Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 4. listopada u Zagrebu
Koprivnica, Krk, Trogir, Vinkovci i Osijek ovogodišnji su finalisti našeg velikog izbora za Najbolji grad u Eco City kategoriji. Osijek ove godine drugi put zaredom brani pobjedničku titulu, Koprivnici je ovo drugo finale zaredom, a Krku, Trogiru i Vinkovcima prvi put da su ušli u finale Eco City kategorije, među gradove koji se najviše ističu svojim dobrim praksama, projektima i rješenjima na području gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.
Za razliku od ostalih kategorija (gospodarstvo, obrazovanje i demografija, kvaliteta života, najveći napredak i EU fondovi) u našem velikom izboru kojega provodimo šestu godinu zaredom u suradnji s Hanza Mediom i agencijom IPSOS, a u kojima se finalisti i pobjednici biraju temeljem niza brojčanih parametara i usporedbe javno dostupnih podataka, u Eco i Smart City kategoriji presuđuje žiri.
Svim gradskim upravama u Hrvatskoj poslali smo nominacijski obrazac koji se sastoji od otvorenih i zatvorenih pitanja, a kombinacija je opisnih odgovora i brojki koje omogućavaju lakšu usporedbu. Među analiziranim eco city praksama nalazi se tako: postojanje strateškog okvira koji je vezan uz područje zaštite okoliša i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih promjena, broj provedenih kampanja informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom i provedenih edukacija/radionica građana o važnosti zelene energije, sprečavanja klimatskih promjena i održivosti te postojanje sustava najma javnih bicikala ili sličnih prijevoznih sredstava… Nadalje, među kvantificiranim podacima nalaze se: broj reciklažnih dvorišta, udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (uključujući i mješoviti otpad poput glomaznog otpada, otpada od čišćenja ulica i dr.) na razini grada za 2022. Godinu, broj vozila koja emitiraju manje štetnih plinova (javni prijevoz/službeni automobili i automobile povezanih institucija/društava), udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada, postotak energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima, broj i vrijednost projekata financiranih sredstvima iz EU fondova proveli na područjima energetske učinkovitosti u zgradarstvu, broj punionica za električna vozila…
Koprivnici je ovo drugo finale zaredom, a drugu godinu našeg izbora, 2018., osvojili su i pobjedničku titulu. Za početak, jedan su od tek četiri grada u zemlji koji suudio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada podigli iznad 50 posto – prošle godine bili su na stopi od 56 posto a ove godine iznad 63 posto. Uz to, 100% kućanstava priključenih na javni sustav odvodnje je uključeno u pročišćavanje otpadnih voda.
‘Hrvatski Kopenhagen’, kako Koprivnicu zovu zbog svih zelenih i naprednih rješenja koje su uveli puno prije svih ostalih hrvatskih gradova, ima čak tri strateška dokumenta na kojima temelji svoje projekte i mjere na području zaštite okoliša i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih promjena (SECAP-Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka, Strategija razvoja grada Koprivnice do 2030., Plan gospodarenja otpadom grada Koprivnice 2018.-2023.).
Prvi su u zemlji uveli car sharing sustav kroz kojega Grad Koprivnica i povezana društva koriste 5 potpuno električnih i dva hibridna vozila i dva potpuno električna mini autobusa za svakodnevno obavljanje besplatnog javnog prijevoza. Također, komunalno poduzeće koristi tri potpuno električna vozila za održavanje gradskih groblja i zelenih površina, a gradska regionalna energetska agencija REA Sjever jedno električno vozilo. Na području grada Koprivnice na raspolaganju je 10 punionica za električna vozila.
Još od 2014. godine Koprivnica ima sustav javnih bicikala „Bicko“ koji se sastoji od 8 terminala te flote od 60 klasičnih i 10 električnih bicikala, potpuno besplatnih za građane, a na području grada imaju 103 kilometra biciklističkih staza, što je 41 posto od ukupne dužine gradskih prometnica.
Kad je javna rasvjeta u pitanju, približno 30% javne rasvjete čini visoko energetski učinkovita LED rasvjeta, 60% čini učinkovita natrijeva rasvjeta zadnje generacije, dok je 10% rasvjete starijih generacija. Od 2019. godine u rezidencijalnom dijelu grada uspostavili su, prvi u Hrvatskoj, Living lab pametne rasvjete – testna polja na napredna i pametna rješenja u javnoj rasvjeti i pripadajućim sadržajima.
Iz obnovljivih izbora energije, iz postrojenja kojima upravlja Grad, u ovoj godini će se, očekuje se, proizvesti 400.000 kWh energije.
Grad Krk jedan je od rekordera po broju nominacija i osvojenih titula u našem izboru za Najbolji grad, a ove godine prvi su put ušli u finale i u Eco-city kategoriji i tako potvrdili da su, uz to što su jedan od najboljih gradova za život u zemlji, među najnaprednijima i na polju zaštite okoliša.
Već godinama Krk je primjer uspješnog gospodarenja otpadom te je, uz Koprivnicu, Osijek i Prelog, jedini grad u zemljin koji je podigao stopu odvojeno prikupljenog otpada iznad 50 posto – prošle godine dosegli su stopu od 59,7 posto.
Krk je mali grad no u svojoj ergeli imaju dva električna skutera i dva električna službena automobila, a komunalna tvrtka Ponikve eko otok Krk d.o.o. također se u prijevozu koristi električnim automobilima. Na području grada su i 3 punionice za punjenje osobnih električnih automobila te 2 punionice samo za potrebe Gradske uprave i 10 punionica za električne bicikle (nabavljeno je 10 kom električnih bicikala radi pokretanja Bike sharing sustava na području cijelog otoka Krka pošto su i ostale otočke jls odradile istovrsni projekt).
Javna rasvjeta u potpunosti je energetski učinkovita, a iz vlastitih izvora proizvode preko 200.000 kWh električne energije godišnje.
Osijek ove godine brani svoju prošlogodišnju pobjedničku titulu najboljeg grada u Eco city kategoriji.
Grad Osijek još je 2021. godine donio Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Osijeka (SECAP), a iste su godine doneseni i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Osijeka i Program zaštite zraka Grada Osijeka za razdoblje 2021. do 2024. U donošenju su i Studija i Strategija zelene infrastrukture Grada Osijeka za razdoblje od 2023. do 2033.
Kao što smo naveli, Osijek je jedan od četiri grada koji su zadovoljili EU direktive i odvojeno prikupljaju preko 50 posto otpada – prošlu su godinu završili sa stopom od 51,26 %. Imaju četiri reciklažna dvorišta, jedno mobilno reciklažno dvorište za prigradska naselja te reciklažno dvorište za građevni otpad, a prikupljeni biootpad se obrađuje na kompostani.
U sustavu Grada Osijeka i povezanih društava/komunalnih društava koristi se 20 električnih osobnih i teretnih vozila, a u Gradskom prijevozu putnika d.o.o. zamijenjena flota od 25 autobusa koji udovoljavaju EURO VI normi. U Osijeku je trenutno 25 punionica za električna vozila od kojih je 14 brzih. Planira se postavljanje još najmanje 5 punionica od toga jedna ultra brza snage 160kW.
U gradu Osijeku uveden je i sustav dijeljenih bicikala koji se sastoji od 25 samoposlužnih stanica za 125 mehaničkih bicikala i 50 električnih bicikala te je 13 stanica opremljeno solarnim elektranama snage 3 kW po stanici, te u funkciji sustava dijeljenih e-romobila (Bolt) koji ima 400 e-romobila, a isti je po broju korištenja jedan od najkorištenijih Bolt sustava u Europi (preko 120 gradova).
Udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada -17% ili 59,5 km
Čak 98% javne rasvjete u gradu Osijeku je energetski učinkovita LED rasvjeta), kontinuirano se nastavlja s modernizacijom javne rasvjete u sklopu kojeg se preostala postojeća neučinkovita rasvjetna tijela zamjenjuju s novom LED rasvjetom te se uvodi pametni sustav nadzora i upravljanja javnim rasvjetom baziran na GIS-u.
Ukupno se proizvede 716.875 kWh električne energije iz 10 sunčanih elektrana ukupne snage 573,50 kW kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije, te je osam lokacija dano u zakupu na kojima je instalirano 345 kW sunčanih elektrana i godišnja proizvodnja oz tih elektrana je 431.250 kWh. Ishođene su elektroenergetske suglasnosti za 18 novih sunčanih elektrana ukupne snage 573,50 kW i procijenjene vrijednosti cca 630.850 EUR.
Grad Osijek je prijavio na NPOO natječaja za energetsku obnovu kulturne baštine i javnih zgrada ukupno sedam objekata ukupne vrijednosti 13.279.444,86 EUR, a na natječaju FZOEU odobrena su tri projekta vezano za zelenu infrastrukturu i održivu mobilnost 776.748,85 EUR, Putem ITU mehanizma Grad Osijek će provesti energetsku obnovu i zelenu infrastrukturu po DNSH načelima na 9 objekata u ukupnom iznosu od 23.205.942,66 EUR. Ukupna vrijednost svih planiranih aktivnosti je 37.262.136,37 EUR u 19 projekata.
Trogiru je ovo prvo finale u našem izboru za Najbolji grad. Među najbolje u Eco city kategoriji ušli su, među ostalim jer su, kao drugi grad u zemlji, ograničili upotrebu plastike u svim gradskim ustanovama i društvima te na javnim događanjima koje grad (su)organizira i (su)financira.
Tijekom ove godine u potpunosti su modernizirali javnu rasvjetu čime su postigli uštedu od preko 60 % u odnosu na ranije račune za električnu energiju za javnu rasvjetu.
Imaju dvije solarne elektrane kapaciteta 50 i 30 kWH te je godišnja proizvodnja cca 160.000 kWh, a tijeku je izgradnja još dvije solarne elektrane, na gradskom vrtiću i na zgradi komunalnog društva ukupne snage 60 kWh. Grad upravlja s 10 zgrada od kojih je energetsku obnovu prošlo njih 5.
Komunalno redarstvo koristi automobile na električni pogon, na području grada su i tri postaje s javnim biciklima. Trogir ima preko 30 kilometara otočnih/brdskih biciklističkih staza.
Provode projekt Aglomeracija te će do kraja ove godine preko 90 posto kućanstava biti priključeno na sustav pročišćavanja odvodnih voda.
Diljem grada posadili su preko 1000 novih sadnica stabala i grmova.
Prvi put u finalu izbora za Najbolji grad je i Grad Vinkovci koji, pak, kreće u projekt istraživanja i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ u svrhu stavljanja indiciranog geotermalnog potencijala u funkciju održivog gospodarskog razvoja i opskrbe toplinskom energijom grada Vinkovaca iz obnovljivih izvora energije. Utvrđena temperatura u bušotini je 71 °C.
Grad Vinkovci je izradio i studiju predizvodljivosti ZEMC prema kojoj bi ukupna proizvodnja vodika u gradu Vinkovcima iznosila 206.000 kg H2 godišnje, a koji bi se koristio kao pogonsko gorivo za autobuse, komunalna vozila i vozila gradske uprave, te za proizvodnju električne energije za potrebe 171 objekta (vrtići, škole, javne ustanove, itd) u Vinkovcima. Vodik bi se dobivao elektrolizom vode iz sunčanih elektrana te ultra visokom temperaturnom hidrolizom otpada, te se ide u pravcu prijave projekta na tehničku pomoć za razvoj projekata i pripremu tehničke dokumentacije za prijavu na Inoovation Fund i sredstva MMPI.
U tijeku je i ishođenje građevinske dozvole za obnovu sustava toplinarstva čija je procijenjena vrijednost radova 36,5 milijuna kuna. U tijeku je projekt energetske obnove zgrade gradskog kazališta (650tis EUR), spremni su projekti EO zgrade Matice Hrvatske (240tis EUR) i zgrade Umjetničkog ateliera (230tis EUR), Gradske knjižnice i čitaonice , a plan je izraditi još projekata EO kako bi se što više zgrada javne namjene energetski obnovilo.
Na području Grada Vinkovaca čak 73,63% ukupne javne rasvjete čini energetski učinkovita javna rasvjeta. Uveli su sustav javnih bicikala vrijedan preko pola milijuna kuna kojim Vinkovčani imaju mogućnost korištenja 12 klasičnih i 6 električnih bicikala.
Gradski javni autobusni prijevoznik Polet d.o.o EU sredstvima obnovio je u 2020. novi vozni park nabavkom 7 novih autobusa koji su značajno povećali kvalitetu prijevoza uz poštivanje svih eko standarda koje propisuju propisi vezani uz očuvanje okoliša i smanjenje štetnih plinova, dok je Grad Vinkovci kao jedinica lokalne samouprave nabavila električna osobna vozila za službene potrebe.
Na području grada Vinkovaca posljednjih godina je vidljiv porast ulaganja u zgradarstvo gdje su suvlasnici energetski obnovili više od 180 ulaza – pojedini iz vlastitih sredstava, a pojedini sufinanciranjem FZOEU. Grad Vinkovci već nekoliko godina sufinancira kamate na kredite za energetske obnove višestambenih zgrada iz vlastitog proračuna. (m.p.d.)
