Dok se Eco i Smart City nagrade dodjeljuju temeljem konkretnih projekata koje su prijavili sami gradovi, izbor najboljih u kategoriji EU fondovi, gospodarstvo, demografija i obrazovanje, kvaliteta života i najveći napredak, temeljen je na vrlo kompleksnoj analitici. Naši analitičari za svaku su kategoriju uzeli čitav niz kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja iz službenih javno dostupnih podataka, te su ih sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirali, pretvorili u indekse i na taj način, po istim kriterijima, usporedili sve hrvatske gradove
Izbor najboljih hrvatskih gradova, kojeg gradonačelnik.hr već sedmu godinu provodi u suradnji s Hanza mediom i agencijom Ipsos, iz godine u godinu izaziva veliku pažnju i interes javnosti, a pogotovo lokalne samouprave jer je ovo jedini projekt u kojem se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem ne presuđuje dobar imidž i PR, čak niti izvrsni pojedinačni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina, a kojih je zaista jako puno i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek intervenciju i mjere s državne razine.
Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci. Analizirali smo, naime, trogodišnji ili četverogodišnji period, ovisno o kategoriji, kako bi minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Jedina kategorija u kojoj se analizira samo jedna godina jest kategorija ‘najveći napredak’ u kojoj pratimo koji su gradovi u prethodnoj godini napravili najveći pomak nabolje na polju kvalitete života. Kako bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade ćemo dodijeliti u tri kategorije – mali (do 10.000 stanovnika), srednji (10.000-35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s preko 35.000 stanovnika).
Na svečanosti dodjele nagrada koja će se održati 5. prosinca u Šibeniku ćemo, tako, saznati koji su najbolji gradovi u zemlji na području gospodarstva, demografije i obrazovanja i kvalitete života kao i tko je najviše napredovao, a birat će se i gradovi s najboljim projektima na području zaštite okoliša i pametnog upravljanja koji će dobiti Eco i Smart City nagrade. Posebna će, pak, kategorija u izboru biti nagrada za najbolje korištenje EU fondova, a grad s najboljim pokazateljima dobit će titulu ‘Šampion EU fondova’.
I dok će se Eco i Smart City nagrade dodjeljivati temeljem konkretnih projekata koje su sami gradovi prijavili, a među kojima će tročlani žiri izabrati najbolje, izbor ostalih nagrada temeljen je na vrlo kompleksnoj analitici.
Naši analitičari za svaku su kategoriju uzeli čitav niz kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – podatke Ministarstva financija (Izvršenje o proračunu), Indeks razvijenosti koji objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, te podatke Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te su ih sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirali, pretvorili u indekse i na taj način, po istim kriterijima, usporedili sve hrvatske gradove
Ovdje je bitno naglasiti kako su skupni indeksi razvijenost za nagrade kategorijama gospodarstvo, obrazovanje i demografija, te kvaliteta života izračunati prema metodologiji koja je detaljno sa formulama objašnjena u Uredbi o indeksu razvijenosti koju je izdala Vlada Republike Hrvatske (NN 131/2017). Prije rangiranja, sve varijable su standardizirane, te je provjereno slijede li one normalnu distribuciju.
Skupni indeksi za navedene nagrade su izračunati kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti pokazatelja. Indeks razvijenosti za navedene nagrade koji imaju indeks veći od 100 spadaju u gradove iznadprosječne razvijenosti, dok gradovi koji imaju vrijednosti indeks manju od 100 spadaju u gradove ispodprosječne razvijenosti. Postupak agregiranja standardiziranih vrijednosti pokazatelja provelo se pomoću metode aritmetičke sredine i koeficijenta penalizacije (za detalje vidjeti formule u navedenoj Uredbi).
EU fondovi
Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja sredstava iz EU fondova korištena su konsolidirana izvješća gradova za protekle četiri godine. Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU direktno ili indirektno (preko institucija centralne države) te se ti podaci mogu naći pod Direktne pomoći (konto 6323 – tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i konto 6324 – kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a) i Indirektne pomoći (konto 6381 – tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i konto 6382 –kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU).
Kao što je navedeno, za izračun su korišteni podaci od 2020 do 2023 te su direktne i indirektne pomoći zbrojene kako bi smo dobili koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU za promatrano četverogodišnje razdoblje. Nakon toga napravljena su dva pokazatelja: iznos EU sredstava po stanovniku dobiven na način da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao pojedini grad sa brojem stanovnika tog grada te udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva (sveukupni iznos sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju). Ta dva pokazatelja su standardizirana te agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.
Gospodarstvo
U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su analizirani i uspoređeni slijedeći pokazatelji: prosječan dohodak te prosječni izvorni prihodi po stanovniku u svakom gradu, potom stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi, prosječna nezaposlenost i prosječna zaposlenost per capita, te pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima. U formulu je uvršten i indeks nezaduženosti, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, stopa prireza i poreza na dohodak te broj obrtnika na 1.000 stanovnika. Također, na rangiranje gradova utječe i izdvajanje za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora, i to temeljem podataka Ministarstva financija. Naši analitičari tu su prvo izračunali prosjek za razdoblje od 2021.do 2023 godine, a prosjek su potom podijelili sa prosjekom ukupnih rashoda i izdacima.
Nadalje, u formulu prema kojoj smo rangirali gradove u kategoriji gospodarstva ulaze i prosječni prihodi i primici po zaposlenom u gradskoj upravi per capita, udio izdvajanja bruto plaće u rashodima te bruto plaće po zaposlenom u gradskoj upravi.
Obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika
Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, korišteni su javno dostupni podaci za prethodne tri godine, od 2021. do 2023. Korišteni su konsolidirani izvještaji gradova: PR_RAS (izvršenje proračuna) i RAS funkcijski (izvršenje proračuna po funkcijama) razine 23 dobiveni od FINA-e te podaci Državnog zavoda za statistiku o stanovništvu i obrazovanju.
U izračunu su korišteni slijedeći pokazatelji sa pripadajućim udjelima u skupnom indeksu: izdvajanje gradova za obrazovanje, mlade i socijalnu politiku koje je izračunato kao zbroj 2 varijable: udio izdvajanja za obrazovanje u proračunu te udio izdvajanja za obitelj i djecu u proračunu – 40%; prosječna izdvajanja za stipendije i školarine po stanovniku- 10%; broj djece po odgajatelju u vrtićima kao pokazatelj standarda u vrtićima – 15%; broj učenika po nastavniku u osnovnim školama kao pokazatelj standarda u školama – 15%; porodiljine naknade po novorođenom kao pokazatelj brige za pronatalitetnu politiku – 10% te broj osoba na svaku visoko obrazovanu kao pokazatelj obrazovanosti samih gradova – 10%.
Za svaki od gore navedenih pokazatelja izračunat je indeks prema metodologiji koja je detaljno sa formulama objašnjena u Uredbi o indeksu razvijenosti koju je izdala Vlada Republike Hrvatske (NN 131/2017). Prije rangiranja, sve varijable su standardizirane, te je provjereno slijede li one normalnu distribuciju. Gradovi koji imaju indeks veći od 100 spadaju u iznadprosječne, dok gradovi koji imaju vrijednosti indeks manju od 100 spadaju u ispodprosječne. Postupak agregiranja standardiziranih vrijednosti pokazatelja provelo se pomoću metode aritmetičke sredine i koeficijenta penalizacije (za detalje vidjeti formule u navedenoj Uredbi).
Kvaliteta života – slušamo glas građana
Nagradom svih nagrada može se, pak, smatrati ona u kategoriji Kvaliteta života, i to zato što su direktan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani. Osim toga, ovu kategoriju smatramo ‘šlagom na torti’ našeg izbora najboljih gradova jer, koliko god je izuzetan uspjeh voditi grad s najboljim ekonomskim i demografsko-obrazovnim pokazateljima u zemlji, vrhunsko postignuće je ostvariti najbolje rezultate na svim poljima koja su građanima bitna.
Agencija Ispos provela je zato i ove godine istraživanje na uzorku od preko 1.000 građana koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova po čak 26 različitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Uspoređivali smo, među ostalim, prosječna primanja stanovnika, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks nezaduženosti građana, stopu poreza na dohodak, broj obrtnika, subvencije poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, izdvajanja za obrazovanje, stipendije i školarine, broj djece po odgajatelju u vrtiću te učenika po učiteljima u osnovnim školama, kao i izdvajanje za naknade za bebe. Nadalje, s obzirom da su ispitani građani istaknuli kao bitno, analizirali smo i izdvajanje gradova za zaštitu okoliša, rekreaciju i sport, kulturu, te komunalne usluge i subvencioniranje cijena prijevoza. Naposlijetku, tu su još i indeksi kretanja i starenja stanovništva.
Nagrada za najveći napredak u kvaliteti života izračunata, pak, na način da je uspoređen poredak u kategoriji kvaliteta života u 2024. godini u odnosu na poredak za istu tu kategoriju u sklopu prošlogodišnjeg izbora najboljih hrvatskih gradova za 2023 godinu. Onih 5 gradova koji su ostvarili najveći napredak u poretku su ušli u finale izbora za „Najveći napredak u kvaliteti života“.
Eco i Smart City
Za razliku od prethodnih pet kategorija u kojima se analiziraju podaci te potom rangiraju svi hrvatski gradovi, za sudjelovanje u izboru za najbolji Eco i Smart City gradovi se, kao što smo već naveli, prijavljuju sami. Odluku o pobjednicima temeljem prijava i svih podataka koje su gradovi poslali donosi, pak, tročlani žiri u kojem ove godine sudjeluju Irena Relič, stručnjakinja za gospodarenje otpadom i EU fondove, Gordana Galović Dupan, zamjenica glavnog urednika Jutarnjeg lista za gospodarstvo te predstavnik gradonačelnik.hr-a Zdravko Ivić.
U natjecanju za titulu Smart Cityja gradovi se rangiraju, među ostalim, prema dosezima u razvoju tehnoloških rješenja za informiranje građana, interaktivnih panela, specijaliziranih aplikacija i pametnih kioska. Podaci o online participaciji građana i transparentnosti gradske uprave još su jedan važan pokazatelj. U obzir se uzimaju i rješenja s područja pametne mobilnosti, poput pametnih semafora, pametnog parkinga i mobilnih aplikacija. Važan kriterij je i kvalitetna, dobro umrežena komunikacijska infrastruktura.
Gradove kandidate ocjenjuje se i po tome jesu li instalirali mjerače zagađenja zraka i vode, buke ili razine elektromagnetskog zračenja te koliko mjernih mjesta u njihovu sustavu vodoopskrbe koristi senzorsko prikupljanje podataka.
Kad je, pak, u pitanju Eco City kategorija, gradovi se rangiraju na temelju 12 kriterija. Među ostalim, utvrđuje se postojanje strateškog okvira Grada koji je vezan uz područje zaštite okoliša i prilagodbe, broj provedenih kampanja informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom i postojanje sustava najma javnih bicikala ili sličnih prijevoznih sredstava, broj obnovljenih zgrada kojima upravlja Grad, udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada, udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada i broj punionica za električna vozila…
Poticanje pozitivne konkurencije
Cilj čitavog ovog projekta je nagraditi najbolje, te potaknuti stalnu pozitivnu konkurenciju među gradovima kako bi pametnim i racionalnim planiranjem proračuna, projekata i mjera postigli još bolje rezultate i standarde, podigli efikasnost svojih gradskih uprava i kvalitetu života u svojim gradovima. Prateći zbivanja na lokalnoj razini u proteklih sedam godina, koliko gradonačelnik.hr kao jedina platforma iz dana u dan prati i prenosi pozitivne vijesti i analizira trendove, nove mjere i projekte gradskih uprava, uočljiv je jak pozitivan trend kad je u pitanju efikasnost i proaktivnost većine gradova te njihova sve veća usmjerenost poduzetništvu, obrazovanju i obitelji. Zato se već sad veselimo našem idućem izboru za najbolje gradove te se nadamo da će ovogodišnji biti dodatni poticaj najboljima da se bore za očuvanje svojih titula, a ostalima da se izbore za ulazak u finale iduće godine. (m.p.d., gradonačelnik.hr)