Za razliku od 71 gradonačelnika koji su, nakon pobjede u 1. krugu izbora već završili sa zahvalama i slavljem te se okrenuli svakodnevnim gradonačelničkim obvezama, za preostalih 57 napetost i kampanja uoči 2. kruga izbora ovih je dana na vrhuncu, a ključni cilj je na izbore u nedjelju privući birače koji su u 1. krugu ostali doma.
Reflektori nacionalnih medija najviše su usmjereni, naravno, prema velikim gradovima – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji već tradicionalno svoje gradonačelnike biraju u drugom krugu. Najnapetija situacija, ako je suditi po rezultatima u prvome krugu, je u Splitu u kojemu Ivica Puljak ima tek tri postotna boda prednosti pred HDZ-ovim Vicom Mihanovićem, dok su Ivan Radić i Marko Filipović u Osijeku i Rijeci u drugi krug ušli sa dvostrukom, a Tomislav Tomašević u Zagrebu sa trostrukom prednošću i doista se čini nevjerojatnim da bi nedjeljni izbori mogli donijeti toliko dramatični preokret u kojemu bi oni izgubili.
Neki od najneizvjesnijih dvoboja vode se, pak, kako smo već pisali, u manjim gradovima – od Knina, Trilja i Makarske, pa do Siska čija je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček u drugi krug ušla s tek šest posto osvojenih glasova više od svog protukandidata.
Pozicija većeg dijela gradonačelnika u drugom se krugu čini prilično komotna, no iskustvo i analiza rezultata dosadašnjih izbora ipak govore da je jedino što se uoči nedjeljnog drugog kruga može sa sigurnošću reći – ništa nije gotovo dok stvarno nije gotovo. Od 55 gradova koji 2017. izbore nastavili i u drugom krugu, u njih desetak je, slično kao i 2013., došlo do preokreta u drugom krugu pa su izbore na kraju dobili kandidati koji su u drugi krug ušli kao drugoplasirani, a ponegdje i sa desetak posto slabijim rezultatom.
Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian u drugi je krug prije četiri godine, tako, ušao sa osvojenih 22, 86 posto glasova, 12 posto manje od HDZ-ovog Darjana Budimira, da bi ga u drugom krugu pobijedio sa pet posto razlike. Panian je i na ovim izborima morao u drugi krug, ima sedam posto prednosti pred HDZ-ovim protukandidatom pa ćemo vidjeti hoće li i ovaj put birači prevagnuti na njegovu stranu.
Jedan od većih preokreta u drugom krugu prošlih izbora dogodio se u Orahovici u kojoj je u drugi krug kao favorit, sa osvojenih 41,37 posto glasova, ušao HDZ-ov Josip Nemec, dok je HSS-ova Ana-Marija Petin ‘kaskala’ za 15-ak posto, da bi se u drugom krugu uspjela popeti na 49,87 posto podrške birača i sa nešto više od jedan posto razlike pobijediti Nemeca i osvojiti gradonačelnički mandat. No, stvari se nisu dobro završile za nju jer nije imala većinu u Gradskom vijeću pa je, zbog neizglasavanja proračuna, prije pola godine morala odstupiti a Gradom Orahovicom do izbora je upravljao Vladin povjerenik. Petin je na ove izbore izašla kao nezavisna kandidatkinja, no nije uspjela ući u drugi krug.
U ostalih desetak gradova situacija je bila napeta već od prvog kruga, a najneizvjesnije je bilo u Opatiji u kojoj je gradonačelnik Ivo Dujmić po prvi put izašao kao nezavisni kandidat i osvojio 38,12 posto glasova i u drugi krug ušao kao drugoplasirani, sa 0,12 posto zaostatka za SDP-ovim Fernardom Kiriginom. Dujmić je u drugom krugu pobijedio sa osvojenih 49,95 posto glasova, jedan posto više od Kirigina. Isti dvojac ponovo se bori za gradonačelničku poziciju s tim da Kirigin na ovim izborima osvojio gotovo 10 posto glasova manje nego 2017., 29,29 posto, osam posto manje od Dujmića koji je u drugi krug ušao sa 37,31 posto glasova.
Među izjednačenijim dvobojima u kojima je na prošlim izborima pobijedio drugoplasirani kandidat treba istaknuti i Hvar, u kojemu je aktualni gradonačelnik Rikardo Novak nakon zaostatka od jedan posto u prvome krugu, pobijedio sa preko sedam posto razlike u drugome. Na ovim izborima Novak se u drugom krugu bori protiv bivšeg gradonačelnika Pjerina Bebića pred kojim ima šest posto prednosti.
I Karlo Starčević je u Gospiću na prošlim izborima u drugi krug ušao sa zaostatkom od dva posto, da bi na kraju pobijedio sa tolikom prednošću. Na ovim izborima Starčević se također mora boriti i u drugom krugu, no u njega je ušao sa pet posto više osvojenih glasova, 47,72 posto i prednošću od 24 posto u odnosu na protukandidata, HDZ-ovog Maria Stilinovića.
Jedna od napetijih i politički najzanimljivijih situacija na prošlim izborima bila je ona u Metkoviću u kojemu je MOST, zvijezda lokalnih izbora 2013., izgubio svoju glavnu utvrdu, a HDZ-ov kandidat Dalibor Milan u drugom krugu pobijedio gradonačelnicu Katarinu Ujdur. Četiri godine kasnije, Dalibor Milan je uvjerljivo pobijedio u prvom krugu i osigurao još jedan mandat.
Za razliku od ovih izbora u kojima je pobijedio u prvom krugu, i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec svoj je prvi mandat osvojio tek u drugome u kojega je, također, ušao kao drugoplasirani, sa šest posto manje glasova, da bi pak u drugome krugu osvojio čak 15 posto više glasova od HDZ-ovog Damira Halužana.
Jedini grad u kojem su se u drugom krugu borile dvije žene bio je Sinj – HDZ-ova Ivana Pavić ušla je sa dva posto glasova više od Kristine Križanac, da bi na kraju Križanac pobijedila sa četiri posto glasova više i postala gradonačelnica. No, nakon četiri godine upravljanja gradom i gubitka političke podrške Križanac se odlučila povući iz političke utrke i nije izašla na ove izbore.
Tešku političku borbu i put u Valpovu je, pak, prošao gradonačelnik Matko Šutalo – na prošlim izborima u drugi krug je također ušao kao drugoplasirani, sa šest posto manje osvojenih glasova, pa nakon dva tjedna dotadašnjeg gradonačelnika svrgnuo sa 11 posto više osvojenih glasova. No, u Gradskom vijeću ostala je HDZ-ova većina pa je nezavisni Šutalo imao problema tijekom čitavog mandata sa donošenjem proračuna, zbog čega je prije pola godine proglasio i odluku o privremenom financiranju… Na ovim izborima Šutalo je konačno, osim uvjerljive pobjede u prvom krugu, uspio dobiti i većinu u Gradskom vijeću pa će u iduće četiri godine moći komotno upravljati gradom i provoditi planirane projekte.
Počeli smo sa napetom borbom u Splitu u kojemu je razlika između Ivice Puljka i Vice Mihanovića na kraju prvog kruga tri posto glasova pa podsjetimo da je na prošlim izborima Željko Kerum u drugi krug ušao sa vodstvom od četiri posto pred Androm Krstulovićem Oparom.
Na izborima 2013. ‘najluđi’ preokret u drugom krugu dogodio se, pak, u Omišu u kojemu je nezavisni Ivan Kovač sa 16 posto osvojenih glasova i 27 postotnih bodova zaostatka za tadašnjim gradonačelnikom Ivanom Škaričićem u drugom krugu pobijedio sa 49,75 posto, jedan posto više od Škaričića. (M.P.D.)
