Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 1. prosinca u Opatiji

U zacijelo najprestižnijoj kategoriji izbora najboljih gradova Hanza Medije i portala Gradonačelnik.hr posvećenoj kvaliteti života, u završnicu ovogodišnjeg izbora ušli su i aktualni pobjednici Varaždin u konkurenciji velikih i Rovinj među srednjim gradovima. Grad Krk, nakon što je u konkurenciji malih gradova u kvaliteti života pobjeđivao u ovome izboru za 2018., 2019. i 2020. nije se uspio plasirati u ovogodišnju završnicu, tako da ćemo u izboru za 2021. imati novog pobjednika.
U rangiranju gradova za nagradu kvalitete života, podsjetimo, Hanza Media i Gradonačelnik.hr. analiziraju gospodarske, demografske, zdravstvene, komunalne, obrazovne, razvojne i druge parametre kako bi se dobila ukupna slika o tome kakav je život građana u njihovoj sredini. Ukupno se razmatra 29 pokazatelja kvalitete života, među inim prosječni dohodak po stanovniku, zaduženost grada i stopa prireza, proračunske udjele subvencija za javni prijevoz i zaštitu okoliša, kao i izdvajanja za sport i kulturu iz proračuna.
Varaždin ide u potvrdu epiteta najboljeg velikog grada za život, među ostalim,  proračunskim udjelom izdvajanja za sport od 13,3 posto, prosjekom isplaćenih stipendija i školarina od 58,3 kuna po stanovniku, dostignutoj efikasnosti gradske uprave iskazanoj kroz prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome  od 852 tisuće kuna po zaposlenome te pokazateljem zaposlenosti kroz prosječan broj zaposlenih od 670 na svakih tisuću stanovnika. U svim nabrojenim  primjerima, sjedište Varaždinske županije je unutar ‘top 5’ velikih gradova. Uz to, u 2020., primjerice, Varaždin je za sport izdvojio 1028 kuna po stanovniku, što je uz Crikvenicu,  najveće izdvajanje za sport ‘per capita’ među našim gradovima.
U izboru za najbolji veliki grad u kvaliteti života Varaždinu konkuriraju Dubrovnik, Koprivnica, Pazin i Zagreb. Dubrovnik, prvi pobjednik u povijesti ovog dijela izbora najboljih gradova, pokušati će se vratiti ‘na tron’ temeljem pokazatelja kao što su udjel proračunskog izdvajanja za kulturu od 16 posto, razvijenome obrtništvu iskazanome kroz omjer od 39 obrtnika na 1000 stanovnika i udjelu izdvajanja za bruto plaće u ukupnim rashodima i izdacima grada od 25 posto. U navedenim pokazateljima Dubrovnik je unutar ‘top 5’ velikih gradova, dok je po prosječnome isplaćenom iznosu stipendija i školarina od 42 kune po stanovniku unutar ‘top 10’.
Koprivnica je u ‘utrci’ za prvi naslov najboljeg velikog grada za život ‘adutima’ kao što su zaposlenost izražena kroz prosječan broj zaposlenih od 463 radnika na svakih tisuću stanovnika, proračunsko izdvajanje za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 46 posto, efikasnost gradske uprave iskazana kroz prihod grada po zaposlenome od 389 tisuća kuna po zaposlenome te proračunsko izdvajanje za usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice u proračunu u kategoriji velikih gradova od 17 posto proračuna. Sve su to pokazatelji prema kojima je Koprivnica unutar ‘top 5’ velikih gradova. Kada se sagledaju prosječni izvorni prihodi po stanovniku, sjedište Koprivničko-križevačke županije je, s 3165 kuna po stanovniku, unutar ‘top 10’ velikih gradova.
Aduti Pazina u utrci za najbolji veliki grad u kvaliteti života su ‘top 5’ pokazatelji iz gospodarske i demografske lepeze pokazatelja koji se rangiraju u ovoj kategoriji izbora. Riječ je o izdvajanjima iz proračuna za gospodarenje otpadom od 4,3 posto proračuna, dostignutome iznosu porodiljine naknade od 4.114 kuna po novorođenome, proračunskome izdvajanju za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 52 posto, razvijenome obrtništvu koje se ogleda kroz pokazatelj od 50 obrtnika na tisuću stanovnika te pokrivenošću ukupnih gradskih rashoda i izdataka, ukupnim prihodima i primicima  od 101,5 posto.
Nakon što je u ovoj kategoriji izbora trijumfirao 2019., Zagreb će pokušati ponovo osvojiti nagradu temeljem pokazatelja kao što su  proračunsko izdvajanje za sufinanciranje cijene prijevoza od 0,9 posto proračuna, ostvareni pedagoški standard u vrtićima od petero djece po odgojitelju, kvaliteti fiskalne politike izraženoj u udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 43,8 posto i isplaćenoj godišnjoj bruto plaći po zaposlenome od 116,8 tisuće kuna.

   Rovinj u obranu naslova najboljeg srednjeg grada za život ide s ‘adutima’ kao što su prosječna bruto plaća po zaposlenome od 156 tisuća kuna, visina prosječnog isplaćenog iznosa stipendija i školarina iz gradskog proračuna od 124 kune po stanovniku te udjel proračunskog izdvajanja za usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice od gotovo 30 posto.  Trend porasta broja djece u Rovinju izrazito je važan razlog za optimizam, a popraćen je i adekvatnim brojem mjesta u dječjim vrtićima. Tako je u rujnu 2020. u Rovinjskom selu izgrađen vrtić te je spomenuto naselje prvi put dobilo i jasličku skupinu, čime je tamošnjim roditeljima uvelike olakšana svakodnevica.
U završnici izbora najboljih srednjih gradova za život Rovinju društvo prave Kastav i Opatija u Primorsko-goranskoj županiji, Poreč u Istarskoj te Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji.

Kastav je završnicu izborio temeljem  proračunskog izdvajanja za sport od osam posto, dostignutoj obrazovnoj strukturi stanovništva izraženoj kroz pokazatelj da je svaka treća osoba na području grada visokoobrazovana te proračunskom izdvajanju za bruto plaće u ukupnim rashodima i izdacima grada od 15 posto.
Opatija je unutar ‘top 5’ među srednjim gradovima po izdvajanjima za zaštitu okoliša od 11,2 posto gradskog proračuna, dostignutom prosjeku iznosa isplaćenih stipendija i školarina iz proračuna od 75 kuna po stanovniku, ostvarenom zaposlenošću izraženom kroz 388 zaposlenih na svakih tisuću stanovnika te postignutoj razini prosječnog dohotka na području grada od 39.279 kuna po stanovniku.
Nakon što je u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova trijumfirao za 2017. i 2018., Poreč će pokušati vratiti naslov najboljeg adutima kao što su index općeg kretanja stanovništva od 107,4 posto, prosječni izvorni prihodi po stanovniku od 6.820 kuna, razvijeno obrtništvo u gradu izraženo kroz pokazatelj od gotovo 60 obrtnika na 1000 stanovnika te proračunsko izdvajanje za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 33,82 posto.

Sveta Nedelja pokušati će već ostvarenim pobjedama u izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstva pridodati i naslov najboljeg srednjeg grada za život ‘top 5’ pokazateljima kao što su, među ostalim,  proračunsko izdvajanje za sufinanciranje cijene prijevoza od 1,6 posto, prosječni iznos isplaćene porodiljne naknade po novorođenome od 4026 kuna, 441 zaposleni na svakih 1000 stanovnika  te efikasnost gradske uprave izražena kroz ukupni prihod po zaposlenome od 808 tisuća kuna.

U utrci za najbolji mali grad po kvaliteti života su Biograd na Moru, Hvar, Klanjec u Krapinsko-zagorskoj, Novalja u Ličko-senjskoj te Rab u Primorsko-goranskoj županiji. Nijednom od kandidata dosada nije pošlo za rukom ponijeti naslov najboljeg grada za život.
Biograd na Moru konkurira, među ostalim, ‘top 5’ pokazateljima među malim gradovima prosječnog vitalnog indexa od 102 posto te prosječno isplaćenog iznosa stipendija i školarina od 154  kune po stanovniku. Grad Hvar u završnicu se uvrstio proračunskim udjelom izdvajanja za kulturu od 16,6 posto, prosječnim izvornim prihodima po stanovniku od 7318 kuna te razvojem obrtništva u gradu iskazanim kroz omjer od 109 obrtnika na tisuću stanovnika.
Aduti Klanjca su  izdvajanje za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 33,8 posto gradskog proračuna, bruto isplaćena plaća na području grada od 182.416 kuna po zaposlenome te efikasnost gradske uprave iskazana kroz prihod gradskog proračuna od 1,4 milijun kuna po zaposlenome. Novalja će naslov najboljeg pokušati izboriti temeljem ‘top 5’ pokazatelja broja obrtnika (87 obrtnika na svakih tisuću stanovnika) i prosječnih izvornih prihodima po stanovniku (devet milijuna kuna), kao i ‘top 10’ dostignuća prosječnog iznosa stipendija i školarina isplaćenog iz proračuna od 92 kune po stanovniku.
Kvintet kandidata za najbolju malu sredinu za život zatvara grad Rab s ‘top 5’ pokazateljima izdvajanja za zaštitu okoliša (13,79 posto proračuna),  snage obrtništva (78 obrtnika na tisuću stanovnika), visini prosječne isplaćene bruto plaće na području grada (273,5 tisuća kuna) te efikasnosti gradske uprave izražene kroz prihod od dva milijuna kuna po zaposlenome u upravi.  Uz to, Rab nema prireza.
Uvrštenje dijela aktualnih i brojnih prethodnih pobjednika u završnice izbora najboljih gradova za život svjedoči o vrlo jakoj konkurenciji, a čija se kandidatura pokazala najjačom biti će poznato 1.prosinca na proglašenju pobjednika u Opatiji. (Vedran Marjanović, Jutarnji list)