Je li Karlovac grad s blagotvornim parkovima ili je sve jedan veliki park s gradom unutar njega? Krilatica povjesničara R. Radovinovića „grad u parku“ doista najbolje opisuje doživljaj Karlovca. Grada kojega krasi čak 150.000 kvadratnih metara parkova i drvoreda. Nije zato neobično i onda nikakvo iznenađenja da su se u konkurenciji 27 parkova iz cijele RH upravo tri karlovačka parka našla u Top 10, zauzimajući trećinu vrha poretka, i to redom od petog do sedmog mjesta – Promenada, Arboretum i Vrbanićev perivoj, u našem izboru najljepšeg hrvatskog parka…
-Naši parkovi čine naš gradu parku. I „lajkovi“ i struka samo su jeka – tvrdi nam, ne bez ponosa, Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca.
Prvi među spomenutima, Velika promenada, osim prikupljenih 2.009 klikova na FB stranici Gradonačelnika.hr i 3.503 lajka na svim objavama, našao se visoko plasiran, u Top 5, na 4. mjesto po izboru žirija. Naime, kako bismo izbor podigli na višu razinu, uz Facebook izbor organizirali smo i stručni izbor, temeljen na stručnim kriterijima i parametrima koje smo izradili u suradnji s Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata. Naš stručni sud – Mario Jukić, predsjednik HDKA, Andrea Knez, potpredsjednica HDKA i Vjeran Stilinović ispred projekta Gradonačelnik.hr, imao je zahtjevan zadatak izabrati najljepše i najfunkcionalnije parkove po stručnim kriterijima. Ocjenjivali su, tako, pomno, u skladu s najvišim profesionalnim stručnim standardima, oblikovno rješenje parka, njegovu funkcionalnost, izbor biljnog materijala, održavanje, urbanu opremu i njezino održavanje, inovacije i novu tehnologiju u parku, kvalitetu i količinu sadržaja…
Najreprezentativniji dio Kružnog šetališta oko Zvijezde i jedno od najvažnijih središta društvenog života Karlovca, Velika promenada, proteže se uz 11 starih kuća koje su nekad u drugoj polovici 19. stoljeća bile građanske kuće, a promenada je prepoznatljiva po stablima koja su posađena u pet redova.
Velika Promenada sa šančevima i okolnim parkovima, proteže se uz obod šanca od Radićeve ulice do Zorin doma te do Ulice kralja Tomislava i obuhvaća Reinerov park, park kod Zorin doma i Modrušanov park. Najveći je parkovni kompleks u gradu a njegov parter nastao je zatrpavanjem šanca do visine 1,80 m ispod razine okolnog terena. U parku dominiraju prostrani travnjaci koji ostavljaju dojam otvorenosti i širine čime su dodatno istaknuti nasadi unutar parka ukupne površine cca 40 000 m2.
Popularni park u strogom centru grada osnovan je 1860. – tih godina, na poticaj inženjerijskog stožera austrijske vojske s namjerom da se trajno sačuvaju obrisi tvrđave kojoj je prijetilo odumiranje te da se građanima omogući uživanje u hladovini, posebice za vrijeme ljetnih vrućina. Drvoredi su zasađeni na zaravnjenom prostoru koji je opasavao utvrdu tzv. glasiji ili glacisu, koji je u međuvremenu izgubio svoju obrambenu ulogu, upoznaju nas iz Grada Karlovca.
Prva obnova parka bila je 1886. godine kada je prvotni drvored promijenjen u peterored i kao takav ostao je jedinstven do dan danas. Stabla su posađena peteroredno od Velike kavane do Zorin doma a od Zorin doma do Ulice kralja Tomislava troredno u razmaku od 5 metara između svakog reda. A između središnjih redova stabala vode dvije paralelne, asfaltirane šetnice, omiljene Karlovčanima. Najzastupljenije vrste u drvoredu su divlji kesten i lipa. Postavljene su i klupe, dječje igralište, glazbeni paviljon i spomenik Radoslavu Lopašiću, 1892. godine izgrađen je Zorin dom, a Paviljon Katzler 1897. U 1886. godini drvored je proširen prema nacrtima jednog od osnivača Društva za poljepšanje grada Karlovca Antuna Čopa, građevinskog inženjera i geodeta.
RAZNOVRSTAN BILJNI MATERIJAL…
Park trenutno ima 16 vrsta drveća.
Tu su: Aesculus hippocastanum, divlji kesten, Tilia cordata, malolisna lipa, Tilia platyphyllos, velelisna lipa, Acer negundo, javor pajavac, Betula pendula, obična breza, Cryptomeria japonica, japanska kriptomerija, Gleditsia triacanthos, gledičija, Chamaecyparis lawsoniana, Lawsonov pačempres, Fagus sylvatica ‘Pendula’, tužna bukva (ispred Glazbene škole), Picea abies, obična smreka (najviša rastuća koja se ukrašava za praznike) ispred Glazbene škole, Catalpa bignonioides, catalpa (Modrušanov park), Magnolia x soulangeana, magnolija (Modrušanov park), Thuja occidentalis, američka tuja, Fraxinus excelsior, bijeli jasen, Cornus mas, drijen i Taxus baccata, tisa. Tu su i 23 različite vrste grmlja: Syringa vulgaris, jorgovan, Weigela florida, vajgela, Forsythia x intermedia, Kolkwitzia amabilis, forzicija, Tamarix tetandra, sitnolisni tamariks, Mischantus zebrinus, šaš, Juniperus horizontalis, puzava borovica, Spirea x vanhouteii, Vanhuteova suručica, Spirea japonica, japanska suručica, Cornus alba ‘Sibirica’, svib, Hybiscus syriacus, hibiskus, Symphoricarpus orbiculatus, crveni biserak, Symphoricarpus albus, bijeli biserak, Ribes sanguineum, krvavi ribiz, Berberis vulgaris, obična žutika, Berberis thunbergi ‘Atropurpurea’, purpurna žutika, Vitex agnus castus, konopljika, Mahonia aquifolium, oštrolisna mahonija, Cotinus coggygria, obična rujevina, Deutzia scabra, dojcija, Cotoneaster horizontalis, polegla dunjarica, Chaenomeles japonica, japanska dunja, Buxus sempervirens, šimšir, zatim pet vrsta živice: Spirea japonica, japanska suručica, Buxus sempervirens, šimšir, Ligustrum ovalifolium, kalina, Lonicera nitida, kozokrvina i Carpinus betulus, obični grab. Dva su ružičnjaka s parkovskim ružama i ružama stablašicama unutar živice od šimšira kod Zorin doma, također i cvjetnjak na pokosu šanca u obliku šesterokrake zvijezde (zasađen trajnicama) te u Modrušanovom parku – parterni cvjetnjak…
Nabrojane zelene površine i nasadi održavaju se kroz Operativni plan održavanja zelenih površina grada Karlovca. Održavanje travnjaka obuhvaća košnju koja se izvodi u 6 radnih operacija motornim rotacionim kosilicama i trimerom te uklanjanjem i izgrabljivanjem pokošene trave, dok se orezivanje i okapanje živice izvodi se dva puta godišnje sa ciljem uklanjanja korova i trave te održavanja pravilnih živičnih linija. Održavanje ružičnjaka obuhvaća radove na razgrtanju zaštitnog humka zemlje u proljetnom periodu, potom orezivanje i prihranjivanje umjetnim gnojivom. Kroz vegetacijski period vrši se okapanje i pljevljenje od korova, a pred zimu nagrtanje sa zemljom. Nadalje, održavanje sezonskog cvijeća obuhvaća radove na vađenju ocvalog cvijeća u proljetnom i jesenskom periodu, štihanje, frezanje i usitnjavanje tla, formiranje te planiranje cvjetnih gredica. Sadnja ljetnog cvijeća vrši se u proljeće i zatim se zalijeva tokom sunčanog perioda kasno navečer, noću ili rano ujutro. Cvjetne gredice se okapaju i pljeve te se pinciraju tj. uklanjaju suhi cvjetovi i vrhovi po potrebi. Sadnja proljetnog cvijeća izvodi se u jesen, a prihrana se izvodi dva puta godišnje umjetnim gnojivom. Najčešće sađene vrste su begonije, salvije, tagetes, ageratum, alternanthera, pilea, maćuhice, tratinčice, potočnice i tulipani. Održavanje ukrasnog grmlja obuhvaća radove na čišćenju i okapanju grmlja, orezivanju mladica, vađenju suhih grana i samoniklog raslinja motornim i ručnim škarama te fazoniranje i oblikovanje grmlja.
Stara stabla, pak, održavaju se orezivanjem po potrebi, a tip zahvata ovisi o dendrflornoj vrsti i tipu oblikovanja. Mlada stabla se okapaju, izrađuje se zdjelica te se prihranjuju jednom godišnje nakon okapanja mineralnim gnojivom. Pješačke staze u sipini čiste se redovito od samonikle trave i korova te se nasipavaju kamenim agregatom veličine 4-8 milimetara…
Naravno kako u vrhunskom parku ne manjka i urbana oprema.
Pa su u njemu 90 komada baroknih klupa, 28 košarica za smeće, 26 kandelabera, 6 stupova parterne rasvjete u šancu, 3966 m2 pješačkih staza u sipini, velika kovana stolica s grbom grada Karlovca, turistička informativna ploča, info stup na ulazu u Promenadu, dječje igralište u dijelu Modrušanovog parka. Park krase i Glazbeni paviljon, spomenik Radoslavu Lopašiću – rad kipara Ivana Rendića, brončana skulptura „Žaba“ na ulazu iz Radićeve ulice – rad Stjepana Gračana, spomenik „Majka“ ispred zgrade Zorin doma – rad Ivana Meštrovića, Miljokaz – početna točka povijesne ceste Jozefine, bista Većeslava Holjevca, tu su i ostaci spomenika palim borcima i žrtvama fašizma – rad kipara Vanje Radauša. I zgrade gradskog kazališta Zorin dom, kina Edison te galerije ULAK nalaze se u obuhvatu predivnog karlovačkog parka.
-Svake godine zamjenjuju se dotrajale daske na klupama, nove klupe na gornjoj daski naslona imaju ugraviranu stiliziranu šesterokraku zvijezdu, simbol grada Karlovca. Prije 4 godine sva je rasvjeta zamijenjena led modulima. Za novo dječje igralište završen je arhitektonski projekt i postojeće igralište bit će zamijenjeno u proljeće 2023. Projektom je predviđeno očuvanje postojećeg hortikulturnog rješenja tj. zadržavanje postojeće forme koju čine potezi živice, grmlje i stabla u okruženju. Novo će igralište biti zonirano prema dobnim skupinama, za djecu od 1 do 2 godine, od 3 do 4 godine te 5+ godina. Bit će postavljene i nove modernije sprave te nove klupe i koševi za smeće, uredit će se parterne površine, zasaditi uništene živice i nedostajuća stabla- navode iz Grada, napominjući nam i kako se među inovativnim rješenjima i novim tehnologijama za park ističe GIS – katastar javnih zelenih površina s modulima.
Od svoga postanka do danas Velika Promenada jedno je od najvažnijih središta društvenog života grada. Na cijelom prostoru održavaju se brojne manifestacije tokom cijele godine, svih 12 mjeseci, 365 dana. Od ožujka do Adventa, subotom su organizirane besplatne tematske ture u pratnji vodiča za individualne posjetitelje, u travnju ide – postavljanje velikih ukrasnih pisanica u šancu i Potraga za pisanicama, svibanj donosi– Europski dan parkova, likovnu koloniju, igre u parku i glazbeni nastup, Harmonika festival. U lipnju su – koncert Glazbene škole „Klasika u parku“ i međunarodna ljetna škola gitare, u srpnju koncerti i predstave u sklopu manifestacije „Zvjezdano ljeto“, Međunarodni festival folklora i Okusi svijeta. Kolovoz nudi Dane piva, rujan – Sajam udruga, a Advent u Karlovcu i doček Nove godine su vezani uz prosinac.
Društvo za uljepšavanje grada, koje je djelovalo od 1886. do 1907. godine, odnjegovalo je brojne drvorede i parkove koji su i danas ures Karlovca. Ističe se naročito peterored divljih kestena uzduž Šetališta dr. Franje Tuđmana (popularne Promenade) koje se proteže od “kralježnice” grada, Radićeve ulice, do „Zorina doma“, Gradskog kazališta. Posebnu čar šetačima šetalište pruža kroz sva 4 godišnja doba, ali napose u jesen kad ga prekriva sag satkan od raznobojnog jesenskog lišća.
SAVRŠEN SPOJ URBANOG I PRIRODNOG U CENTRU GRADA
-Doći u Karlovac, a ne prošetati Velikom Promenadom? Ma ni čut’! Popularno gradsko šetalište savršen je primjer spoja urbanog i prirodnog te mjesto na kojemu ćete dobro napuniti baterije, a možda svjedočiti i nekom zanimljivom događanju na otvorenom. Velika Promenada ili Šetalište dr. Franje Tuđmana dio je šetnice oko stare Zvijezde, a pruža se uz rub zelenog šanca od početka Radićeve ulice pa do kazališta Zorin dom. Šetalište je specifično po peteroredu divljih kestenova, a uz njega se poredalo i 11 starih građanskih kuća sagrađenih u drugoj polovici 19. stoljeća. Upravo u tom razdoblju počelo je sustavno uređenje Promenade i ostalih gradskih parkovnih površina, zahvaljujući angažmanu nekadašnjeg Društva za poljepšavanje grada. Već su naši stari dobro znali gdje je pravo mjesto za šetnju! Velika Promenada danas je omiljeno mjesto mnogih za odmor i bijeg od užurbane svakodnevice pod hladovinom stoljetnih stabala. Odmah uz nju proteže se park u šancu s cvjetnim nasadima koji je pravi užitak za oko i nepresušna foto inspiracija. Na samom početku šetališta dočekat će vas brončani spomenik žabi, dok ćete na suprotnom kraju naići na kružni Glazbeni paviljon. Tijekom šetnje, pozornost će vam privući i romantična klupica s naslikanim srcima, idealna za odmor u društvu najdraže polovice, no Promenada nije uvijek mirna i tiha. Mjesto je to gdje se svake godine održava nekoliko važnih događanja koja privuku velik broj građana te posjetitelja iz drugih dijelova RH. Na Promenadi se, primjerice, krajem ljeta odvija dio programa nadaleko poznatih Dana piva, a zimi karlovačkog Adventa. Ovdje se održavaju i izložbe na otvorenom, dječje radionice, koncertni nastupi te razne ostale zabavne aktivnosti za velike i male, zanimljiva je i svestrana ta Promenada, zar ne? Prošetajte se, razgledajte, opustite se – uvijek ste dobrodošli! – poručili su i pozvali iz TZ na FB stranici Visit Karlovac.
Karlovac, koji ovih sparnih ljetnih dana slavi 443. rođendan (na prvom poznatom građevinskom nacrtu Karlovca ovjekovječen je početak njegove izgradnje, 13. srpnja 1579.) poznat je nadaleko kao grad na četiri rijeke, grad – zvijezda, grad piva, ali i – rekli smo – grad parkova. U odnosu na urbanu površinu, Karlovac ima najveći udio parkova među hrvatskim gradovima..
-Karlovac se sigurno može pohvaliti svojim parkovima kao jednim od glavnih aduta kojima se prezentiramo poslovnim partnerima, posjetiteljima i turistima, baštinom u kojoj mi Karlovčani imamo privilegiju uživati svaki dan- dodaju nam iz Grada Karlovca koji se sada može pohvaliti s tri parka u najboljih 10 u RH. Uz Veliku promenadu, tu su i Arboretum (1.486 lajkova na našoj stranici i 2.138 ukupno) te Vrbanićev perivoj (1.360 lajkova kod nas i 1.727 ukupno klikova).
Kako navode u Turističkoj zajednici, karlovački arboretum školski je arboretum Šumarske i drvodjeljske škole osnovan 1980. i nastavak je karlovačke parkovne tradicije, nastao upravo u svrhu edukacije za zanimanje šumarski tehničar, pa time nastavlja i tradiciju prenošenja znanja o parkovnim vrstama.
Uređen je kao prirodni nastavak Crne promenade, povezan s povijesnom jezgrom grada. Dio je zelenog prstena i šetnice oko Zvijezde, prostire se na 16 ha, a oblikovan je u pejzažnom stilu, pri čemu su u podizanju, oblikovanju i njegovanju arboretuma sudjelovale generacije učenika Šumarske i drvodjeljske škole sa strukovnim profesorima, što mu daje poseban značaj. U njemu raste oko 1600 jedinka stabala i grmlja, 260 vrsta razvrstanih u 85 rodova. Sastavni dio arboretuma je i Farmaceutski vrt s nekoliko desetaka vrsta ljekovitog bilja te Europski park s doniranim sadnicama veleposlanstava država članica EU. Prošetate li arboretumom, neće to biti obična šetnja. Na svakom je drvetu oznaka vrste pa ovdje možete upoznati osam vrsta jela, deset vrsta borova i neke od autohtonih vrsta stabala ovoga područja ili endeme poput Pančićeve omorike, metasekvoje ili ginka. Arboretum je udomio i neke vrste koje ćete rijetko imati priliku vidjeti, poput himalajskog borovca i himalajske breze, japanskog crvenog bora ili crvene bazge, a kad ste već tu, imat ćete privilegiju upoznati izravnog potomka Gupčeve velelisne lipe, posvetite joj malo pažnje, u njezinim genima skriva se drevno znanje i pamćenje s početka prošlog milenija…
Vrbanićev perivoj je otvoren za javnost 1896. godine, a u svom je pejsažno – oblikovnom smislu vjerojatno najvrijednije ostvarenje, napominju iz TZ Grada. Inicijativu za uređenje ovog parka, osmišljenog da predstavlja mali botanički vrt na otvorenom, daje “Društvo za proljepšavanje grada”, a prihvaća ju tadašnji gradonačelnik i poznati karlovački ljekarnik Josip Vrbanić. Park se nalazi na jugoistočnom dijelu Karlovca, između rijeke Korane i ”Zvijezde”, dio je poznatog rekreacijskog dijela koji se sada nalazi na lijevoj obali Korane, a baš Vrbanić svojim zalaganjem, uređuje nasad drveća i ukrasnog bilja čije sadnice nabavlja iz Nadbiskupskog vrta, Vranyczanyjevog rasadnika na Dubovcu, te Trsta i Beča. Perivoj je podijeljen na tri dijela, engleski dio parka, centralni dio uređen u francuskom stilu, te treći dio kojeg sačinjavaju crnogorična smreka i jela. U perivoj su stavljeni mnogi kipovi od terakote, koji su tu svoje mjesto imali sve do Prvog svjetskog rata. Jedno vrijeme su se na otvorenom priređivale izložbe skulptura, uredio se mali zoološki vrt, a Perivojem šeću pauni. Danas je prekrasni perivoj omiljeno mjesto okupljanja brojnih Karlovčanki i Karlovčana, ali i posjetitelja grada koji rado uživaju u hladovini stoljetnih stabala.
-Uključite svih pet osjetila i ono skriveno šesto. Slušajte pjev ptica u rano proljeće i pucketanje češera na ljetnoj vrućini. Osjetite oštrinu ledenog zimskog inja i miris rascvjetale lipe, gledajte zeleno! Zimi, kad hladnoća oduzme zelenilo parku i zaledi vrijeme, naši parkovi živo su srce ovog grada – kažu iz TZ Karlovac. Parkovi i cvjetnjaci (preko 80 tisuća cvjetova) baština su koju Karlovčani s ponosom, znalački i brižno njeguju, a da u njima uživaju i drugi svjedoče brojne nagrade, među kojima se ističe “Zeleni cvijet” Hrvatske turističke zajednice za najuređeniji grad kontinentalne Hrvatske u 2010. godini. Bravo i naša čestitka! (Pero Livajić)