„Otvorenje ovoga vrtića donosi i nova zapošljavanja, a nakon dovršetka u planu je nadogradnja postojećih objekata i daljnja profesionalizacija rada kroz ulaganje u opremu i stručno osoblje. Centar za starije pružat će i izvaninstitucijske usluge, uključujući pomoć u kući i psihosocijalno savjetovanje, a imat će i deset kreveta za osobe s demencijom.“
Našice posljednjih godina svoj razvoj temelje na konkretnim ulaganjima u kvalitetu života – od skrbi za djecu i starije, preko obrazovanja i zdravstva, do komunalne i kulturne infrastrukture. Odnedavno je u funkciji Centar za poduzetnike, u pripremi je izgradnja sportske dvorane i bazena, a u tijeku su i radovi na dva kapitalna projekta: novom dječjem vrtiću koji će po prvi put omogućiti jaslički smještaj te Centru za starije i nemoćne, koji će nakon više od četiri desetljeća čekanja po prvi put osigurati organiziranu skrb za starije građane, kako za one kojima je potreban svakodnevni boravak tako i za one kojima je dovoljna podrška u vlastitom domu. A što se našičke kulturne baštine tiče, ona ne ostaje samo simbol, već je funkcionalan dio grada; u dvorcu Pejačević danas se izlaže, u Vili Gröger uči i čita. Povećava se broj posjetitelja Zavičajnog muzeja i manifestacija poput Našičke viteške priče, Večeri vina i Dana slavonske šume, uređuju se javni i sportski prostori, obnavlja se komunalna infrastruktura, a suradnjom s mjesnim odborima nastoji se ravnomjerno unaprijediti svakodnevica u svim dijelovima grada. O ključnim ulaganjima i prioritetima u novom mandatu razgovarali smo s gradonačelnikom Krešimirom Kašubom.
Gradonačelniče, prije dva mjeseca potvrdili ste mandat pobijedivši u drugom krugu lokalnih izbora, što mislite da je bilo presudno za ostvareni uspjeh?
-Hvala Vam na čestitkama. Vjerujem da su građani prepoznali kontinuitet rada, iskrenu posvećenost gradu i rezultate koje smo zajednički postigli. Uvijek sam bio među ljudima, slušao njihove potrebe i zajedno s timom donosio konkretna rješenja. Povjerenje koje su mi ponovno dali velika je čast, ali i obveza.
U prošlom mandatu realizirani su neki važni projekti, koje od njih biste izdvojili kao najznačajnije?
-Posebno bih izdvojio obnovu dvoraca Pejačević Velikog i Malog te obnovu Vile Gröger u kojoj se danas nalazi Gradska knjižnica, prekrasno uređen višenamjenski prostor. Tu su i ulaganja u infrastrukturu kako u samom gradu tako i u svim prigradskim naseljima. Osim toga, značajno smo unaprijedili sustav socijalnih usluga te stvorili bolje uvjete za poduzetnike i obrtnike.
Jedan ste od gradova koji se može pohvaliti značajnim rastom broja obrtnika. Na koji način podupirete poduzetništvo i obrtništvo, kako nastojite privući nove investitore?
-Grad kontinuirano provodi mjere potpore – od sufinanciranja početnih troškova do ulaganja u infrastrukturu poduzetničkih zona. Uložili smo u gradnju Centra za poduzetnike koji je otvoren prije dva mjeseca i kroz koji želimo poduzetnicima koji tek pokreću posao olakšati prve korake povoljnim uvjetima zakupa prostora i drugim pogodnostima. Osim toga, surađujemo s obrtnicima, trudimo se razvijati povoljan poslovni ambijent te aktivno radimo na privlačenju investicija kroz EU projekte i suradnju s državnim institucijama.
Za ovu godinu donesen je najveći proračun Našica dosad, iznosi 24,06 mil. eura, pri čemu više od 50 posto sredstava ide u kapitalne investicije – kako ste rasporedili taj udio po prioritetnim područjima?
-Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u prošloj godini izglasan je proračun koji ste spomenuli, no na sjednici održanoj krajem lipnja ove godine taj iznos je rebalansom povećan na 29,2 milijuna eura. Najveći dio sredstava usmjeren je na kapitalne investicije, a to su Centar za starije i Dječji vrtić „Urbarija“. Dakle, naglasak smo stavili na projekte koji imaju dugoročan utjecaj na kvalitetu života građana svih životnih dobi, a posebno na one najosjetljivije kategorije stanovništva – naše najmlađe sugrađane i one treće životne dobi. Tu prvenstveno mislim na Centar za starije i nemoćne koji su građani čekali više od 40 godina, a koji će imati smještajni kapacitet od 127 ležaja za 3. i 4. kategoriju odnosno za oboljele od raznih vrsta demencije. Osim toga, ova Ustanova će uz mogućnost cjelodnevnog ili poludnevnog boravka, pružati i izvaninstitucijske usluge za 256 korisnika, prije svega na pomoć u kući i usluge psihosocijalnog savjetovanja. Objekt će se prostirati na površini od gotovo četiri tisuće kvadratnih metara i bit će moderna ustanova koja će skrb pružati prema europskim standardima. Gradnja napreduje i vjerujem da ćemo sljedeće godine u ovo vrijeme imati završen Centar za starije i nemoćne. Druga velika investicije je Dječji vrtić „Urbarija” čijom izgradnjom direktno utječemo na mlade obitelji s djecom za koju ćemo osigurati prostor za boravak. Investicija je vrijedna tri milijuna eura od čega je milijun povučeno iz NPOO-a dok je ostatak od dva milijuna osiguran u proračunu Grada Našica. Svojim kapacitetom, a prostirat će se na površini od preko tisuću kvadratnih metara, novi će vrtić riješiti problem kompletnog zbrinjavanja djece vrtićke dobi na području grada Našica, s obzirom da su trenutno vrtići prekapacitirani i traži se mjesto više, a ono što je također važno istaknuti je da će ovaj gradski vrtić imati i mogućnost primanja djece jasličke dobi što do sada nije bio slučaj.
Koliko će se konkretno novih mjesta izgradnjom tog vrtića osigurati i koji su sljedeći koraci po pitanju ulaganja u predškolski odgoj?
-Novi vrtić imat će šest skupina, četiri vrtićke i dvije jasličke, a njegova izgradnja jedan je od strateških ciljeva razvoja Grada Našica kada su u pitanju mlade obitelji. Preciznije, vrtić „Urbarija“ osigurat će 104 nova mjesta, čime će biti omogućen smještaj za svu djecu vrtićke dobi. Funkcionirat će kao područni vrtić Dječjeg vrtića „Zvončić” te će imati kuhinju za svoje potrebe kao i nužne pomoćne i prateće sadržaje. Osim osiguravanja mjesta za svako dijete otvorenje ovoga vrtića donosi i nova radna mjesta pa tako i nova zapošljavanja. Nakon dovršetka gradnje ovoga vrtića u planu je nadogradnja postojećih objekata i daljnja profesionalizacija rada kroz ulaganje u opremu i stručno osoblje.
Što je s obrazovanjem, kako pomažete učenicima i studentima? Imate li na tom području nekih novih planova, projekata i mjera?
-Dodjeljujemo stipendije redovnim studentima te stipendije za izvrsnost. Visina stipendije za izvrsnost iznosi 160,00 eura mjesečno, a visina općih stipendija 133,00 eura mjesečno. Osim toga sufinanciramo prijevoz učenika i studenata. Za učenike tri naše osnovne škole, a to su Osnovna škola Dore Pejačević, Osnovna škola kralja Tomislava i Osnovna škola Ivana Brnjika Slovaka Jelisavac, osiguravamo radne bilježnice kako bismo financijski rasteretili roditelje. Primjerice prošle školske godine 2024./2025., Grad je izdvojio oko 77.000,00 eura za ovu namjenu. Moram napomenuti kako Grad Našice ima odličnu suradnju s ravnateljima sve tri osnovne škole koje djeluju na području Grada Našica kao i s ravnateljem Srednje škole Isidora Kršnjavoga. Sve to poticaj nam je da nastavio u ovom smjeru i u razdoblju koje je pred nama ove mjere razvijamo, a sve u cilju postizanja još kvalitetnijeg i dostupnijeg obrazovanja za sve uzraste.
Zdravstveni sustav na nacionalnoj razini prolazi kroz brojne izazove, nedostaje liječnika, liste čekanja su enormne… kako pomažete građanima u zaštiti njihove zdravstvene dobrobiti u okvirima u kojima Grad to može napraviti?
-U ovom području Grad Našice surađuje s Općom županijskom bolnicom Našice. Trenutno sufinanciramo smještaj jednom liječniku čija je specijalizacija deficitarna u našoj bolnici. Cilj nam je održati kvalitetu usluge na istoj razini kakva je bila i do sada, ali to nije sve. Naime, Grad kontinuirano ulaže u opremu Opće županijske bolnice kroz donacije. Što se tiče mog prethodnog mandata, dakle u razdoblju od 2021. do 2024. godine, Grad Našice uložio je 80.629,64 eura, a za ovu godinu u proračunu je osigurano 25.000,00 eura. No, što se ovoga pitanja tiče možemo ponovno spomenuti gradnju Centra za starije i nemoćne u kojemu će biti osigurana skrb za korisnike III. i IV. kategorije te 10 kreveta za osobe s demencijom.
Imali ste značajna ulaganja u kulturni sektor, ponajviše zbog obnove dvoraca Pejačević, što je dalje u planu?
-Nastavljamo s revitalizacijom kulturne baštine – cilj nam je pretvoriti dvorce u živa središta kulture i turizma. U novom postavu Dvorca Pejačević ambijentalno su obnovljeni saloni obitelji Pejačević s originalnim namještajem i umjetninama s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada su Pejačevići bili na vrhuncu svoje moći i kada je u njemu živjela i prva hrvatska skladateljica Dora Pejačević. Dijelovi namještaja i umjetnine vraćeni su u Našice u suradnji s Muzejom Slavonije i Muzejom likovne umjetnosti Osijek. Zavičajni muzej Našice bilježi velik porast broja posjetitelja, a Grad Našice radi i na manifestacijama koje će u budućnosti postati zaštitni znak i po kojima će naš grad biti prepoznatljiv. Tu prije svega mislim na Našičku vitešku priču kojoj je poveznica priča o vitezovima templarima i templarska crkva sv. Martina u Martinu pokraj Našica, spomenik nulte kategorije. Zatim je tu i Večer vina u Perivoju, manifestaciju koja postaje prepoznatljiva i koju svake godine proširujemo pričom o povijesti grada i obitelji Pejačević koja je u prošlosti bila nedjeljiva cjelina s Našicama. Ne smijemo izostaviti ni manifestaciju Dani slavonske šume koji se održava svake godine u rujnu i koja je prepoznatljiva i ne samo na našem području i u Slavoniji nego i šire.
Našice su zbog svega toga sve zanimljivije turističko odredište, a osim dvoraca tu je i Advent u Našicama kao jedan od uspješnijih u Hrvatskoj…što je još u planu, na čemu će biti fokus unutar ovog mandata?
-Fokus je na razvoju aktivnog i kulturnog turizma. Planiramo dodatno razvijati biciklističke rute, šetnice i prilagoditi prostor oko jezera Lapovac za outdoor turizam za koji postoji veliko zanimanje. Također, radit ćemo i dalje na promociji grada i širenju turističke ponude kroz nove manifestacije i suradnje s lokalnim OPG-ovima i udrugama.
Kako stojite sa sportskim i rekreativnim sadržajima za građane, što je realizirano u protekle četiri godine na tom terenu i što planirate dalje?
-U sklopu obnove kulturne baštine uloženo je i u Perivoj Pejačević u kojemu su na uzlazu izgrađeni novi sportski tereni dostupni svim građanima koji se žele baviti sportom. Osim toga imamo 38 sportskih udruga čiji rad pratimo i podupiremo u financijskom smislu. Svakako moram istaknuti Rukometni klub Nexe koji je ime našega grada pronio po cijeloj Europi i rekao bih da su nam oni u području sporta najbolji promotori. Prošle godine bili smo domaćini 24. Svjetskog prvenstva u ribolovu šarana i amura. Ugostili smo preko 500 natjecatelja iz 30 država što je bila odlična promidžba za nas, ali i za naš ŠUD „Šaran“ i jezero Lapovac kao mjesta pogodnog za ribolov i odmor.
Kakve zelene politike provodite?
-Intenzivno radimo na edukaciji građana i poticanju odvajanja otpada. Građani otpad mogu dovesti u reciklažno dvorište u kojemu se može odložiti papir, plastika, metal, tekstil, glomazni otpad i manje količine građevinskog otpada, elektronička oprema i sve ostalo što jedno reciklažno dvorište može primiti. Komunalno poduzeće Našički park d.o.o. prošle godine prošlo je restrukturiranje u sklopu kojega su osnovani neki novi odjeli. Upravo zahvaljujući tome građanima su dostupne i nove usluge kao što je orezivanje raslinja i održavanja zelenih površina. Osim toga kontinuirano se ulaže i u strojeve za prikupljanje otpada koji s jedne strane olakšavaju rad zaposlenicima, a s druge omogućavaju učinkovitije prikupljanje otpada. Primjerice prošle godine kupljeno je novo višenamjensko komunalno vozilo za prikupljanje različitih vrsta otpada, s naglaskom na biootpad. Iako je dimenzijama manje, ovo vozilo ima ploču za sabijanje otpada čime je po količinskom prikupljanju otpada ekonomično gotovo kao i veća vozila. S obzirom da je manjih dimenzija, ima lakši pristup lokacijama na kojima je to s velikim vozilom bilo otežano. Našička razvojna agencija NARA upravo izrađuje Strategiju zelene i urbane obnove grada Našica. U njoj će poseban naglasak biti stavljen na kritična mjesta toplinskih otoka koje treba ozeleniti.
U kojoj mjeri Našičani sudjeluju u procesima donošenja odluka i kako se razvija model participativnog budžetiranja?
-Rekao bih da Našice imaju dobru bazu građanskog sudjelovanja u kreiranju razvoja grada i donošenju odluka. Prvenstveno mislim na aktualni sat koji se održava na početku svake sjednice Gradskog vijeća, tijekom kojega vijećnici iznose brojna pitanja građana koja se odnose na infrastrukturu i probleme s kojima se susreću. Svaka sjednica prenosi se uživo tako da su građani o svemu informirani u realnom vremenu, ali ne smijem zaboraviti i na odličnu suradnju s mjesnim odborima i udrugama. Upravo su mjesni odbori ti koji na neki način čine poveznicu između građana i Gradske uprave, posebice onih u prigradskim naseljima. Upravo preko njih osluškujemo potrebe stanovnika pojedinih naselja ili dijelova grada i, ukoliko je moguće, nastojimo pronaći najbolje rješenje problema koji su građani uočili. Zahvaljujući takvoj komunikaciji u našim prigradskim naseljima izgrađeni su ili se grade infrastrukturni objekti potrebni određenoj sredini, a sve s ciljem povećanja kvalitete života stanovnika određenog naselja. Što se tiče suradnje s udrugama njih imamo oko 100 i većina je itekako aktivna u svim segmentima života grada, od uključivanja u humanitarne i kulturne manifestacije do sportskih događanja. Moram reći da ćemo u budućnosti poraditi na modelu participativnog budžetiranja, upravo iz razloga kako bi naš grad bio još ljepši i zapravo bio grad po mjeri njegovih građana.
Za kraj, što će građani već u prvih 100 dana mandata vidjeti kao opipljive promjene ili novi iskorak grada Našica?
-U prvih 100 dana, kako je najavljeno nakon lokalnih izbora, nastavljamo sa svim započetim investicijama, ali krećemo i u pregovore o nekim novima kojima će kvaliteta života u gradu biti podignuta na višu razinu. Tu prvenstveno mislim na projekt izgradnje sportske dvorane i bazena koje dugi niz godina priželjkuju sve generacije Našičana. Osim toga u suradnji s Hrvatskim cestama u planu su projekti poboljšanja prometne infrastruktura i bolje povezanosti s glavnim prometnim pravcima u ovom dijelu Hrvatske. (V.H.)
