Krk je još jednom u završnici izbora za Najbolji grad, ovog puta u dvije kategorije – Kvaliteta života (najbolji mali grad za život) i Eco City (najzeleniji grad). Riječ je o gradu koji se može pohvaliti impresivnim uspjesima u ovom natjecanju: trostruki je pobjednik u kategoriji kvalitete života malih gradova (slavio je 2019., 2020. i 2021. godine), a ukupno je osvojio čak sedam titula – uz navedene, dvaput je bio najbolji grad u gospodarstvu (2018. i 2019.) te dvaput proglašen “najpametnijim” malim gradom u Hrvatskoj (2021. i 2022.). Od početka izbora Grad Krk ni jednom nije propustio ulazak u finale (ukupno se među pet najboljih plasirao čak 22 puta!), a rekord je postigao 2023. kada se natjecao u čak četiri kategorije. Ove godine Krk konkurira i za naslov najodrživijeg grada (Eco City), a snage će odmjeriti s Bjelovarom, Koprivnicom, Porečom i Varaždinom.
Povijesno središte istoimenog otoka i popularno turističko odredište, Krk već godinama uspješno spaja bogatu baštinu s održivim razvojem. To potvrđuje i plasman u finale dviju savršeno nadopunjujućih kategorija – kvalitete života i održivosti – koje se u ovom gradu prožimaju kroz brojne projekte i inicijative usmjerene podizanju životnog standarda građana. Kako bi se utvrdili najbolji gradovi u kategoriji kvalitete života, ove se godine koristilo ukupno 29 pokazatelja. U obzir su uzeti, među ostalim, udio proračunskih izdvajanja za zaštitu okoliša, kulturu, gospodarenje otpadom i sport, prosječni dohodak po stanovniku, izdvajanjа za stipendije i školarine, broj učitelja i odgojitelja, prosječna zaposlenost i nezaposlenost te broj obrtnika i visokoobrazovanih građana. Ukratko, osim financijskih, ekonomskih i komunalnih pokazatelja, u izračun su uključeni i podaci iz demografije i razvojnih politika.
Po mnogim od tih pokazatelja Krk je u samom vrhu među malim gradovima. Vodi po indeksu općeg kretanja stanovništva (109,36 posto), a među top 5 je po broju obrtnika (72 na tisuću stanovnika). Šesti je po prosječnom dohotku (6.102 eura) i prosječnim izvornim prihodima po glavi stanovnika (1.053 eura), a ima i jednu od najnižih stopa siromaštva (11 posto, u top 5). U Krku je na tisuću stanovnika zaposleno 407 ljudi, a nezaposleno tek 14. Također, Grad Krk izdvaja značajna sredstva za obrazovanje – primjerice 14,65 eura po stanovniku za stipendije i školarine. Prosječna stopa poreza na dohodak u Krku iznosi 25 posto, a vitalni indeks (odnos rođenih i umrlih) 68 posto, što Krk svrstava u vrh hrvatskih gradova po ovoj odrednici. Većina gradova danas bilježi pad broja stanovnika, no Krk je jedan od rijetkih pozitivnih izuzetaka – ne samo da zadržava stanovništvo, nego privlači i nove stanovnike. Sve to prati i relativno visok standard javne uprave; primjerice, bruto plaća zaposlenih u gradskoj upravi iznosi prosječno 18.387 eura, što odražava stabilne gradske financije i ulaganje u kadrove. Potvrda financijske stabilnosti je i činjenica da je 2024. grad zaključio s proračunskim viškom od 635 tisuća eura, koji je potom usmjeren u daljnji razvoj sporta, kulture i obrazovanja. Također, kontinuirana ulaganja u gospodarstvo rezultirala su snažnim razvojem lokalnog poduzetništva i obrtništva, što uz rast stanovništva jasno ukazuje da Krk ima održivu i perspektivnu budućnost.
Kvaliteta života u Krku podupire se i sustavnim izdvajanjem za kvalitetniju komunalnu infrastrukturu i projekte koji direktno unapređuju svakodnevicu građana. Tijekom 2024. godine Grad je uložio više od dva milijuna eura prvenstveno za održavanje javnih površina i lokalnih cesta, dok je u izgradnju nove komunalne infrastrukture investirano dodatnih 1,7 milijuna eura. Ta sredstva omogućila su realizaciju brojnih projekata; uređena su dječja igrališta u ulici Smokvik, dvorištu Područnog vrtića Krk, na predjelu Portapisana i sportsko-rekreacijske zone u raznim dijelovima grada – od nove biciklističke staze u predjelu Lunta do moderne multi-sportske zone u naselju Vrh, gdje je pokrenuta i izgradnja novog dječjeg vrtića s osam odgojnih jedinica, kapitalni projekt koji će dodatno podići standard za obitelji na otoku. Grad Krk aktivno sudjeluje i u programu društveno poticane stanogradnje: u naselju Vrh već je dovršena POS zgrada s 10 stanova, dok je za novu lokaciju uz Ulicu Ivana Meštrovića, u blizini sportskog kompleksa Josip Uravić Pepi, pripremljena izmjena prostornog plana i pokrenuta suradnja s APN-om za projektiranje buduće zgrade. Time se dodatno proširuje dostupnost stanovanja za mlade obitelji i stanovnike koji žele ostati živjeti na otoku. Inače, upravo na otvorenju igrališta Portapisana gradonačelnik Darijo Vasilić istaknuo je i emotivnu vrijednost takvih prostora: „Ovo igralište je najljepše mjesto na svijetu, jer smo tu odrasli, igrali nogomet, družili se, a osim toga je bilo zaklonjeno od vjetrova, pa se tu moglo biti i kad drugdje nije. Vjerujem da će i generacije koje dolaze imati ovako lijepa sjećanja, s novom opremom, u uređenom prostoru.“
Ulaganja u djecu, mlade i obrazovanje prioritet su razvoja Krka, što potvrđuju i brojke i priznanja. Prema našoj nedavno provedenoj mandatnoj analizi, Krk je rekorder po izdvajanjima za predškolski odgoj tijekom prethodne četiri godine, a u samom je vrhu i po ulaganjima u školsko obrazovanje. Samo u 2024. godini za obrazovanje i mlade utrošeno je preko 555.000 eura iz gradskog proračuna. Ta sredstva pokrivaju širok raspon programa: od stipendija za studente do sufinanciranja specifičnih školskih programa za podizanje obrazovnog standarda.
Naime, Grad kroz niz poticajnih mjera nastoji olakšati odrastanje mladima i financijski rasteretiti roditelje. Tako svaki učenik osnovne škole na Krku dobiva besplatno školske radne materijale (udžbenike financira država), a srednjoškolci mogu računati na 150 eura za kupnju udžbenika i radnih bilježnica. Pored toga, za učenike srednjih škola i studente osigurane su stipendije i posebne potpore. Stipendije su ove godine povećane pa studentske iznose 200 umjesto prijašnjih 170 eura dok učenici dobivaju po 140 umjesto 120. Grad osobito značajnu podršku pruža završnim generacijama učenika; maturantima sufinancira pripreme za državnu maturu i dio troškova maturalne zabave, dok osmašima pokriva troškove njihove završne ekskurzije. Zahvaljujući svemu navedenom, Krk se u kategoriji obrazovanja i mladih redovito svrstava među najbolje: primjerice, nalazi se u top 5 malih gradova po izdvajanju za stipendije i školarine (s 14,65 eura po stanovniku godišnje namijenjenih toj svrsi).
Briga o društvenom standardu vidljiva je i u socijalnim i zdravstvenim inicijativama Grada. U 2024. za zdravstvo i socijalnu skrb izdvojeno je preko 355.000 eura, što uključuje programe potpore za novorođenčad (Grad je povećao jednokratne pomoći za opremu novorođenog djeteta koje sada iznose 1.000 eura za prvo, 1.500 eura za drugo, 2.000 eura za treće te 3.000 eura za četvrto i svako sljedeće dijete), umirovljenike te razne zdravstvene programe. Krk je godinama među vodećim gradovima i po visini uskrsnica za svoje seniore, a koje su 2024. povećane na 100 eura po korisniku (dvostruko više nego prije par godina). Od listopada omogućen je i besplatan taksi prijevoz onkološkim pacijentima na kemoterapije i radioterapije u KBC Rijeka, neovisno o tome imaju li prebivalište ili boravište na gradskom području. Također, Grad otprilike pola milijuna eura godišnje izdvaja za rad udruga i potporu civilnom društvu, čime se osnažuje bogat društveni život zajednice.
Kroz strateška ulaganja u kulturu i turizam, Krk čuva svoju baštinu, a istovremeno osigurava i održiv gospodarski razvoj. Proteklih godina bio je među hrvatskim gradovima s najvećim izdvajanjima za kulturu i sport u odnosu na broj stanovnika. Tijekom 2024. za kulturne programe i ustanove utrošeno je gotovo 180.000 eura iz proračuna, čime se financiraju brojna događanja, manifestacije, knjižnice, muzejske i galerijske aktivnosti te potpore udrugama u kulturi. Krk njeguje bogat kulturni život kroz festivale, koncerte, izložbe i tradicijske manifestacije, što ne samo da obogaćuje život lokalnog stanovništva, nego i privlači posjetitelje na otok.
Posebno važan projekt u domeni kulture je osnivanje Muzeja grada Krka, odnosno multimedijalnog kulturnog centra u povijesnoj jezgri grada. Ideja o gradskom muzeju potekla je još davne 1995. godine, a nakon gotovo tri desetljeća planiranja, 2023. započela je obnova zgrade na trgu Kamplin (tik uz katedralu) u kojoj će muzej biti smješten. Zgrada budućeg muzeja prostirat će se na preko 700 m², s tri etaže posvećene stalnom postavu i dodatnim prostorom za povremene izložbe i sadržaje. Predviđeno je da se potpuno uređenje i otvorenje muzeja realizira do 2026./27., ovisno o osiguranju sredstava iz proračuna i fondova. Vizualni identitet budućeg muzeja inspiriran je krčkim bedemima, otočnom baštinom i suvremenom arhitekturom – dominiraju ljubičasta i zelena boja koje povezuju identitet grada Krka s njegovom duhovnom i kulturnom baštinom. Ovaj će centar prezentirati bogatu povijest i kulturne slojeve grada te postati novo mjesto edukacije, okupljanja i ponosa za sve Krčane.
Krk je ujedno i turistički biser Kvarnera, s reputacijom atraktivne i uređene destinacije. Rezultati turističkog prometa posljednjih godina to potvrđuju, a Grad nastoji da benefite turizma osjete i lokalni stanovnici. Primjerice, u 2024. ostvareno je preko 309.000 eura prihoda od boravišne pristojbe, a taj je novac usmjeren u jačanje lokalnih turističkih zajednica, organizaciju manifestacija, poboljšanje javne sigurnosti, financiranje mjesnog prijevoza te dodatne medicinske usluge tijekom turističke sezone. Drugim riječima, prihod od turista vraća se u zajednicu na različite načine, naročito kroz sigurniji i uređeniji grad u vrhuncu sezone. Grad, s druge strane, dosljedno ulaže u turističku infrastrukturu i promociju – od uređenja šetnica, plaža i kampova, do razvoja specifičnih ponuda poput kulturno-turističkih ruta i outdoor sadržaja. Time uspješno zadržava status jednog od omiljenih odredišta, uz ravnotežu između turističkog rasta i kvalitete života domicilnog stanovništva.
Krk se svrstava među najnaprednije sredine u Hrvatskoj po održivom razvoju i ekologiji, što potvrđuje i ovogodišnji plasman u finale Eco City kategorije. Još sredinom 2000-ih Krk je postavio cilj da postane “zeleni otok”, a danas je taj cilj dijelom ostvaren kroz niz konkretnih projekata i rezultata. Grad Krk već godinama sustavno ulaže napore u podizanje ekološke svijesti građana. U osnovnoj školi “Fran Krsto Frankopan” redovito se organiziraju edukativne radionice na kojima najmlađi uče o sprječavanju nastanka otpada, pravilnom odvajanju i odgovornom postupanju s otpadom. Građani se informiraju putem letaka i javnih kampanja, a privatnim iznajmljivačima podijeljene su upute za turiste o načinu razvrstavanja otpada. U sklopu jednog takvog programa postavljena je i putujuća izložba “Mobilni EKO kutak” – tridesetak plakata koji ilustriraju principe kružnog gospodarstva i održivosti.
Rezultati ovih aktivnosti vidljivi su u komunalnim statistikama. Krk je među vodećim gradovima u Hrvatskoj po udjelu odvojeno sakupljenog komunalnog otpada – već 2022. ta je stopa iznosila 59,7%. Uz to, čak 89% kućanstava priključeno je na sustav pročišćavanja otpadnih voda, što je iznimno visok obuhvat i značajno doprinosi čistoći okoliša. U gospodarenje otpadom Grad je od 2011. do danas uložio više od 3,05 milijuna eura, uz potporu državnih i EU fondova. Kao kruna tih napora, Krk je ponio titulu prvog Zero Waste grada u Hrvatskoj (i tek drugog otoka u svijetu s tim certifikatom) – priznanje da više od 90 posto otpada usmjerava izvan odlagališta.
Osim u otpadu, Krk prednjači i u održivoj mobilnosti i energetici. Gradske ustanove već koriste električna vozila u svakodnevnom radu (na raspolaganju su im dva električna skutera i dva automobila), a komunalno poduzeće Ponikve eko otok Krk nabavilo je također vozila na struju. Razvijen je i javni sustav iznajmljivanja električnih bicikala, romobila i skutera koji su na raspolaganju građanima i turistima. Krčkim ulicama sve se više umjesto automobila prometuje biciklima – već oko 20 posto gradskih prometnica ima uređene biciklističke staze, što potiče zdrav i ekološki prihvatljiv način kretanja. Za one koji ipak koriste električna vozila, u gradu je dostupno 12 javnih punionica te dodatnih 10 punionica za e-bicikle, skutere i romobile. Cijela javna rasvjeta na Krku modernizirana je te su stara rasvjetna tijela zamijenjena energetski učinkovitima, a uz to su postavljeni senzori i antene koji omogućuju daljinsko upravljanje rasvjetom, čime se dodatno štedi energija i prilagođava osvjetljenje stvarnim potrebama.
U skladu s politikom održivosti, Grad je i vlastitu upravu transformirao u primjer dobrih praksi – plastika za jednokratnu upotrebu uklonjena je iz ureda, a zaposlenicima su podijeljene višekratne boce s gradskim logotipom. “Ako želimo promjene, moramo ih početi iznutra. Zato smo u gradskoj upravi odlučili krenuti s malim, ali značajnim koracima,” poručio je gradonačelnik Vasilić.
Krk investira i u energetsku obnovu zgrada u svom vlasništvu. Provedeni su projekti obnove gradske administrativne zgrade, zgrade Dječjeg vrtića “Katarina Frankopan” te zgrade Centra za kulturu, čime se značajno smanjuje potrošnja energenata i emisija CO2. Sve ove inicijative bile su važan adut u kandidaturi Krka za titulu najzelenijeg grada. Krk danas s pravom nosi epitet ekološkog pionira budući da je riječ o sredini koja održivost uistinu živi, od strategije do svakodnevnih navika građana. U tom je kontekstu i pokretanje rekonstrukcije gradske luke, projekta vrijednog 19,37 milijuna eura koji donosi 165 novih komunalnih vezova i dugoočekivanu zaštitu akvatorija – investicija stoljetne važnosti za Krk, kako je istaknuo i gradonačelnik Darijo Vasilić: “Krčka luka je izrazito nepovoljna za udare juga i ovaj obrambeni gat u pravom je smislu riječi stoljetni projekt za ovaj grad.”
Krk je, ukratko, grad snažnog identiteta i zajednice koja složno radi na boljitku te s razlogom osvaja priznanja, ali još važnije, osvaja povjerenje i zadovoljstvo svojih stanovnika. S krunom dosadašnjih uspjeha i ambicioznim planovima za budućnost, Krk nastavlja biti izniman primjer ostvarenja visoke kvalitete života na otoku te održivog razvoja u službi kako pojedinca tako i cjelokupnog društva. (V.H.)
