Ovogodišnja prosječna ocjena koju je gradovima dodijelio Institut za javne financije, a koja se odnosi na transparentnost proračuna, ostala je identična lanjskoj, odnosno, “prošli su” s 4,7. Peticu su, za razliku od prošlog analiziranog razdoblja kada je zabilježeno 99 odlikaša, ovog puta zaradila 102 grada. Dobra je vijest da među njima nema jedinica i dvojki te je najniža ostvarena ocjena trojka. Pritom su najveći skok napravili Pakrac i Županja koji su se s prošlogodišnje dvojke pomakli na peticu te Hrvatska Kostajnica koja je s lanjske jedinice napredovala na trojku.
Institut za Javne financije, koji već godinama analizira proračunsku transparentnost jedinica lokalne samouprave, danas je predstavio rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja obavljenog u razdoblju od studenog 2021. do travnja 2022. godine. Transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu te omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. Objavljivanjem rezultata, pojašnjavaju iz Instituta, namjera je ukazati na važnost proračunske transparentnosti kojom se poboljšava komunikacija i povjerenje građana u lokalne vlasti kao i potiče odgovornost županija, gradova i općina. Na temelju uvida u točne proračunske informacije, kako to u svom Osvrtu navode autori istraživanja, građani se mogu angažirati i pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica te smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina , izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama, od mogućih pet iznosi 4,5. Sve županije pritom su objavile svih pet traženih dokumenata, gradovi prosječno 4,7, a općine 4,4 dokumenta.
Na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s podacima svih JLS-ova i detaljnim rezultatima analize. Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, naglasila je kako je cilj istraživanja utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama te dodala kako se razina prosječne proračunske transparentnosti tijekom godina povećala, ali zabrinjava što se u ovom posljednjem ciklusu bilježi svojevrsna stagnacija i blagi pad na razini općina. Upozorila je da najveći problem predstavlja činjenica da se veliki broj lokalnih jedinica iz godine u godinu ne pridržava čak ni zakona, odnosno, ne objavljuje ni one dokumente koje su po zakonu dužni objavljivati.
Iako je prosjek generalno dobar, još uvijek čak 19 gradova i 92 općine ne objavljuju ni sva tri dokumenta, koja su po zakonu obavezni objaviti, a 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koja je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Dvije općine čak nisu objavile nijedan dokument. Bronić je nadalje pojasnila kako sama objava pet ključnih dokumenata (što se odnosi na izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2020., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021., prijedlog proračuna za 2022., izglasani proračun za 2022. te proračunski vodič za građane za 2022.) ne podrazumijeva i apsolutnu proračunsku transparentnost konkretnih jedinica kao ni apsolutnu proračunsku odgovornost njihovog vodstva već je to tek potvrda da se pridržavaju zakona i preporuka Ministarstva financija.
“Kako je proračunska transparentnost neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za kvalitetno upravljanje javnim sredstvima, valja se nadati da će se i dalje popravljati te da će s vremenom voditi i sve većoj participaciji nas građana, medija, sindikata, političara, znanstvenika. Brojne zaključke i preporuke koji mogu poslužiti za poboljšanje proračunske transparentnosti te kao podloga za eventualnu reformu fiskalnog i teritorijalnog ustroja države, nećemo i ovdje ponavljati, a zainteresiranima su dostupni u našim prethodnim analizama proračunske transparentnosti” – rekla je Bronić.
U osam ciklusa istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih JLS-ovaj porasla je s 1,8 u prvom na 4,5 u ovom, posljednjem ciklusu. Pomaci su primjetni kod svih vrsta jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane budući da ga je 2015. objavilo samo jedan posto općina, a ove godine čak 79 posto.
Na prezentaciji su iz predstavnike Instituta za javne financije sudjelovali državni tajnik Ministarstva financija RH Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave RH Sanjin Rukavina, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević i načelnik Općine Ribnik Dino Blažević. (V.H.)
Najveći napredak ostvarili Pakrac, Županja, Hrvatska Kostajnica, Kutjevo i Knin
S prošlogodišnjih dvojki gradovi Pakrac i Županja ove su godine napredovali do čiste petice, lanjski jediničar Hrvatska Kostajnica ove je godine ocijenjen trojkom, Kutjevo se s dvojke popelo na četvorku dok je Knin trojku zamijenio peticom.
Ocjenu su s četvorke na peticu povisili Buje, Ilok, Križevci, Novi Vinodolski, Orahovica, Skradin, Velika Gorica i Vrlika, a lanjsku trojku ove su godine digli na vrlo dobar Otočac, Slatina i Trilj.
Gradovi odlikaši su:
Bakar, Beli Manastir, Belišće, Benkovac, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čabar, Čakovec, Čazma, Delnice, Donja Stubica, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hvar, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Knin, Komiža, Koprivnica, Korčula, Kraljevica, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Labin, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nin, Nova Gradiška, Novalja, Novi Vinodolski, Novigrad, Novska, Ogulin, Opatija, Orahovica, Oroslavje, Osijek, Otok, Ozalj, Pakrac, Pazin, Pleternica, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Skradin, Slavonski Brod, Slunj, Split, Supetar, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trogir, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Virovitica, Vodice, Vrbovec, Vrbovsko, Vrgorac, Vrlika, Vukovar, Zabok, Zadar, Zagreb, Zaprešić, Zlatar i Županja.
Četvorkom su ocijenjeni:
Biograd na Moru, Daruvar, Donji Miholjac, Đakovo, Klanjec, Kutjevo, Obrovac, Opuzen, Otočac, Pag, Popovača, Sisak, Slatina, Solin, Stari Grad, Trilj, Valpovo i Vis
Trojku su dobili:
Hrvatska Kostajnica, Novi Marof, Omiš, Petrinja, Senj, Sinj, Vinkovci i Vodnjan.
