče, tijekom školovanja financiramo razne aktivnosti u osnovnoj školi i gimnaziji, te stipendiramo svakog studenta i učenika koji se školuje izvan Cresa. Posebno se ponosimo našim dječjim vrtićem, prvim energetski obnovljenim vrtićem u Hrvatskoj kojeg sad dodatno proširujemo kako bi se dodatno poboljšali radni uvjeti za djelatnike i boravak djece. A već sada mjesta ima dovoljno za sve i nema listi čekanja. Grad Cres jedan je od rijetkih gradova koji financira putne troškove roditeljima koji prevoze djecu u creski vrtić Osnovna škola je tehnološki jedna od najbolje opremljenih u Hrvatskoj, a i njoj, kao i u susjednoj Gimnaziji, Grad sufinancira niz nadstandardnih programa kako bi učenici imali sve, ako ne i više, od njihovih vršnjaka na kopnu. Sve su to razlozi zbog kojih se doseljavaju novi stanovnici, ali i zbog kojih se naše obitelji često odlučuju na više djece.

Supetar: Niz demografskih mjera za brigu o djeci i mladima

Grad koji je među vodećima po migracijskom saldu, također je i prema procjenama DZS-a lani bio među vodećima po rastu broja stanovnika.

U Supetru je za 1,07 posto bilo više stanovnika u 2019. godini u odnosu na godinu prije. U posljednjih devet godina taj je rast 7,79 posto.

Nedavno je otvorena potpuno rekonstuirana zgrada Dječjeg vrtića „Mrvica“ koji je i započeo s radom.  Grad je dobio moderan i energetski učinkovit vrtić te su ispoštovani svi elementi zelene izgradnje. U rekonstrukciju zgrade te izgradnju novih prostora za jaslice uloženo je više od 11,7 milijuna kuna, a kad se tome pridodaju troškovi za produljeni rad i redovno financiranje vrtićke djelatnosti ukupan iznos premašuje cijeli gradski proračun iz 2013. godine; obnovljeni su  krovište, fasada, instalacije, uveden novi sustav grijanja i hlađenja, uređena je kotlovnica, izmijenjena vanjska stolarija, opremljena suvremena kuhinja koja udovoljava najzahtjevnijim standardima, a uz sve ostale unutarnje radove, vrtić je opremljen i novim namještajem. Do kraja mjeseca u planu je također urediti i okoliš.

U supetarskom vrtiću stvoreni su  i uvjeti za rad dviju novih jasličkih grupa budući ovaj grad u posljednje dvije godine bilježi porast upisane djece za 19,5 %. U nove jaslice primljeno je 22 mališana, a ukupna vrijednost investicije iznosi 1,7 milijuna kuna. Projekt je sa 400 tisuća kuna sufinancirala Uprava za otoke MRREU, a namjera je još urediti i vanjsko igralište te proširiti kapacitete.

Grad Supetar je među deset hrvatskih gradova s najvećim iznosom sufinanciranja cijene vrtića.

Pozitivnom trendu rasta broja stanovnika pomažu i brojne demografske mjere koje se provode u sklopu projekta Sritna dica, sritan grad . Grad Supetar povisio je naknadu za novorođene (pet tisuća za prvo, 7 za drugo, 9 za treće i 15 za četvrto i svako sljedeće dijete), snižene su cijene vrtića, a obitelji se financijski prate i pomažu od rođenja djeteta pa do odlaska na fakultet. Broj djece upisane u vrtić i škole raste pa ne čudi što je najveći naglasak stavljen upravo na projekte koji se odnose na djecu. Osim vrtića, Grad je pokrenuo i mnoge procese kako bi se što prije krenula graditi nova zgrada osnovne škole.

„Ulaganje u djecu i mlade ulaganje je u budućnost Supetra, a to dokazuju i najveći razvojni projekti na području grada koji se planiraju ili već provode, na što smo iznimno ponosni. Suprotno crnim trendovima u velikom dijelu zemlje, naš grad je pokazao  kako gradski projekti zahvaljujući kontinuiranom ulaganju u djecu i mlade mogu biti usmjereni povećanju standarda življenja“ – rekla je nedavno gradonačelnica Ivana Marković.

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku o broju upisane djece u vrtiće i škole, a na temelju kojih smo analizirali brojeve, pokazali su da je Grad Supetar imao povećanje broja djece u osnovnim školama za 4,7 posto u školskoj godini 2018/2019 u odnosu na prethodnu školsku godinu, što ga je svrstalo u vodećih deset gradova u zemlji. Iako je ove godine broj prvašića u OŠ Supetar manji, ukupan broj učenika porastao je u odnosu na lani sa 419 na 437. Velik je broj doseljenih iz drugih krajeva zemlje, ali i onih čiji su roditelji došli iz inozemstva živjeti u Supetar.

Grad je i ove godine u iznosu od 105 tisuća kuna sufinancirao radne materijale za sve obavezne i izborne predmete u osnovnoj školi, odnosno radne bilježnice, listiće, atlase i kutije za tehnički.

Za ugovore o stipendiranju učenika i studenata za 2019./2020. godinu osigurano je tristo tisuća kuna kuna, a nedavna analiza pokazala je da je Supetar osmi grad u Hrvatskoj po visini stipendija, daje 1.156 kuna mjesečno za studente i 693 kune mjesečno za učenike. Dodijeljeno je 25 stipendija – 10 učeničkih i 15 studentskih.
Krajem prošle godine gradonačelnica je kao poticaj za upis učenicima prvog razreda srednje škole dodijelila jednokratne novčane nagrade od 1.000 kuna i prigodne darove.

Pokretanjem koncepta e-Usluge Grada Supetra koje građanima omogućavaju nikad jednostavnije primanje i slanje obrazaca i zahtjeva prema Gradskoj upravi, Supetar je postao prvi grad na hrvatskim otocima koji je implementirao navedene usluge, a koje su temeljni dio koncepta Smart City Supetar.

Sveta Nedelja: Jedan od najstabilnijih manjih gradova  u zemlji

Sveta Nedelja je najistaknutija po svojoj gospodarskoj snazi, a upravo je i tu titulu odnijela na našem izboru za najbolji grad. I taj je grad među vodećima po broju doseljenog stanovništva, koji su utjecali da Grad bude među vodećima i po rastu broju stanovnika u 2019. u odnosu na godinu prije, kako je pokazala procjena DZS-a.

‘Grad Sveta Nedelja  statusom je najmlađi grad u županiji. Iznimno povoljnog geoprometnog i geostrateškog položaja, gospodarski i demografski jedan je od najstabilnijih manjih gradova u Hrvatskoj. Već godinama, Sveta Nedelja bilježi pozitivne demografske trendove, a za razliku od većine hrvatskih gradova, doseljavaju se uglavnom mlade obitelji koje dolaze zbog posla i dobrih uvjeta života. Visok gospodarski razvoj, poduzetničke zone i prirodne ljepote samo su neke od prepoznatljivosti  koje Svetu Nedelju  čine privlačnom i ugodnom za život i stanovanje, ali i za pametno poslovanje. Svetu Nedelju krasi kulturno-povijesna i spomenička baština te prirodne ljepote.’ , kažu u Gradu i dodaju:

‘Najveće porezno rasterećenje jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj provela je Sveta Nedelja. Uz ukinute i smanjene namete kao što su komunalni doprinos za razne djelatnosti i stanogradnju, naknade za izdavanje taksi dozvola te smanjenje paušalnih poreza za male iznajmljivače, ukinut je prirez koji je do sada iznosio 6 %, a sada iznosi 0%. Također, komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2% do 30%. Intenzivno se radi na poboljšanju javne infrastrukture, pješačko – biciklističkih staza, izgradnji kapitalnih projekata, dječjih igrališta, povećanju vrtićkih kapaciteta, a ove godine uvodi se i besplatan gradski prijevoz.’

Sveta Nedelja svoju djecu prati od rođenja pa do završetka školovanja, pa su tako podigli iznos naknada novorođenčadi za 1.000,00 kuna, s dotadašnjih 2.000,00 na 3.000,00 za prvu bebu, čime su se svrstali među gradove s većim iznosima naknada. Osim naknada za novorođenčad, osigurali su cijenu vrtića do 550 kuna, dok privatne vrtiće sufinanciraju s 1.000,00 kuna mjesečno po djetetu.

Učenicima koji imaju prebivalište na području grada, ove godine osigurane su besplatne e-pripreme za državnu maturu. Srednjoškolcima i studentima osiguravaju stipendije, za koje izdvajaju preko pola milijuna kuna godišnje, a jedan su od još uvijek rijetkih gradova koji osigurava novčane nagrade za svoje najbolje učenike. Iznos se, ovisno o osvojenim nagradama, kreće i do 4.000 kuna što je također među najvišim iznosima u zemlji. Stipendije se dodjeljuju temeljem kriterija izvrsnosti, deficitarnog zanimanja i socio- ekonomskog statusa za učenike i studente. Svojim učenicima subvencioniraju 25% mjesečne prijevozničke karte, dok  preostalih 75% subvencionira Vlada RH, što bi značilo da je učenicima osnovni javni prijevoz u potpunosti besplatan, dok je drugi oblik prijevoza subvencioniran u iznosu od 50%. Redovnim studentima subvencioniraju 75 % cijene mjesečne prijevozničke karte.

Grad prepoznaje i nagrađuje trud, rad i ostvarene rezultate, pa dodjeljuje javna priznanja i novčane nagrade za iznimna postignuća te za doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Grada, a uspjehe ostvarene u sportu i kulturi, unapređivanju gospodarstva, znanosti, gospodarstva, zaštite i unapređivanja čovjekovog okoliša, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Dubrovnik: Ima svoj model stanogradnje, otvorila se nova osnovna škola…

I Dubrovnik je bio jedan od vodećih gradova lani u kojem je prema procjeni DZS-a porastao broj stanovnika, a na to je utjecao velik broj doseljenog stanovništva.

Ova gradska uprava od početka mandata u lipnju 2017. godine aktivno provodi niz pronatalitetnih mjera i ulaganja u kapacitete predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja, dok se na drugoj strani te jednadžbe ističu različiti infrastrukturni projekti usmjereni na povećanje kvalitete života svih skupina sugrađana uz značajno sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU fondova kao i iz drugih izvanproračunskih izvora.

U cilju demografskog razvoja Grad Dubrovnik kontinuirano provodi čitav sklop mjera i aktivnosti kako bi se omogućili što bolji ekonomski i socijalni uvjeti. Jedna od tih mjera jest i mjera Dar za novorođeno dijete kojom se roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete isplaćuje potpora u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna. Potpora se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života.

Budući da je stjecanje „krova nad glavom“ izazov za brojne mlade obitelji, Grad Dubrovnik je razvio svoj model stanogradnje, a prva 43 stana za mlade obitelji grade se u Novoj Mokošici. Odluka o davanju u dugoročni najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću otkupa u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Dubrovnika prošla je javnu raspravu kao i prethodnu raspravu na Gradskom vijeću te se očekuje njeno skoro donošenje i raspasivanje javnog poziva, odnosno natječaja.

U rujnu, pred početak školske godine otvorena je nova osnovna škola – OŠ Montovjerna. Ova investicija Grada Dubrovnika, ujedno najveći pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju od 80-ih godina prošlog stoljeća i vrijedna je preko 75 milijuna kuna. Samo u 2019. i prvom dijelu 2020. otvoreno je 13 novih vrtićkih grupa, provedena je energetska obnova dvaju objekata (uz dva vrtića energetski su obnovljene i dvije osnovne škole) i to uz sufinanciranje EU sredstvima, a provodi se i EU projekt  „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ ukupne vrijednosti 14 milijuna kuna.

Na širem gradskom području provode se značajni komunalni i infrastrukturni projekti poput rekonstrukcije i uređenja Lapadske obale (radovi vrijedni 70 milijuna kuna počinju na proljeće iduće godine, a u cijelosti su financirani EU i državnim sredstvima) ili izgradnje nove ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do naselja Pobrežje. Ta investicija je značajna po tome što otvara mogućnosti za urbanizaciju i naseljavanje ovog područja. Upravo tu Grad je otkupio 76.000 kvadrata zemljišta s namjenom da navedenom području po povoljnim uvjetima dodjeljuje zemljište mladim obiteljima za gradnju obiteljskih kuća. Izgradnja ceste i infrastrukture preduvjeti su tome.

Zadar: Briga o smještaju djece u vrtiće i škole

Zadar je među vodećim gradovima po migracijskom saldu u apsolutnim brojevima. Naša nedavna analiza pokazala je da je Grad Zadar među vodećima po povećanju sredstava za predškolski odgoj. U tom Gradu Odlukom Gradonačelnika od rujna 2017. godine participacija roditelja za smještaj djece u vrtiće Grada Zadra iznosi 600,00 kn za prvo dijete u predškolskoj ustanovi, 300,00 kn za drugo dijete, dok je za treće i svako sljedeće dijete boravak u predškolskoj ustanovi besplatan. Za obitelji koje imaju četvero ili više djece osiguran je besplatan vrtić bez obzira koliko djece pohađa predškolsku ustanovu.

Početkom 2020. godine otvoren je novi područni objekt DV Radost, s dvije skupine vrtićkog uzrasta (Višnjik II). Oprema za područni objekt osigurana je iz projekta Mreža ZaDar – mreža inovativnih vrtića po mjeri djece i roditelja koji se financira iz ESF-a. Do konca 2020. planira se početak radova na rekonstrukciji PO Pčelica čime će se osigurati prostorni uvjeti za rad 8 odgojno-obrazovnih skupina, a u planu je i rekonstrukcija PO Višnjik.

Sa 22 vrtića drugih osnivača nastavljen je višegodišnji model sufinanciranje rada vrtića drugih osnivača kroz isplatu plaća odgojiteljicama, a dodatni doprinos unaprijeđenju i razvoju vrtića drugih osnivača, Grad Zadar daje kroz preuzimanje financiranja rada peteročlanog stručnog tima koji je pretpostavka za  kvalitetniju provedbu programa predškolskog odgoja i obrazovanja.

Raste i broj školaraca, pa se i u tom području Grad trudi ići najbolje u susret.

Projekti započeti prije nekoliko godina i koji su u tijeku u osnovnoškolstvu u Gradu Zadru te se očekuje njihov skori dovršetak su gradnja Centra Mocire u kojem će se smjestiti OŠ Voštarnica. Dovršena je rekonstrukcija i dogradnja PŠ Ploča u iznosu od 3.500.000,00 kuna, te je u tijeku gradnja nove škole na Novom Bokanjcu. Nova škola imat će 8 razrednih odjeljenja, športsku dvoranu i moći će ju pohađati 500 učenika. Početkom rada škole rasteretit će se odvijanje nastave u OŠ Šimuna Kožičića Benje i OŠ Bartula Kašića s Područnom školom Bokanjac koja je organizirana u tri smjene. Izgradnju zajednički financiraju Grad Zadar i Zadarska nadbiskupija u iznosu oko 48 milijuna kuna.

Tu je i energetska obnova OŠ Smiljevac, vrijedna 5,5 milijuna kuna,  a obnova zgrade kroz ovaj projekt omogućit će znatne uštede električne i toplinske energije te smanjenje emisije CO2 čime se bitno popravlja postojeća energetska slika objekta, a ujedno poboljšava ugoda boravka učenika u školi. U planu je uključivanje i ostalih osnovnih škola Grada Zadra u projekte energetske obnove, te je za više škola pripremljena i projektna dokumentacija.

Grad ima  Centar izvrsnosti za matematiku, fiziku i informatiku. Niz je i EU projekata, koji je taj Grad uvrstio ove godine u finale našeg izbora šampiona EU fondova.

Pula: Među vodećima po broju poduzetnika i poticajima za njih, nastava u gotovo svim školama u jednoj smjeni…

Pula je prije svega siguran i miran grad u koji je dobrodošao svatko dobronamjeran. Uz skladan suživot, uvažavanje različitosti i toleranciju među ljudima, upravo smo po tome prepoznati i to nas na neki način izdvaja od drugih. Dobrim dijelom posljedica je to sustavnog i promišljenog rada te svih onih mjera koje poduzimamo kako bi našim sugrađanima omogućili što veći standard i kvalitetu života. Uz sigurnost, ugodnu klimu i odličnu prometnu povezanost, jedan od ključnih kriterija prilikom odabira grada gdje će se skrasiti i osnovati obitelj za mlade je mogućnosti zapošljavanja.  Pula je danas, uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, te je već treću godinu u društvu najuspješnijih gradova po pitanju gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Tome značajno pridonose upravo brojne poticajne mjere koje kontinuirano omogućujemo našim poduzetnicima, a koje su ključ kad je riječ o stvaranju povoljnog i motivirajućeg poduzetničkog okruženja.

U gradu Puli kontinuirano se, već godinama, ulaže u temeljnu infrastrukturu poput novih cesta, sustava odvodnje, vodovodne mreže, plinofikacije, javne rasvjete, obnove fasada i slično. Isto tako značajna sredstva ulažu se u kulturni i civilni sektor, u škole i vrtiće u kojima nema liste čekanje za upis, financira se produženi boravak za učenike zaposlenih roditelja u svim pulskim školama, a nastava se gotovo u svim osnovnim školama provodi u jednoj smjeni. Ove i niz drugih mjera od velikog su značaja zaposlenim roditeljima.

Gleda li se trend ukupnog migracijskog salda od 2011. do 2019. u odnosu na broj stanovnika pojedinih gradova, i tada vodeću poziciju drži već spomenuta Novalja sa stopom od 17 posto. Slijede gradovi Vis sa 15 posto migracijskog salda u odnosu na broj stanovnika, pa Krk sa 13 posto, Supetar 12 posto, Nin, Novigrad i Stari Grad sa 10 posto te Komiža, Vodice i Hvar sa stopom migracijskog salda od 8 posto.

U Stari Grad je pak uselilo najviše ljudi iz inozemstva u devet godina, više nego je iz njega iselilo izvan granice, a uzme li se u obzir broj stanovnika.  Stopa inozemnog migracijskog salda u tom Gradu je 4,4 posto. Slijedi Novalja sa stopom od 3,6 posto, Hvar 3,1 posto, Vis i Supetar sa stopom inozemnog migracijskog salda u odnosu na broj stanovnika od 2,5 posto , Cres i Komiža 2,4 posto, Rovinj 2,3 posto, Umag 2,2 posto i Nin 2,1 posto.

Stari Grad: Ulaže se kontinuirano u kvalitetu života – vrtiće, naknade za bebe, investicije u turizmu…

‘Grad Stari Grad je u prethodnih nekoliko godina uložio značajna sredstava u poboljšanje kvalitete života. Što se tiče predškolskog odgoja tu su projekti  Uređenja i adaptacije Zgrade centralnog vrtića, zapošljavanje stručnih suradnika, te dodatnih odgajatelja, otvaranje mlađe jasličke skupine za djecu od 12  do 24 mjeseci, otvorenje ljetne odgojne skupine za djecu sezonskih radnika, otvorenje cjelodnevnog programa boravka djece u vrtiću, a u tijeku je uređenje podružnice dječjeg vrtića.  U navedene projekte uloženo je preko 8 milijuna kuna i svi su financirani putem EU programa. Uvedene su i naknade za novorođenčad u iznosu od 5.000kn za 1. dijete, 10.000 kn za 2. dijete i 70.000 kn za 3. dijete. Omogućene su i realizirane investicije u turizmu u iznosu od preko 300 milijuna kuna, što je rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta. Grad sustavno sufinancira rad školskog obrazovanja (nabavka opreme, sufinanciranje nabavke udžbenika, edukacije…)

Grad zadnje dvije godine provodi stipendiranje učenika i studenata u iznosu od 700 do 1000 kn. Uložena su i značajna sredstva u kulturne sadržaje (uređenje i adaptacija gradske knjižnice, te otvaranje kino dvorane) u vrijednosti 3 milijuna kuna. Grad financira prekvalifikaciju osoba za potrebna deficitarna zanimanja na području Grada. U tijeku je provedba projekta izgradnje sustava odvodnje na području Grada  u iznosu od preko 450.000.000 kn, što će definitivno također poboljšati kvalitetu života.’ – nabraja neke od prednosti života u Starom Gradu njegov gradonačelnik Antonio Škarpa.

Umag: Ključ su obrazovanje i demografska politika

‘Polazeći od ulaganja u obrazovanje, koje je nadaleko veće od hrvatskog prosjeka, te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade obitelji i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag nudi zaista kvalitetne uvjete za život. Kod nas, ključne riječi su  – obrazovanje i demografska politika.

Paleta pogodnosti i kvalitete polazi od besplatnih vrtića (bez liste čekanja) za sve umaške mališane, besplatnog prijevoza, sufinanciranje produženog boravka, najviših stipendija u državi, a posebno vodimo skrb o socijalno osjetljivim sugrađanima te aktivno financiramo programe ustanova i udruga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. U programu za mlade obitelji izgrađen je 121 stan, a 4.11.2020. godine i službeno je potpisan Ugovor kojim krećemo u izgradnju nove zgrade POS stanova za mlade, s čak 84 stana.

U državi gdje se sve manje pažnje posvećuje onima koju su dali svoj doprinos, a koji su često zapostavljeni, Grad Umag je odlučio prkositi trendovima i vlastitim je sredstvima izgradio Dom za starije i nemoćne osobe, vrijedan gotovo 40 milijuna kuna. U navedenom Domu smještaj za građane Umaga sufinanciran je od 10% pa čak do 100% cijene koštanja. Nadalje, potrebitim umirovljenicima osiguravamo dodatak na mirovine do 4.000,00 kuna godišnje, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, smještaj u specijalizirane socijalno-zdravstvene ustanove, uslugu pučke kuhinje, uslugu besplatne limfne drenaže te jednokratne i druge pomoći umirovljenicima i drugim bolesnim, nemoćnim i socijalno ugroženim osobama – kaže gradonačelnik Vili Bassanese i dodaje:

‘Kako bi ojačali gospodarstvo, nastavili smo sa sustavnim ulaganjima u poduzetničke zone te osiguravanjem uvjeta za mlade poduzetnike.

Grad Umag sufinancira i smještaj policijskih službenika, učitelja, liječnika te dodatni tim hitne medicinske pomoći 365 dana u godini. Nadalje, financirana je i kompletna adaptacija te opremanje ambulante za hitnu medicinu.

Lokalni porezi i davanja, od komunalne naknade do cijene odvoza otpada i pogrebnih usluga, u prosjeku su najniži u Istri. Dakle, razvidno je kako se u Umagu u zadnjih 10 godina pretvorio u zajednicu koja nudi perspektivu i budućnost prije svega sigurnog, ugodnog i kvalitetnog življenja.’ – zaključuje gradonačelnik Umaga. (Lidija Kiseljak)