Borba za ravnopravnost spolova nije, nažalost, završena stvar. Pomaci su prisutni, međutim nejednakosti je i dalje previše u mnogim društvenim sferama, a da bi se ignorirala. Ohrabrujući je podatak da je Hrvatska, primjerice, na prvom mjestu unutar Europske unije po broju znanstvenih publikacija kojima su autorice žene, ali je na 26. po pitanju zastupljenosti žena na pozicijama donošenja odluka unutar istraživačkih organizacija. Možemo povući paralelu s gradonačelničkim dužnostima gdje je trenutno tek 19 žena (imamo 128 gradova) iako dominiraju među ukupno zaposlenima u gradskim upravama.
Danas točno 114. put obilježavamo Međunarodni dan žena, dan koji ne bi trebao biti samo prilika za protokolarno darivanje cvijeća i prigodno izražavanje zahvalnosti već važan podsjetnik na dugu povijest borbe za ravnopravnost. Zahvaljujući prije svega Clari Zetkin i Rosi Luxemburg, ali i brojnim drugim hrabrim ženama koje su diljem svijeta izlazile na ulice tražeći bolje radne uvjete, pravo glasa i jednakost u društvu, sada možemo reći, iako se ponekad čini da je tek deklarativno uistinu tako, kako baštinimo sve ono za što su se hrabre borkinje (iz)borile.
Izazovi, dakle, i dalje postoje – od jaza u plaćama do problema obiteljskog i seksualnog nasilja. Prema različitim istraživanjima, žene su i dalje u većem riziku od siromaštva, nesigurnih uvjeta rada i neplaćenih, nerijetko zamornih i repetitivnih, kućanskih poslova koji se još uvijek prema nepisanom pravilu smatraju „ženskom dužnošću“.
Kako bi obilježila 11. veljače, što je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, Glavna uprava za istraživanje i inovacije Europske komisije nedavno je objavila trogodišnje izvješće o stanju rodne ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama (She figures 2024). Podaci su pokazali kako su žene daleko nadmašile muškarce u sveučilišnom obrazovanju, ali su izrazito podzastupljene u zapošljavanju u STEM-u, sektorima poput IKT-a te na čelnim pozicijama. Kako pokazuje izvješće, upravo je Hrvatska napravila važne iskorake u području istraživanja i razvoja u EU te po ukupnim rezultatima zauzima drugo mjesto s indeksom rodne ravnopravnosti od 79,6 (od mogućih 100 bodova). Hrvatska je, što je naročito ohrabrujuće, među vodećim europskim državama po broju samozaposlenih žena, po napretku žena u karijeri na trećem je mjestu, po sudjelovanju u istraživanjima na četvrtom, a po zastupljenosti u svim istraživačkim sektorima na petom mjestu. Na koncu, po broju znanstvenih publikacija kojima su autorice žene Hrvatska je na prvom mjestu unutar Europske unije. Međutim, prema istom izvješću, Hrvatska je na 26. mjestu po pitanju zastupljenosti žena na pozicijama donošenja odluka.
Iako u Hrvatskoj žene sve češće zauzimaju ključne političke i društvene pozicije i dalje su nedovoljno zastupljene na visokim funkcijama. Posebno važnu ulogu u toj promjeni imaju žene na čelu gradova i općina, koje svojim radom ne samo da poboljšavaju život svojih sugrađana, već i osnažuju druge žene da se uključe u politiku i javni život.
Kako su to pokazala (i) naša prošlogodišnja istraživanja (u međuvremenu se situacija nije bitnije mijenjala, dobili smo tek jednu gradonačelnicu više, odnosno, vršiteljicu gradonačelničke dužnosti budući da se gradonačelnik Crikvenice povukao) gradonačelnica je u Hrvatskoj trenutno 19 (od 128 gradova), zamjenica je 28, ali žene čine polovicu i više zaposlenih u 107 gradskih uprava, u njih 41 udio žena prelazi 70 posto, devet gradova ima više od 80 posto žena, a u Slunju gradsku upravu čini preko 90 posto zaposlenica. Budući da nas u svibnju očekuju lokalni izbori, preostaje nam tek vidjeti kakva će situacija biti kad se izmiješaju nove političke karte.
Zasad je, dakle, Slunj grad s „najženskijom“ upravom, a slijede ga Ilok, Ozalj, Novigrad, Mali Lošinj, Slavonski Brod, Sisak, Labin, Vis i Čabar. Prvi gradonačelnički mandat ove godine će završiti Ljerki Cividini u Čakovcu, Katarini Mihelčić u Delnicama, Niki Silić-Maroević u Korčuli, Lidiji Bošnjak u Ozlju, Suzani Jašić u Pazinu, Magdaleni Komes u Petrinji, Mariji Šarić u Pleternici, Petri Škrobot u Samoboru, Mirjani Puškarić u Slunju te kao vršiteljici dužnosti gradonačelnice, Ivoni Matošić-Gašparović u Crikvenici. Za aktualni mandat na prošlim su izborima povjerenje građana po drugi put dobile Tonka Ivčević u Komiži, Marina Budimir u Iloku, Ana Kučić u Malom Lošinju, Kristina Ikić-Baniček u Sisku, Ivana Marković u Supetru, Dragica Ratković u Varaždinskim Toplicama i Jasenka Auguštan-Pentek u Zlataru dok je Marija Kušmiš na čelo Novske došla s pozicije zamjenice gradonačelnika nakon što je dotadašnji gradonačelnik prihvatio dužnost ministra.
Što se tiče zastupljenosti žena na čelnim pozicijama gradskih uprava, zanimljiv je podatak kako su upravo žene voditeljice svih gradskih odjela u 28 hrvatskih gradova od čega najviše u Požegi i Puli (6). Žene su voditeljice i svih pet odjela u Sinju, po tri u Buzetu, Daruvaru, Krapini i Svetoj Nedelji, na čelu oba gradska odjela u Ludbregu, Ogulinu, Popovači i Skradinu, dok su voditeljice jedinstvenog upravnog odjela u 17 gradova. Riječ je o gradovima Čabar, Donja Stubica, Glina, Ilok, Imotski, Lepoglava, Lipik, Mali Lošinj, Obrovac, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Ozalj, Slunj, Vis, Vrbovsko i Vrlika.
Najslabija zastupljenost žena i dalje je u gradskim vijećima, no tu je postignut najveći napredak u odnosu na prošli mandat. Naše istraživanje iz 2022. godine pokazalo je kako je preko 50 posto žena u sastavu Gradskog vijeća imao samo jedan grad u zemlji – Ludbreg, dok su u većini gradova žene činile tek trećinu ili čak i niži udio u sastavu vijeća. Nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, imamo 12 gradova u kojima žene čine preko polovice članova Gradskih vijeća te šest gradova– Pregrada, Slatina, Vis, Čabar, Novigrad i Orahovica, u kojima su gradska vijeća gotovo pa ženska, ima ih preko 60 posto, u Pregradi čak 69 posto, po 67 posto imaju Vis i Slatina, po 62 posto – Čabar, Novigrad i Orahovica. Predsjednice Gradskih vijeća ima 28 gradova, a 51 po jednu ili čak dvije (njih 7- Hvar, Knin, Krapina, Metković, Orahovica, Umag i Pregrada) potpredsjednice GV-a. Ovdje svakako treba izdvojiti Orahovicu i prije već istaknutu Pregradu u kojima žene čine natpolovičnu većinu u Gradskom vijeću, a na čelu GV-a su predsjednica i dvije potpredsjednice Vijeća.
Nadalje, što se tiče broja zamjenica gradonačelnika/ca imamo značajno manji broj – ravno 30 u odnosu na 67 iz prošlog mandata, no tu moramo uzeti u obzir da je novim Zakonom o lokalnoj samoupravi drastično srezan broj zamjenika/ca gradonačelnika/ca (ova funkcija ukinuta je u svim gradovima manjim od 35 tisuća stanovnika, dok je u onima s više od 35 tisuća broj ograničen na 1 zamjenicu/ka). U 22 grada je i samo zamjenica gradonačelnice/ka, tj. nema muških zamjenika.
Prema našem prošlogodišnjem istraživanju, kada je riječ o zastupljenosti žena na čelnim pozicijama u gradskim upravama najveći postotni napredak i porast broja žena na čelnim pozicijama postignut je u Skradinu (0-100), Virovitici (0-43), Kninu (33-67), Murskom Središću (0-33), Omišu (0-33), Otoku – Vinkovci (0-33), Jastrebarskom (50-75), Makarskoj (50-75), Opatiji (50-75), Pakracu (0-25) i Vodicama (0-25 posto udjela). Najveći pak postotni napredak u porastu broja žena – računajući trend 2022.- 2023. – u Gradskom vijeću bilježimo u Rabu – 200 posto (2-6), Zlataru -100 posto (2-4), zatim u Čakovcu (3-5), Dugom Selu (2-3), Grubišnom Polju (2-3), Komiži (2-3), Hvaru (3-4), Jastrebarskom (3-4), Senju (3-4), Pleternici (4-5) i Vrbovcu (4-5 žena). Postotni udio žena u GV-u se najviše povećao u Rabu (31 posto), Zlataru – 15 posto, Komiži i Čakovcu (po 11 posto), dok 8 posto porasta broja članica Gradskih vijeća imaju: Otočac, Čabar, Grubišno Polje, Hvar, Prelog, Senj, Čazma i Dugo Selo, 7 posto- Belišće, Jastrebarsko i Pleternica.
U nastavku donosimo razgovore s hrvatskim gradonačelnicama i načelnicama koje su podijelile svoja iskustva, projekte koje su realizirale ili na njima rade kao i poglede na žensku snagu te ravnopravnost u lokalnoj politici.
Ivona Matošić-Gašparović, Crikvenica: Osnaživanje žena kroz obrazovanje jedna je od mjera koju je potrebno kontinuirano provoditi
Do siječnja prošle godine, Ivona Matošić-Gašparović bila je dugogodišnja zamjenica gradonačelnika Crikvenice, Damira Rukavine. Po njegovom odlasku u mirovinu, preuzima mjesto vršiteljice dužnosti gradonačelnice. Kao jedan od prioriteta svog mandata ističe visok socijalni standard za sve građane, ulaganje u infrastrukturu koje će donijeti nove vrijednosti te sigurnost, kako za same Crikveničane tako i za sve posjetitelje. Evo što je od realiziranih i aktualnih projekata istaknula:
„Posebna pažnja posvećena je našim mladim sugrađanima, s ciljem osiguravanja kvalitetnog odrastanja, obrazovanja, sigurnih prostora za igru i razvoj te podrške u njihovom osobnom i profesionalnom rastu. Želimo osnažiti mlade ljude da ostaju u svom gradu i ovdje podižu obitelji. Povećali smo naknade za novorođenu djecu, čime smo osigurali da obitelji dobiju potrebnu podršku onda kada im je to najpotrebnije. Osim naknada za novorođenu djecu, uveli smo i niz novih mjera kojima promičemo pronatalitetnu politiku. Isplaćujemo novčanu pomoć trudnicama od 300 eura i sufinanciramo medicinski potpomognute oplodnje u iznosu 1000 eura. Svi srednjoškolci u našem gradu od ove školske godine imaju potpuno besplatan javni prijevoz, a svi učenici osnovnih škola na besplatan prijevoz gradskim prijevozom (tzv.City busom), što olakšava pristup obrazovanju. Također, sufinanciramo produženi boravak u školama i pomoćnike u nastavi, čime osiguravamo kvalitetno obrazovanje za sve učenike. Našim umirovljenicima, koji su desetljećima doprinosili razvoju grada, posvećujemo posebnu pažnju. Od prošle godine po prvi puta apsolutno svi naši umirovljenici ostvaruju pravo na isplatu božićnice i uskrsnice. Kao dodatnu pomoć budžetima naših umirovljenika, od prošle godine umirovljenici s područja Grada Crikvenice imaju pravo na 30 besplatnih sati parkiranja mjesečno. Grad financira stanovanje liječnika, rad turističke ambulante te uskoro i prijevoz onkoloških bolesnika. Kontinuirano ulažemo u izgradnju novih objekata, održavanje cesta, javnih površina, pomorskog dobra, zelenih površina i dječjih igrališta“ – navela je Matošić-Gašparović.
Kao jedan od najznačajnijih projekata čija je realizacija započela u drugoj polovici prošle godine navodi gradnju novog dječjeg vrtića, a što bi trebalo dovesti do ukidanja liste čekanja. Uz objekt će se urediti i parkirališna mjesta, a novi vrtić imat će i distribucijsku kuhinju te biti opremljen dizalom kako bi bio prilagođen osobama s invaliditetom. Nadalje, velika sredstva uložena su i u uređenje gradske plaže kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa, u Jadranovu je uređena edukativna staza Havišće, a završena je i prva faza obnove poluotoka Kačjak u Dramlju gdje je uređen plato za kupače, a ove će se godine rekonstruirati obalna šetnica i postaviti rampe za invalide.
Kao važnije projekte Matošić-Gašparović nabraja implementiranje „smart parking“ sustava koji olakšava pronalaženje parkinga i smanjuje prometne gužve, senzorima je trenutno pokrivene 140 mjesta, a planira se daljnje širenje. U gradu su postavljeni i senzori koji informiraju građane o kvaliteti zraka te pridonose podizanju svijesti o važnosti očuvanja okoliša. Od prošle godine, istaknula je gradonačelnica, gradski proračun potpuno je otvoren prema građanima. Na mrežnim stranicama Grada Crikvenice u svakom trenutku može se pogledati kako se i na što troši gradski novac.
Nadalje, gradonačelnica spominje i uređenje brojnih dječjih igrališta uz napomenu kako je cilj njezine gradske uprave stvoriti inkluzivno i veselo okruženje za djecu.
„Dječje igralište na crikveničkoj balustradi dobilo je prvo igralo za djecu s invaliditetom. Ova inicijativa odražava našu predanost stvaranju grada bez barijera, gdje se svako dijete osjeća dobrodošlo i sigurno. Preuređeno dječje igralište u Selcu sada je još veselije, zahvaljujući novim igralima i uljepšanom okolišu. Na gradskoj plaži u Crikvenici, novo igralište savršeno se uklopilo u prirodno okruženje, a njegov dizajn broda s kombiniranim igralima podsjeća na našu tradicionalnu povezanost s morem“ – pojasnila je.
Gradonačelnica je od realiziranih projekata navela i rekonstrukciju i opremanje parka Podolčić gdje je posebna novina ugradnja parkovnih klupa dizajniranih za dojilje i roditelje s malom djecom, a osim uređenja parka u Selcu je izgrađena i Ribarska kućica, prostor posvećen ribarskoj i pomorskoj baštini te mjesto okupljanja i druženja. Prošle godine u Crikvenici je započeta i izgradnja nove poslovne zgrade koja će služiti kao prostor za različite institucije, uključujući Hrvatski zavod za socijalni rad i VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol. Jedan od ključnih projekata je izgradnja sortirnice, a osobito je značajan (i u samoj završnici) projekt ”Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracija Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce”, u sklopu kojeg je izgrađeno i obnovljeno gotovo 90 kilometara cjevovoda i izgrađeno 12 novih crpnih stanica.
U tijeku su radovi na izgradnji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čiji završetak je planiran za treći kvartal 2027. godine i time se zaokružuje cjelina sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda.
Brojni su još projekti i mjere kojima se Crikvenica može pohvaliti, a od onih usmjerenih osnaživanju žena istaknuta su financiranja mnogobrojnih udruga te na taj način ženama osiguran pristup različitim programima i aktivnostima koji potiču njihovo sudjelovanje u društvenom životu.
„Kroz program mjera poticanja razvoja poduzetništva na području grada Crikvenice, provodimo brojne aktivnosti, od kojih se jedna odnosi na razvoj i poticanje ženskog poduzetništva. Žene koje se bave poduzetništvom u Crikvenici, hrabre su i uspješne. Njihova odlučnost, inovativnost i predanost poslu čine ih ključnim pokretačima lokalnog gospodarstva. To dokazuje i njihov veliki broj prijava na naše potpore. Kroz ove mjere omogućavamo ženama poduzetnicama s cjelogodišnjim poslovanjem sufinanciranje 30% troškova za nabavu opreme, uređenje ili najam poslovnog prostora te čuvanja djece za poduzetnice početnice. Ponosna sam što imam priliku biti na čelu jedne od najženstvenijih Gradskih uprava u Hrvatskoj. Moje suradnice, redom sve sposobne, kompetentne i vrijedne, svojim znanjem i iskustvom svakodnevno doprinose kvaliteti posla i zaslužne su za sve uspješno realizirane projekte i aktivnosti koje Grad Crikvenica provodi. Sretna sam i što većinom naših ustanova također upravljaju žene, koje spremno preuzimaju odgovornost, pružaju podršku i savjet“ – rekla nam je Ivona Matošić-Gašparović.
Na pitanje o tome kakvim ocjenjuje trenutni položaj žena u Hrvatskoj, rekla je kako smatra da je danas ipak sve manje diskriminacije i nejednakosti, ali da je put do toga bio trnovit. Mišljenja je kako čovjeka treba vrednovati prema znanju, sposobnostima, odgovornosti i predanosti te da spol nikako ne treba biti osnova za uživanje povlastica ili trpljenje nejednakog položaja. U vezi konkretnih aktivnosti kojima bi se popravio položaj žena u našoj državi, kaže:
„Ono što me posebno žalosti i na što bismo kao društvo morali puno bolje reagirati je nasilje nad ženama. Svjedoci smo da su žene vrlo često žrtve nasilja. Iznimno je važno pružiti bolju zakonsku zaštitu žena i ranjivih skupina strožom provedbom zakona o zaštiti od nasilja nad ženama i uvođenjem strožih kazni za počinitelje. Osnaživanje kroz obrazovanje također je jedna od mjera koju je potrebno kontinuirano provoditi. Povećanjem pristupa kvalitetnom obrazovanju i osiguravanjem stipendija za djevojke i žene u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjering i matematika). Pružiti podršku ženama poduzetnicima uvođenjem poticajnih mjera i financijskih programa za žene koje žele započeti vlastiti posao ili proširiti postojeći. Ova je mjera u Gradu Crikvenici odlično prihvaćena i vjerujem da bi provođenje takvog oblika podrške ženama poduzetnicama na nacionalnoj razini također polučilo dobre rezultate. Na to se nadovezuje i promicanjem fleksibilnog radnog vremena i dostupnosti usluga koje olakšavaju balansiranje obiteljskih i poslovnih obaveza, kako bismo osnažili žene da se uz razvoj profesionalnih karijera ohrabre i na majčinstvo. Kao gradonačelnica i majka dvoje male djece jako dobro znam koliko energije je potrebno uložiti za uspješno balansiranje između obiteljskih i poslovnih obveza.“
Što se tiče žena koje je inspiriraju, rekla je kako joj je teško istaknuti jednu osobu te da sama nastoji u svakoj ulozi dati svoj maksimum.
„Divim se svakoj ženi koja je ispunila svoje ciljeve. Bez obzira na to koji put odaberemo u životu, kojim se poslom bavimo ili koje životne uloge nosimo, važno je da damo sve od sebe i da na kraju dana budemo zadovoljni sa sobom i načinom na koji nosimo uloge koje smo odabrali. Trenutno sam u potpunosti fokusirana na svoje dvoje djece, svoju obitelj i dužnost gradonačelnice svog rodnog grada. Moram priznati da to iziskuje predanost u svakom trenutku i ne ostavlja previše prostora za bilo što drugo. No, istinski sam sretna i mogu reći da me inspirira svaka žena na kojoj osjetim zadovoljstvo i sreću životom koji je odabrala za sebe“ – poručila je.
Ljerka Cividini, Čakovec: Žene su u Hrvatskoj još uvijek slabije plaćeni spol, teže dolaze na upravljačke funkcije te ih se u biznisu i dalje gleda kao „strano tijelo“
Gradonačelnici Čakovca ovo je prvi mandat, a kao važnije projekte i mjere realizirane i pokrenute u posljednje gotovo četiri godine izdvaja one koji su se fokusirali na održivi razvoj i unapređenje kvalitete života građana. Najznačajniji uključuju obnovu prometnica, izgradnju obrazovne infrastrukture te revitalizaciju javnih prostora, što je doprinijelo stvaranju boljih uvjeta za okupljanje zajednice. Navodi i inicijative pokrenute za poticanje lokalnog gospodarstva kao što su programi podrške malim poduzetnicima i obrtnicima, a među ključnim projektima ističe i „Strategiju zelene urbane obnove Grada Čakovca 2022-2030“ koja obuhvaća sadnju drveća i uređenje parkova.
Na pitanje o tome kakvim vidi status žena u hrvatskom društvu, odgovara:
„Unatoč realnom napretku, žene su u Hrvatskoj još uvijek slabije plaćeni spol, teže dolaze na upravljačke funkcije te ih se u biznisu još uvijek gleda kao na „strano tijelo“. Svojim primjerom sam, vjerujem pokazala i dokazala da sposobnost i znanje ne ovisi o spolu, već u osobi. Drago mi je da u Međimurju ima sve više žena koje vode uspješne tvrtke, javne ustanove, udruge… Koristim svaku priliku kako bih dala podršku ženskim inicijativama za ravnopravnost te ih potičem da budu aktivnije, vidljivije i prodornije. Iako su se u posljednje četiri godine dogodili neki pozitivni pomaci, poput povećane vidljivosti tema rodne ravnopravnosti i aktivnijeg angažmana žena u politici, rodna nejednakost i dalje ostaje značajan problem. Na radnom mjestu, žene se i dalje suočavaju s diskriminacijom, nižim plaćama i otežanim napredovanjem. Tradicionalna podjela poslova u privatnoj sferi, gdje žene često preuzimaju veći dio kućanskih obaveza, dodatno otežava njihovu poziciju na tržištu rada. Također, medijski narativ često se fokusira na fizički izgled političarki, umjesto na njihove sposobnosti i doprinos, što održava stereotipe i rodne predrasude. Sve u svemu, iako su ostvareni neki napreci, rodna ravnopravnost u Hrvatskoj još uvijek zahtijeva značajne promjene, posebno u pogledu institucionalne podrške i promjene društvene klime koja bi omogućila jednakost u svim aspektima života“.
Gradonačelnica Cividini smatra kako bi se moglo poduzeti i nekoliko konkretnih mjera kako bi žene osigurale bolju poziciju nego ovu na kojoj se danas nalaze.
„Prvo, provođenje kampanje za podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti kako bi se smanjili stereotipi i predrasude. Također, potrebno je poticati političke stranke da implementiraju kvote za žene na kandidacijskim listama, osiguravajući aktivno uključivanje žena u političke procese. Uspostava mentorskih programa za žene koje žele napredovati u karijeri također bi bila od velike koristi. Važno je raditi na izjednačavanju uvjeta za napredovanje i povećati razumijevanje o roditeljskim ulogama žena na radnom mjestu. Sve ove mjere mogu doprinijeti stvaranju uravnotežene i pravedne društvene strukture“ – predložila je.
Od poznatih i utjecajnih žena, Ljerku Cividini osobito inspirira Michelle Obama, bivša prva dama Sjedinjenih Američkih Država koja je naročito isticala važnost obrazovanja te je još uvijek aktivna u kontekstu poticanja žena na obrazovanje i profesionalni razvoj. Uz to je fokusirana na osnaživanje žena i djevojaka te im pomaže prepoznati vlastitu snagu i potencijal.
„Nije bila jedna od onih koje žive u sjeni svojih moćnih i utjecajnih muževa već je rado preuzimala inicijativu. Ostavila je značajan trag radom na poboljšanju obrazovnog sustava, pogotovo za djecu iz obitelji sa smanjenim financijskim mogućnostima“ – dodatno je obrazložila svoj izbor gradonačelnica Čakovca.
Marija Šarić, Pleternica: Nisam osjetila da je moj položaj ugrožen time što sam žena
Na mjesto gradonačelnice Pleternice Marija Šarić došla je u prvom krugu izbora 2021. godine, a na toj je poziciji naslijedila Antoniju Jozić, današnju županicu Požeško-slavonske županije.
Gradonačelnica Šarić kao važnije projekte realizirane i pokrenute u posljednje četiri godine navodi završetak opremanja i otvaranja Interpretacijskog centra „Muzej bećarca“, zatim izgradnju dječjeg vrtića u Kuzmici kao i aktualnu izgradnju vrtića u Gradcu. Spominje i uređenje društvenih domova, pješačkih staza, poduzetničkog inkubatora te ističe odobrenje za provođenje dosad najvećih EU projekata za Pleternicu, a koji se odnose na „Centar za starije“ te smještajne objekte „Slavonski pragovi“.
Što se tiče realiziranih i pokrenutih projekata namijenjenih ženama, kaže:
„Redovito kroz godine rada potičemo žene poduzetnice, za koje smo osigurali zasebne urede u inkubatorima, ali i održavamo godišnja druženja, razmjene znanja i iskustava te umrežavanje. Svakako je važno spomenuti i projekt Zaželi – pomoć u kući, na kojemu je zaposlen veliki broj žena koji skrbi o najugroženijoj ciljanoj skupini, našim starima i nemoćnima.“
Gradonačelnica Šarić smatra kako je rad ono što nas razlikuje od drugih, a ne spol te da rad donosi rezultate i omogućava daljnji napredak.
„Ženama je svakako izazovnije zbog višestrukih uloga istovremeno, no osobno nisam osjetila da je moj položaj ičime ugrožen time što sam žena“ – dopunila je.
Na pitanje kako bi ona mijenjala trenutnu situaciju po pitanju položaja žena u društvu nabolje kaže kako žene treba poticati i ohrabrivati da se uključe u procese donošenja odluka jer mogućnosti su svima isto otvorene, barem u njenoj lokalnoj sredini, a potrebno je samo odvažiti se.
Što se tiče uzora, žena koju je najviše inspirira je Majka Tereza te je citirala njenu izjavu: „Ne čekajte vođe, učinite to sami, čovjek čovjeku“, u kontekstu važnosti nesebičnog činjenja dobra u sadašnjem trenutku.
Petra Škrobot, Samobor: Inspiriraju me žene koje su jasno rekle ne nasilju i omalovažavanju
Svoj prvi mandat ova doktorica znanosti i jedna od mlađih hrvatskih gradonačelnica uspješno privodi kraju, a osobito je ponosna što je njezina gradska uprava pokrenula i realizirala puno projekata i aktivnosti usmjerenih poboljšanju kvalitete života građana, usput stvarajući i poticajno gospodarsko okruženje.
„Od velikog broja realiziranih i započetih projekata izdvojit ću samo neke. Izgradili smo novi dio vrtića u Krklecovoj ulici čime smo otvorili dodatnih 117 mjesta za naše mališane, izgradili smo novi vrtić u Molvicama za 52-je djece te trenutačno gradimo treći vrtić, u naselju Perivoj, u kojem će mjesta biti za 116- ero mališana. Pokrenuli smo dva, za Samobor, povijesna projekta čija realizacija se čekala godinama. Samobor će nakon pola stoljeća dobiti novi školski objekt za preko 400 školaraca. Rekonstrukcija i dogradnja objekta u nekadašnjoj vojarni i gradnja sportske dvorane odvijaju se prama planu te bi trebali biti završeni do sredine iduće godine. Projektom je planirano 20 razrednih odjeljenja za 440 učenika. Učionice će biti razmještene na tri etaže, a školska sportska dvorana s pratećim sadržajima bit će povezana sa zgradom škole. U tijeku su i radovi na dogradnji objekta Osnovne škole Milana Langa i izgradnji sportske dvorane u Bregani. Realizacijom ovog projekta stvorit će se uvjeti za održavanje nastave u jednoj smjeni i odvijanje sportskih aktivnosti učenika. Dograđeno će biti 500 m2 novog školskog prostora te izgrađena sportska dvorana površine 2.102 m2. Ti će radovi biti završeni do kraja ove godine. Istovremeno radimo na projektima proširenja ostalih školskih objekata na području Samobora. Za potrebe školaraca u potpunosti smo obnovili objekt u Langovoj ulici, u kojem se odvija nastava za ukupno 106 učenika prvih razreda u 5 razrednih odjeljenja Osnovne škole Bogumila Tonija. Time smo rasteretili matičnu školu kojoj je prijetila treća smjena. Želimo da Samobor bude sigurno, sretno i veselo mjesto za odrastanje naših najmlađih, zato sam ponosna što smo u Samoboru uredili najveći park, u Južnom naselju. Time su naši najmlađi dobili siguran i sadržajan prostor za igru, mladi za rekreaciju, a oni nešto stariji za druženje i odmaranje. Uredili smo brojne parkove i igrališta na širem području grada te s tim projektima nastavljamo i dalje. Trenutačno obnavljamo kultno igralište u Langovoj ulici. Na površini od 2.769 četvornih metara, igralište će biti opremljeno terenima za košarku, rukomet i mali nogomet, dok će jedan dio biti namijenjen dječjem parku za igru i druženje. Brinemo i o kulturnoj baštini. U potpunosti smo obnovili Vilu Allnoch koja će kroz pomno osmišljen postav i program posjetiteljima približiti povijest i tradiciju Samobora na moderan način. U tijeku je i energetska obnova Samoborskog muzeja, a uredili smo i prostor Gradske knjižnice Samobor. Pokrenuli smo obnovu Planinarskog doma Ivica Sudnik na Velikom Dolu, dio je uređen, a započeli su radovi na obnovi starog dijela. Obnovili smo društveni dom u Klokočevcu, uredili društvene domove u Svetom Martinu i u Podgrađu, uredili smo i objekt Crvenog križa Samobor, prostor udruge umirovljenika te druge društvene prostore. Započeli smo s uređenjem Samoborske vinarsko – vinogradske udruge, proveli smo arhitektonsko – urbanistički natječaj za rekonstrukciju samoborske tržnice te se veselim realizaciji i tog projekta. Ulažemo i u sportsku infrastrukturu. Uredili smo objekt na bazenima na Vugrinščaku, radimo projekt za izgradnju novih bazena u Samoboru, a uskoro kreće izgradnja igrališta s umjetnom travom u Bregani. Za većinu spomenutih projekata osigurali smo sredstva iz EU-a. Ponosna sam što smo maksimalno iskoristili financijske mogućnosti koje pružaju fondovi te smo iz tih izvora ostvarili preko 20 milijuna eura“ – navela je gradonačelnica Škrobot.
Spomenula i značajna ulaganja u uređenje komunalne infrastrukture, uređenje prometnica, obnovu Starogradske ulice na što se čekalo godinama te se zbog zahtjevnosti nitko ranije nije odvažio prihvatiti izazova:
„Kada su radovi konačno počeli, suočili smo se s brojnim izazovima, nepredviđenim situacijama te kritikama i napadima i to od onih koji su ranije izbjegavali obnovu Starogradske ulice zbog njene kompleksnosti. Međutim, nismo odustali. Trud i strpljenje su se isplatili, i Starogradska ulica sada je jedna od najljepših u Samoboru. Nije riječ samo o asfaltiranju – obnovili smo kanalizaciju, zamijenili cijevi iz 1913. godine te modernizirali kompletnu infrastrukturu. Ovim projektom, kao i mnogim drugim, pokazali smo da ne gledamo u prepreke već uspješno savladavamo sve izazove. Sanirali smo više klizišta, mostova i prometnica na širem području Samobora. Izgradili smo i sanirali nogostupe te biciklističko-pješačku stazu uz dio dio državne ceste. Osigurali smo besplatan prijevoz za sve naše sugrađane te unaprijedili mrežu autobusnih linija na kojima voze novi autobusi s prepoznatljivim vizualom grada Samobora.“
Škrobot je navela i znatna ulaganja u sigurnost građana te nabavljanje opreme za operativne snage civilne zaštite. Znatna sredstva izdvajaju se i za vatrogastvo, a uveden je i novi sustav gospodarenja otpadom te pokrenut projekt sunčanih elektrana na gradskim ustanovama.
“Zalažemo se za porezno rasterećenje naših građana i poduzetnika. Samobor ima najniži porez na dohodak od svih gradova u Hrvatskoj. Drago mi je da broj obrtnika i poduzetnika u našem gradu raste, a nezaposlenost pada. Zdravo gospodarstvo omogućava razvoj grada i rast proračuna. Gradski proračun nikad nije bio veći, iznosi 143.465.256 eura, što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu, za 38,12 %. Proračun odražava odgovorno i promišljeno planiranje i rad stručnih službi, a ujedno nam omogućuje realizaciju ambicioznih i važnih projekata za naš grad. Od dolaska na vlast do danas proračun grada se više nego udvostručio. Proračun je 2021. godine iznosio 45.564.406 €, a sada iznosi 103.873.227 €. Nikad veći proračun, nikad više projekata“ – nastavila je niz gradonačelnica Samobora, zahvaljujući svim svojim suradnicima i gradskim vijećnicima na trudu i angažmanu tei građanima na podršci.
Po pitanju projekata i mjera usmjerenih osnaživanju žena, gradonačelnica Škrobot je navela potpore za žensko poduzetništvo.
„Majke poduzetnice koje pokrenu vlastiti posao, prvih šest mjeseci u potpunosti se oslobađaju plaćanja smještaja djeteta u vrtiću. Potporu poduzetnicama, u okvirima svojih aktivnosti, pruža i Poduzetnički centar Samobor koji pozitivno utječe na razvoj malog gospodarstva u Samoboru. Savjetodavnim aktivnostima, ali i pružanjem administrativne i tehničke potpore, primjerice otvaranjem poduzetničkog inkubatora – Malog tehnopolisa Samobor, nastoji se ženama olakšati ulazak u svijet poduzetništva. Kako bi se povezalo, inspiriralo, osnažilo i potaknulo žene da uđu u svijet poduzetništva, Poduzetnički centar i Mali trehnopolis Samobor organiziraju brojna predavanja, radionice, panele i susrete namijenjene ženama. Samobor je treću godinu za redom bio domaćin Konferencije o ženskom poduzetništvu u sklopu projekta „Žena poduzetnica“ koji Women in Adria organizira u suradnji s gradom Samoborom i Poduzetničkim centrom Samobor. Konferencija se održava kako bi se podržale i osnažile žene u svijetu poduzetništva te suzbili stereotipi o ženskom poduzetništvu koji i dalje vladaju. Konferencija je namijenjena iskusnim ženama poduzetnicama koje su otvorene za nove prilike i znanja, ali i ženama koje tek ulaze u svijet poduzetništva kako bi uspješno razvijale svoje ideje“ – rekla nam je gradonačelnica Škrobot uz napomenu kako svojim programima, edukacijama i aktivnostima potporu ženama pruža i samoborsko Pučko otvoreno učilište.
„Povodom Međunarodnog dana žena i ove je godine organiziran program pod nazivom „Ženijalni dani“ u suradnji s Kino mrežom, a u sklopu kojih se prikazuju filmske projekcije i organiziraju inspirativna predavanja namijenjena ženama. Drago mi je da se u Gradu Samoboru unazad tri do pet godina povećao broj žena na rukovodećem položaju. Primjerice kad sam postala gradonačelnica, od sedam upravnih odjela, na čelu samo jednog je bila žena, a danas se taj omjer promijenio te imamo šest pročelnica i jednog pročelnika. Sve one, kad su se javile na natječaj bile su spremne pokazati svoju sposobnost i preuzeti odgovornu funkciju. Bez toga se društvo neće promijeniti, žene su te koje se trebaju ohrabriti, vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Sve te žene odgovorno i savjesno obavljaju svoj posao, kontinuirano pokazuju izvrsne rezultate što samo dokazuje kako su i više nego sposobne nositi se sa svim izazovima i projektima koji se nađu pred njima“ – istaknula je.
Petra Škrobot smatra kako položaj žena u hrvatskom društvu, bez obzira na ostvarene pomake, i dalje nije na zadovoljavajućoj razini.
„I dalje postoji značajan nerazmjer, posebno u pogledu zapošljavanja, plaća, političke zastupljenosti i ravnoteže između profesionalnog i privatnog života. Nažalost, muškarci i dalje dominiraju na rukovodećim pozicijama, a žene često dobivaju niže plaće za isti rad. Osim toga, kulturne norme i stereotipi o ženama kao primarno “njegovateljicama” obitelji ili “nepovjerenju” prema njihovim sposobnostima za vođenje poduzeća i institucija još uvijek postoje i snažno oblikuju društvene stavove. I sama se kao žena u politici susrećem s brojnim predrasudama i kritikama koje su najmanje usmjerene na rezultate rada, a u većini slučajeva ističu dob, spol ili izgled. Žalosti što se još uvijek moramo boriti s takvim stavovima koji nisu utemeljeni na činjenicama već nerazumno ističu spol kao nečiji nedostatak. Međutim, ako usporedimo trenutačnu situaciju s onom prije četiri godine, primjetni su i neki pozitivni pomaci. Žene su danas hrabrije, odlučnije i glasnije nego prije u traženju ravnopravnog položaja i u borbi za svoja prava. Postoji sve veća svijest o važnosti rodne ravnopravnosti, a sve više žena se aktivira u političkom, društvenom i poslovnom životu. Međutim, i dalje postoje ozbiljni izazovi. Zakonodavna rješenja, iako prisutna, često nisu dovoljno implementirana u praksi. Primjerice, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji donosi određene zaštite, no žene koje se suočavaju s nasiljem često nailaze na prepreke u ostvarivanju tih prava, kao što su dugotrajni pravni postupci ili neadekvatna infrastruktura (nedostatak skloništa, psihološke podrške). S druge strane, društvena stigma koja okružuje teme poput seksualnog nasilja ili femicida još uvijek je snažna, a ove teme se često minimiziraju ili ignoriraju. Realnost je da još uvijek postoji puno prepreka koje žene moraju prevladati kako bismo postigle punu ravnopravnost. To uključuje borbu protiv diskriminacije na radnom mjestu, postizanje ravnoteže u plaćama, poticanje žena na veće političko sudjelovanje te daljnje osnaživanje zakonskih okvira koji će štititi žene od svih oblika nasilja. Smatram da borba za ravnopravnost nije samo zadatak žena. Društvo u cjelini, uključujući muškarce, mora aktivno sudjelovati u ovom procesu i promicati rodnu ravnopravnost, kako bi se stvorilo pravedno i ravnopravno društvo za sve“ – obrazložila je svoj stav gradonačelnica Škrobot.
Svoj odgovor dala je i na pitanje o tome kako bi unaprijedila postojeće stanje, odnosno, popravila položaj žena u hrvatskom društvu:
„Važno je poduzeti konkretne korake na nekoliko ključnih područja, uzimajući u obzir društvene, kulturne i zakonske izazove s kojima se suočavamo. Iako su postignuti određeni pomaci, još uvijek postoje ozbiljni problemi s kojima se žene suočavaju, uključujući rodnu neravnopravnost u mnogim aspektima života. Prvo, potrebno je ubrzati provedbu zakonskih reformi, osobito u području zaštite žena od nasilja. Uvođenje strožih zakona protiv nasilja nad ženama, kao i njihova dosljedna implementacija, ključni su za stvaranje sigurnijeg okruženja. To uključuje povećanje broja skloništa, osiguranje besplatnih pravnih savjetodavnih usluga i jačanje psihološke podrške za žrtve nasilja, kako bi im se olakšao izlazak iz nasilnih veza i omogućila obnova njihovih života. Osim toga, potrebno je potaknuti žene na veću uključenost u politički život i donošenje odluka. Razvoj programa i inicijativa koje će omogućiti ženama da se aktivno uključe u političke procese, bez straha od diskriminacije, nužan je za postizanje ravnoteže u političkoj zastupljenosti. Također, važno je promovirati jednakost u plaćama i osigurati da žene za isti rad budu jednako plaćene kao i muškarci, čime bi se smanjio postojeći jaz u prihodima. Također, treba raditi na stvaranju boljih uvjeta za usklađivanje privatnog i profesionalnog života žena. To uključuje pristup kvalitetnoj dječjoj skrbi i fleksibilnijim uvjetima rada, kako bi žene imale mogućnost balansirati obitelj i karijeru. Promicanje rodne ravnopravnosti u svim sektorima, uključujući obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo i medije, pomoći će smanjiti stereotipe i predrasude koji i dalje ograničavaju mogućnosti žena. Nužno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti u društvu o važnosti rodne ravnopravnosti te stvaranju pozitivnih uzora koji će ženama i djevojčicama pružiti inspiraciju i podršku. Također, važno je osigurati da muškarci aktivno sudjeluju u procesima ravnopravnosti, kako bi se stvorila ravnoteža u svim aspektima društvenog života. Poduzimanjem tih konkretnih koraka, možemo stvoriti društvo u kojem će žene moći ostvariti svoj puni potencijal, čime ćemo pridonijeti općem društvenom i gospodarskom razvoju. Smatram da žene i muškarci moraju biti jednako vrednovani za svoja postignuća te da moraju imati jednake mogućnosti i pristup resursima kako bi ostvarili svoj puni potencijal. Pozivam sve žene da se ohrabre, preuzmu inicijativu i nikad ne posumnjaju u vlastite kvalitete i sposobnosti“ – rekla nam je ovom prigodom gradonačelnica Samobora, koju inspirira svaka žena, poznata ili nepoznata široj javnosti, koja se svojim radom, trudom, znanjem, sposobnostima i vjerom da se stvari mogu promijeniti na bolje, izborila za dostojan život kakav želi i da radi ono što voli, iako se prema okolnostima to činilo nemogućim.
„Inspiriraju me žene koje su jasno rekle ne nasilju i omalovažavanju“ – poručila je.
Mirjana Puškarić, Slunj: Žene danas imaju veću priliku biti prepoznate i podržane u društveno-političkom životu
Gradonačelnici Slunja, Mirjani Puškarić, uskoro istječe njezin prvi mandat, a na pitanje o najvažnijim provedenim i započetim projektima tijekom upravljanja gradom na prvo mjesto stavlja brigu o mladima.
„Trudimo se biti podrška mladima u važnim životnim odlukama, poput kupovine prve nekretnine, zasnivanja obitelji, smještaja djeteta u vrtić…. Svjesni demografske slike Slunja, ulažemo maksimalne napore da mladima osiguramo Grad u kojem žele ostat i gradit svoje obitelj. Tako smo Dječji vrtić Slunj nadogradili s tri nova boravka te osigurali smještaj za 60-oro djece. Bespovratne potpore za novorođenčad povećali smo na 1.000 € po djetetu. Nastavili smo pružati potporu u Osnovnoj i Srednjoj školi gdje uz besplatne udžbenike i obrok koji osigurava Vlada RH, Grad u potpunosti financira radni materijal za osnovnoškolce, sufinancira produženi boravak, prijevoz učenika te podupire razne učeničke projekte. Također, unatrag dvije godine uveli smo bespovratne potpore za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji koje iznose 5.000 €, a također je pokrenuta suradnja s APN-om te je u veljači ove godine potpisan predugovor za izgradnju POS zgrade kojom mladim obiteljima stvaramo uvjet za stjecanje prve nekretnine po povoljnijim uvjetima od tržišnih“ – istaknula je.
Potom navodi brigu o braniteljima i ulaganje u proširenje zdravstvenih usluga; krajem prošle godine potpisan je Sporazum o uspostavi i radu Braniteljskog centra u Lađevcu koji će pružati trajni smještaj i usluge kao i programe prilagođene potrebama braniteljske populacije. Ujedno, rad centra trebao bi otvoriti i nova radna mjesta budući da će osim smještaja za 40-ak korisnika biti osiguran i posao za dvadesetak radnika. Nadalje, u Domu zdravlja, zajedno s Karlovačkom županijom te ministarstvima zdravlja i regionalnog razvoja i fondova EU, uspostavljena je nova zdravstvena usluga fizikalne terapije koja uspješno djeluje posljednje tri godine te je pridonijela većoj kvaliteti života građana. Gradonačelnica je posebno istakla turizam kao glavnu gospodarsku granu u Slunju:
„Kroz razne projekte vodi se briga upravo o unapređenju turističke ponude, ali i očuvanju našeg kulturnog nasljeđa. Veliki projekt koji bi ovdje istaknula je rekonstrukcija Starog grada Slunja čiji se početak radova očekuje u ovoj godini, a provodi se preko Integriranih teritorijalnih ulaganja mehanizma šireg urbanog područja grada Karlovca (5.500.000,00 €). Ovim projektom bi Stari grad Slunj bio obnovljen te bi dobio funkcionalnu ulogu u kulturnoj i turističkoj ponudi.“
Uz to je spomenula i projekt izgradnje Utvrde kulture na Trgu Zrinskih i Frankopana koji je trenutno u fazi prijave, a osim toga u značajnije projekte gradonačelnica je uvrstila i uspostavljene nove prometne pravce u Rastokama kako bi se umanjile prometne gužve, digitalizaciju posjetiteljskog sustava, uvođenje online platforme za kupnju ulaznica, uređene šetnice, interpretacijske ploče..
„U posljednje četiri godine provedeno je jako puno projekata i teško je izdvojiti svega nekoliko, ali ono što bih voljela istaknuti su ulaganja u prometnu infrastrukturu, uređenje naših cesta te ulaganja u izgradnju sanitarne kanalizacije, vodovoda i odvodnje. Do sada su završeni radovi na izgradnji vodoopskrbnih cjevovoda u Blagaju i Gornjoj Glini, dok u Donjem Taborištu trenutno traje rekonstrukcija vodovoda od 2,2km. Prije nekoliko dana potpisan je Ugovor za izgradnju uređaja za pročišćivanje na rijeci Korani, ukupne vrijednosti 3,1 milijun € (bez PDV-a), kojim ćemo sačuvati naše rijeke i za buduće generacije. Također, u 2024. godini završili su radovi na rekonstrukciji i izgradnji sanitarne kanalizacije i vodovoda u Ulici I.G.Kovačića vrijedni 278 tisuća € te su u Školskoj ulici provedeni radovi zamjene vodovodnih cijevi. Sanirane i modernizirane su mnoge ulice, između kojih bi istaknula Projekt modernizacije Ladihovićeve ulice kojim je izgrađen novi nogostup, postavljena javna rasvjeta te su postavljena dva pješačka prijelaza i usporivači prometa. Projekt je realiziran u suradnji sa ŽUC Karlovac. Kako bi olakšali svakodnevni život svojih građana i turista u našem gradu, u obnovu nerazvrstanih cesta Grad Slunj je u posljednje 4 godine uložio preko 1,5 milijuna €. Također, u posljednje četiri godine Izgrađena su i tri velika parkirališta, u vrijednosti preko 860 tisuća € od kojih se jedno nalazi u centru grada, drugi u blizini sportske dvorane te Osnovne i Srednje škole Slunj, a treći u blizini naselja Rastoke. U cilju očuvanja okoliša i daljnjeg unaprjeđenja upravljanja otpadom u našem kraju, u tijeku je Projekt Sanacije odlagališta Pavlovac. Ovaj projekt u kombinaciji sa pretovarnom stanicom koja je dio centra za gospodarenje otpadom Babina Gora, donosi značajna poboljšanja za okoliš na području Grada Slunja. Također, u Gradu Slunju otvorili smo i reciklažno dvorište, čime smo omogućili građanima pravilno zbrinjavanje otpada i doprinijeli očuvanju okoliša“ – nabrojala je gradonačelnica Puškarić.
Što se tiče projekata i mjera usmjerenih osnaživanju žena spomenula je pokretanje i realizaciju projekata za vrijeme aktualnog mandata jer, kako kaže, Slunj iako je mala sredina, nastoji biti grad u kojem svi imaju jednake prilike, neovisno o spolu:
„Najznačajniji projekt u tom području proveden je kroz Gradsko društvo Crvenog križa Slunj – „Zaželi – Oživi žene u zajednici“, u kojem je Grad Slunj bio ponosan partner u svim fazama provedbe. Projekt je proveden u tri faze, a svaka je omogućila zapošljavanje oko 10 gerontodomaćica, dok je istovremeno osigurana skrb za preko 100 korisnika po fazi. Grad Slunj pružio je potporu projektu ne samo u financijskom smislu, već i kroz promoviranje, detekciju krajnjih korisnika i druge oblike podrške. Uz pomoć gradskih sredstava, zaposlenim djelatnicama osigurana su i dodatna materijalna prava, čime smo dodatno pridonijeli njihovom osnaživanju i poboljšanju uvjeta rada. Ukupna vrijednost sve tri faze projekta iznosi 769.257,02 €, a njegov značaj očituje se ne samo u osnaživanju žena kroz zapošljavanje, već i u unaprjeđenju kvalitete života starijih i potrebitih sugrađana.“
Trenutačni status žena u Hrvatskoj ocjenjuje postupno poboljšanim te ne smatra kako je stanje drastično teže za žene već vidi pozitivne pomake. Kaže kako je ključno prepoznati postignuća žena koje već obnašaju važne uloge te istaknuti pozitivne primjere.
„Iz vlastitog iskustva, na lokalnoj razini primjećujem da je situacija po tom pitanju optimistična – okružena sam podrškom i povjerenjem zajednice, što mi potvrđuje da se stavovi mijenjaju nabolje. Primjer odabira gradonačelnice, od strane građana Slunja , što se dogodilo prvi put u povijesti, pokazuje da žene danas imaju veću priliku biti prepoznate i podržane u društveno-političkom životu“ – pojasnila je.
U vezi konkretnih koraka koje bi osobno poduzela u svrhu dodatnog poboljšanja položoja žena u društvu, kaže kako smatra da je važno kontinuirano raditi na poboljšanju kroz jačanje ravnopravnosti, podršku ženskom obrazovanju i zapošljavanju te stvaranju uvjeta u kojima se svaka žena može osjećati sigurno i poštovano. Također, napominje kako bi željela potaknuti veću međusobnu solidarnost žena i osigurati bolje uvjete za njihov napredak u svim sferama društva.
„Moja majka je žena koja me najviše inspirira. Ona je svojim trudom, požrtvovnošću i neizmjernom ljubavlju uvijek bila oslonac našoj obitelji. Kroz sve životne izazove pokazivala je nevjerojatnu snagu i upornost, a istovremeno je uvijek nalazila vremena za druge, nesebično pomažući kada je to bilo potrebno. Od nje sam naučila koliko su važni predanost, hrabrost i briga za zajednicu, što su vrijednosti koje me vode i u mom radu danas. Njezin primjer mi je pokazao da se uz rad, strpljenje i srce mogu postići velike stvari“ – poručila je Mirjana Puškarić.
Ivana Marković, Supetar: Žene su dokazale da mogu biti političke vođe, samo im treba dati priliku
Ivana Marković na čelu je Supetra od 2013. godine, a ujedno obnaša i zastupničku dužnost u Hrvatskom saboru. Evo koje projekte je navela kao one koji su realizirani i pokrenuti tijekom aktualnog mandata:
„Realizirali smo i pokrenuli brojne projekte, a kao najvažniji ističem gradnju nove osnovne škole. U tijeku je faza izrade glavnog projekta za koji smo u suradnji s osnivačem Splitsko-dalmatinskom županijom osigurali sredstva iz Nacionalnog plana oporavka. Škola je za nove generacije koje dolaze i osigurat će jednosmjenski rad. Narednog mjeseca otvaramo četvrtu po redu jasličku grupu, a pokrećemo i planove za izgradnju sasvim novog vrtića kao naredni dugoročni i potreban projekt. Inače, Grad Supetar je drugi grad u RH po porastu broja stanovnika i to dijelom zahvaljujući i našem pronatalitetnom projektu koji provodimo već duži niz godina kroz konkretnu i zaokruženu politiku usmjerenu na demografski rast i razvoj naše gradske i otočne zajednice. Alati za provedbu ove politike su niz međusobno povezanih odluka i projekata koji će u sinergiji i uz konsenzus svih dionika lokalne politike dovesti Supetar do konačnog cilja – sigurnog i stimulativnog okruženja za razvoj, odgoj i obrazovanje naše djece. Kao npr. da svako mjesto unutar grada ima dječje sportsko igralište te upravo završavamo i uređujemo sportska igrališta. Želim naglasiti da svaki višak sredstava trošimo na socijalne mjere pa smo prošle godine uveli nove odluke, i to prijedlog odluke o socijalnoj skrbi Grada Supetra, prijedlog odluke o stipendiranju studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe ustanova na području Supetra kao i sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje. Iako smo mali grad moramo osmišljavati javne politike kako bi naši sugrađani bili sigurni da gradska uprava radi sve potrebne korake da svi imaju jednaku dostupnost usluga, da se sredstva troše transparentno i da onim skupinama našim građana koji nisu u istom materijalnom statusu osiguramo pomoć kroz razne socijalne usluge i projekte. Želimo provoditi politike i odluke koje će smanjiti socijalne nejednakosti i diskriminaciju te poboljšati odnose u zajednici. Od ostalih projekata ističem kako Grad Supetar započinje značajan kulturni projekt, odnosno, rekonstrukciju i opremanje Doma kulture (DOKS), čime će se stvoriti kvalitetan i multifunkcionalan prostor za kulturno – umjetničke sadržaje i društvene aktivnosti. Vrijedan je 863.750,79 €, od kojih je 734.188,17 € osigurano kroz bespovratna sredstva iz EU fondova te predstavlja ključni korak u jačanju kulturne infrastrukture grada. Cjelovita obnova doma udahnut će život prostoru koji je godinama bio neiskoristiv te omogućiti osnivanje nove ustanove – Centra za kulturu Supetar. On će postati središnje mjesto za razvoj umjetnosti, kulture i kreativnog izražavanja, dok će poseban značaj u Domu za kulturu imati stalni postav posvećen Ivanu Rendiću, velikom supetarskom kiparu i začetniku modernog hrvatskog kiparstva“ – nabrojala je gradonačelnica Marković.
Na naše pitanje o projektima namijenjenima osnaživanju žena rekla je kako Grad Supetar donosi odluke i realizira projekte koji idu u tom smjeru, naročito u kontekstu vraćanja žena na tržište rada.
„Otvorili smo, kao što sam rekla nove grupe u vrtiću tijekom godina, ali nisam zadovoljna jer usred porasta broja stanovnika pritisak na vrtić je sve veći te nam je naredni najvažniji projekt realizacija sasvim novog vrtića za koji smo definirali lokaciju te idemo u izradu arhitektonskog rješenja. U proteklom periodu uložili smo skoro 20 milijuna eura od rekonstrukcije postojeće zgrade vrtića, uređenje igrališta, nove grupe, bolje materijalne uvijete zaposlenika. Upravo smo pred potpisivanjem kolektivnog ugovora za zaposlenike dječjeg vrtića. Inače, za Grad Supetar se kaže da je grad žena jer su na svim najvažnijim funkcijama upravo žene, moje kolegice koje rade sjajan posao i pridonose svojoj zajednici. Grad Supetar je, odlukom Gradskog vijeća, na moj prijedlog postao jedan od desetak hrvatskih gradova koji je usvojio rezoluciju o proglašenju svoga teritorija sigurnim mjestom za žene. Ovim dokumentom, utemeljenim na desetak povelja i konvencija UN-a i Europske unije, Grad Supetar obvezuje se na aktivan rad na provođenju javnih politika kojima se jamči sigurnost žena uz osudu svakog rodno uvjetovanog nasilja. Sukladno tome surađujemo sa udrugama koje se bave ovom temom, radimo tribine kao npr. tribina ”Osnaživanje suradnje na suzbijanju nasilja nad ženama: Koje su potrebe žena žrtava nasilja i njihove djece, kako ih informirati o mogućnostima i vrstama pomoći”. Pomažemo i osnažujemo rad udruga koje rade i pomažu ženama“ – istaknula je.
Što se tiče trenutnog položaja žena u hrvatskom društvu, gradonačelnica Supetra smatra kako je on lošiji nego što je bio prije četiri godine, naročito radi ekonomske situacije i ogromne inflacije što utječe na svaku obitelj pa tako i na žene, posebno samohrane majke. Pojasnila je kako upravo ekonomski problemi za kojima dolaze i oni socijalni negativno utječu na poduzetnički razvoj žena i njihov pokušaj da se realiziraju na poslovnom ili političkom planu.
„Ravnopravnost spolova jedna od temeljnih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske koja bi se trebala najviše i vrednovati u poslovnom, političkom i međuljudskom odnosu. Današnji položaj žena u politici i društvu dosta je otežan te je samim time njihovo jačanje jako potrebno i bitno. Izuzetno dobro znam kako je to pokušati uspjeti, stvoriti karijeru i izboriti se u muškom svijetu kao što je politika i paralelno se realizirati kao majka i žena. Počela sam kao mlada kada sam prvi puta izabrana za gradonačelnicu i stvorila karijeru u politici isključivo zahvaljujući svojim rezultatima, radu i istupima. Danas sam članica predsjedništva SDP-a i saborska zastupnica gdje se među ostalim aktivno borim za ravnopravnost i prava žena te ljudska prava i prava manjina. Znam kako je to kada te gledaju i osuđuju i smatraju da si do neke pozicije došla jer ti je pomogao netko drugi. S time se žene svakodnevno suočavaju, bilo s temeljnim problemima rodne nejednakosti i seksizma, očekivanjima od muškaraca, a postoje i ograničenja u poslovnom smislu. Kod muškarca se podrazumijeva da je sam uspio, a kod žena nije tako. Ja ih svojim postupcima, nastupom i rezultatima jako brzo uvjerim da nije tako. U Hrvatskoj postoji izrazita podzastupljenost žena na najvišim rukovodećim pozicijama, bilo da se radi o politici ili gospodarstvu, usprkos činjenici da su žene uspješnije u obrazovanju te ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca. I zato sam ponosna na sve moje suradnice u gradu koje vode svoje resore i sa mnom razvijaju grad naprijed. Ponosna sam na svoje kolegice iz SDP-a u Saboru koje se kao lavice bore svakodnevno za svoja uvjerenja i ne boje se ničega. Ne mogu da se u ovom tekstu ne osvrnem na poruke koje se šire s trgova naših gradova svake prve subote u mjesecu tzv. klečavce ili molitelje koji svoju molitvu koriste da ostvare političke i društvene ciljeve, a ne religijske. Da su njihovi ciljevi religijski upražnjavali bi ih u crkvi, svojoj kući ili sl. i vrlo je jasno da njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti ničim nije ugroženo i da su njihovi interesi i ciljevi drugačiji. A oni su isključivo usmjereni protiv žena i smanjenju prava žena, usmjereni su prema negiranju ravnopravnosti zapisane u Ustavu kao najveće vrednote. Zato su oni na trgovima i zato rade performanse svake prve subote u mjesecu namjerno izazivajući podjele u društvu. Varaju se ako misle da će im to uspjeti i da će nam nametnuti kako ćemo se oblačiti, kako razmišljati i što raditi sa svojim tijelom“ – odlučna je gradonačelnica Marković.
Na pitanje što bi ona sama poduzela kako bi žene u našem društvu bile u boljoj situaciji nego što su sada, odgovorila je kako sve kreće od politike, ali i ideologije.
„Ne mogu razumjeti kada netko kaže da ideologija nije bitna. Ideologija je jako bitna jer ona definira politike. Definira osnaživanje prava žena i ravnopravnost spolova, zastupljenost žena u donošenju političkih odluka i procesa kojim se poboljšava položaj žena u društvu i politici. Ako će politika donositi odluke u smjeru da se potiče ostanak žene doma, a ne da se ona vrati na tržište rada onda je jasno da se uloga žena usmjerava na to da bude ovisna o muškarcu, što ni jednoj ženi ne bih preporučila. Samostalnost i ovisnost o sebi samoj, svojoj glavi, pameti i razmišljanju najveća je sloboda koju čovjek pa tako i žena može doživjeti. Što se tiče prava žena u politici i njihove podzastupljenosti, samim sudjelovanjem u donošenju političkih odluka i procesa poboljšava se položaj žena u društvu. SDP je napravio veliki iskorak u tom smjeru jer na svojim listama ima jednaki broj žena i muškaraca i to znači da omogućava ženama da budu jednako zastupljene u politici. Međutim, također smatram da se prvenstveno treba vrednovati sposobnost i rezultati, a ne samo to što si, bilo žena ili muškarac. Ali žene su dokazale da mogu biti političke vođe, samo im treba dati priliku“ – naglasila je gradonačelnica Marković te na pitanje o tome koja je žena iz prošlosti ili sadašnjosti najviše inspirira navela svoju majku.
Dragica Ratković, Varaždinske Toplice: Najveći mi je uzor Margaret Thatcher, a ponajprije zbog odlučnosti u rješavanju problema s neredima na nogometnim stadionima
Gradonačelnica Dragica Ratković obnaša drugi mandat na čelu Varaždinskih Toplica, a tijekom posljednje četiri godine može se reći da je područje grada bilo jedno veliko gradilište te je odrađeno mnogo infrastrukturnih radova.
Jedan od najvećih svakako je Aglomeracija Varaždinske Toplice vrijedan preko devet milijuna eura. Zatim, obnovljen je Drveni most preko rijeke Bednje koji je bio oštećen u potresu 2020. godine, a čija sanacija je bila vrijedna 422 tisuće eura. Osim toga, u ovome mandatu gradonačelnice Ratković službeno je postavljen kamen temeljac za kapitalni projekt – Smart kvart. Radi se o projektu kojemu je cilj poticanje rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Varaždinskih Toplica, a na zemljištu ukupne površine 44.056 m2 su predviđena ukupno 34 gradilišta za individualnu stambenu izgradnju, kao i novi dječji vrtić za 200 djece za čiju izgradnju je osigurano 4,1 milijun eura. Treba dodati kako je Grad Varaždinske Toplice u 2023. godini bio među najuspješnijim hrvatskim gradovima po povećanju povučenih sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodnu 2022. godinu.
Gradonačelnica Ratković tijekom svojih mandata aktivno je podržavala žene poduzetnice, kao i udruge žena aktivne na području Grada, a na inicijativu gradonačelnice početkom 2024. godine u Varaždinskim Toplicama otvorena je ginekološka ordinacija u sklopu Doma zdravlja za što je Grad izdvojio 20 tisuća eura.
“Iako je položaj žena u društvu danas bolji nego što je bio prije, još uvijek je potrebno raditi na njegovom unapređenju. Žene trebaju biti glasnije i aktivnije kako bi zauzele vodeće pozicije, kako u javnom i poslovnom životu, tako i unutar vlastitih domova, gdje još uvijek preuzimaju veći dio kućanskih poslova. Mnoge žene imaju motivaciju i sposobnosti za liderske pozicije, no premalo ih se odlučuje na taj korak. Zato ih potičem da se uključe u javni život i aktivno sudjeluju u promjenama koje žele vidjeti. Politika i vođenje društvenih procesa odgovoran su i častan poziv, a ravnopravnost u svim aspektima života mora biti naš zajednički cilj” – izložila je svoj stav gradonačelnica Ratković u vezi aktualnog položaja žena u Hrvatskoj.
Smatra kako su mnoge snažne žene ostavile svoj trag u povijesti, a njoj je osobita inspiracija Margaret Thatcher, naročito zbog načina na koji je odlučno i sustavno riješila problem nereda na nogometnim stadionima.
„Pokazala je kako čvrsto vodstvo, jasna vizija i politička hrabrost mogu donijeti konkretne promjene u društvu. Smatram da je takav pristup potreban i danas – ne samo u politici, već i u svim sferama društvenog života, gdje je važno donositi odluke koje dugoročno doprinose boljitku zajednice. To je posebno važno za žene jer često moramo dodatno dokazivati svoje sposobnosti u vođenju i donošenju važnih odluka. Žene imaju snagu, odlučnost i znanje, a potrebno je da ih društvo u tome prepozna i podrži” – rekla je gradonačelnica Varaždinskih Toplica.
Sanja Kočet, Donja Voća: Dan žena je dan kad slavimo pravo na odabir da budemo što želimo, a ne ono što nam odredi obitelj, vjera ili politika
Na čelo Općine Donja Voća diplomirana ekonomistica Sanja Kočet izabrana je 2021. godine, a krug njezinih najbližih suradnika najvećim je dijelom sačinjen od žena.
„Moramo biti svjesni kako su upravo žene nosivi stup svakog funkcionalnog društva, počevši od obiteljskog doma do aktivnog sudjelovanja u gospodarstvu, politici i kulturi, žene svojim radom grade i jačaju zajednicu pa tako niti naša mala zajednica ne bi bila ista bez žena. Danas su žene u općini Donja Voća majke, sestre, kćeri, prijateljice i k tome svemu i poduzetnice, liderice i pokretačice cijelog društva na bolje“ – kaže nam načelnica Kočet te ističe kako u Općini, kroz svakodnevni rad u JUO, zdravstvo, školstvo, kulturu i civilno društvo djeluju žene koje kroz rad na brojnim EU projektima i uključivanjem u društveni i politički život, svojim sumještanima stvaraju prilike za rad, rast i razvoj.
„Svaki dan se divim tim ženama, njihovoj upornosti, sposobnosti i prije svega ustrajnosti. Izrazito sam ponosna na aktivne i jake žene u svojoj sredini. Od mojih cura u JUO koje uz korak sa mnom rade na pripremi i realizaciji brojnih projekata te pronalaze svakodnevno rješenja problema sumještana, tu su i žene koje kroz projekt Zaželi svakodnevno brinu o 40-tak domaćinstva, do aktivnih cura (aktivnih operativnih članica) u vatrogastvu koje svojim projektima poput provedbe projekta „Seksizam naš vatrogasni“ podižu glasno i jasno svijest o rasprostranjenosti seksizma u vatrogastvu. Sve one su inspiracija svima nama!“ – daje konkretne primjere Sanja Kočet.
Oduvijek je, kaže, politiku smatrala muškim poslom, no i tu su vidljivi određeni mali pomaci.
„Žene imaju sasvim drugačije poglede na izazove i rješenja za stvari te je ženska perspektiva veliko osvježenje u političkom životu. Smatram kako žene trebaju iskoristiti svoje prednosti i snagu, a prije svega to je pojačana empatija. Dan žena je dan kad slavimo pravo na odabir da budemo što želimo, a ne ono što nam odredi obitelj, vjera ili politika. Neka to bude dan kada se istakne važnost zajedništva, podrške i solidarnosti među ženama, ali i među svima nama. Samo zajedno možemo ostvariti pozitivne promjene i stvoriti bolju budućnost za sve nas“- poručuju načelnica Kočet te navodi svoju baku koja joj je zbog njihovog prijateljstva, hrabrosti, znanja i velike životne mudrosti najveći ponos i uzor.
Brankica Benc, Rakovec: U našoj općini žene su na mnogim važnim pozicijama – od općinske i školske uprave do trgovina i ugostiteljskih objekata
Osim što je načelnica Općine Rakovec, Brankica Benc je i vijećnica u Županijskog skupštini Zagrebačke županije te ujedno i predsjednica njezina Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Kako kaže, cilj Povjerenstva je ostvarenje pune ravnopravnosti spolova, promicanje ljudskih prava i jednakih mogućnosti za sve, bez obzira na dob, spol, nacionalnu pripadnost, socijalni status te se zalaže za vrijednosti Opće deklaracije o ljudskim pravima prema kojima se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednakovrijedna i imaju ista prava. Zadaća povjerenstva je i provedba nacionalnih dokumenata za promicanje ravnopravnosti spolova i zaštite od svih oblika nasilja na području Zagrebačke županije.
Načelnica Benc kao najznačajniji projekt tijekom aktualnog mandata te ujedno i najveći projekt u povijest Općine Rakovec navodi gradnju dječjeg vrtića. Pored toga, kao također važne projekte navodi i obnovu zgrada Područne škole i Općine, zatim uređenje prostorija lokalnog nogometnog kluba, gradnju dječjih igrališta po općinskim selima te daljnju gradnju nogostupa u Rakovcu. Nadalje, spominje i uređenje društvenih domova, asfaltiranje cesta te uređenje poljskih putova, gradnju Raspela u Golom Vrhu i poklonca u Mlaki. U Općini Rakovec tijekom aktualnog mandata proširena je i vodovodna mreža za daljnjih 11 kilometara, nabavljeno novo vatrogasno vozilo te izgrađen prvi poslovni objekt u poduzetničkoj zoni Mlaka. Za sve te projekte, kaže načelnica, korištena su sredstva EU fondova, sredstva Zagrebačke županije, državna sredstva i sredstva same Općine.
„Gradnja dječjeg vrtića promijenit će općinu Rakovec i stvoriti novu uslugu za njene stanovnike. Naravno vrtić pozitivno utječe na sve sfere života, tako i na položaj žena, stvarajući nove mogućnosti organizacije života i zapošljavanja. Na početku mojeg prvog mandata 2013. godine Općina Rakovec bila je u II skupini indeksa razvijenosti, a od prošle godine u IV je skupini indeksa razvijenosti. Ujedno načelnica sam s najvećim postotkom glasova u Republici Hrvatskoj gledajući i ostale kolege njih 40 koji su također bili 2021. godine na izborima bez protukandidata“ – pojašnjava okolnosti u Općini Rakovec načelnica Benc te kaže kako žene u tamošnjem okruženju imaju i te kako važnu ulogu.
„Uz ženu načelnicu, pročelnica i referentica su žene, žena je i direktorica općinskog komunalnog poduzeća, voditeljica područne škole je žena, stomatologinja je žena, poštarica je žena. U Rakovcu uspješno žene vode dvije trgovine. Vlasnica i voditeljica ugostiteljskog objekta također je žena“ – rekla nam je Brankica Benc.
V.H.