‘Kroz pregled prijavljenih projekata vidimo da gotovo svi gradovi rade na nabavi dodatnih spremnika za odvojeno prikupljanje korisnih sirovina iz otpada te provode raznovrsne projekte edukacije i podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja vrijednosti otpada kao korisne sirovine, nastavljajući trend uspostave integralne, održive i građanima dostupne infrastrukture za gospodarenje otpadom. Velik broj projekata odnosi se na energetsku učinkovitost, odnosno daljnju energetsku obnovu javnih zgrada, poput škola i vrtića. Naši gradovi također sve više prepoznaju važnost energetske neovisnosti i proizvodnje vlastite energije iz obnovljivih izvora energije. Posebno veseli što se osim sunčeve energije sve više razmišlja i o ostalim izvorima energije, npr. geotermalnim izvorima. Iz dospjelih prijava vidljivo je da gradovi sveobuhvatno rade na novim prometnim rješenjima, čime ne pridonose samo prometnom rasterećenju već direktno utječu na kvalitetu zraka, smanjenje stakleničkih plinova, pa i ukupne potrošnje energije. Osiguravaju se dodatne biciklističke staze, električne punionice, nabavljaju se nova vozila za javni prijevoz itd.’, ističe članica stručnog žirija, konzultantica za gospodarenje otpadom i održivost Irena Relić. Tu su još, dodaje, i projekti izrade različitih strategija za buduća razdoblja vezana na klimu, otpad, energetski neovisne otoke, ZERO CARBON gradove, što sve daje dobru podlogu za nove projekte naših gradova.
‘Uz sve navedene projekte i mjere, koje svakako treba nastaviti razvijati, prepoznaje se još uvijek manjak projekata vezanih na unapređenje udjela zelene infrastrukture na razini gradova, kao što su sadnja stabala, smanjenje prosječne udaljenosti stanovnika od zelene površine i omogućavanja lakšeg pristupa, razvoja urbanih vrtova, razvoja zelenih krovova, smanjenje vodonepropusnih površina parcela, obnova povijesnih vrtova i parkova.
Ujedno bi u nadolazećem razdoblju trebalo razmišljati i o sprečavanju negativnih posljedica klimatskih promjena na razini gradova, kao što su sustavi zadržavanja oborinskih voda (zbog očekivanih nedostataka pitke vode uslijed klimatskih promjena i nesavjesnog postupanja s vodom) i/ili sustavi sprečavanja poplava formiranjem upojnih površina (npr. zelene površine u naseljima, javni parkovi i dr.) za prihvat veće količine oborinskih voda u kratkom vremenskom razdoblju te povezanih kišnih vrtova.
Gotovo je sigurno da će provedbu gotovo svih projekata ECO CITY biti moguće sufinancirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a u narednim godinama može se očekivati puno veći broj projekata ove vrste koji će ubrzati uspostavu održivih, otpornih, sigurnih i za život ugodnih i uređenih gradova u Hrvatskoj’, ističe Relić.
Metodologija izbora ovih projekata za izbor u finaliste zasniva se na bodovanju sljedećih triju parametara: utjecaj na život lokalnog stanovništva, stupanj inovativnosti projektne ideje i održivost samog projekta.
A evo i zašto su baš Koprivnica, Križevci, Osijek, Poreč i Zadar izabrani u finale ovogodišnje nagrade Eco City.
Koprivnica: Povećan je kapacitet i učinkovitost prerade biootpada
Središte Koprivničko-križevačke županije ima usvojen Plan gospodarenja otpadom, provode kampanju informiranja građana o otpadu od kojih je većina aktivnosti usmjerena na edukaciju djece u važnosti zelene energije, na području grada svi su stanovnici dobili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a postotak odvojenog otpada iznosi impresivnih 55 posto.
Od specifičnih projekata žiri je posebno zapazio projekt dogradnje, unapređenja i opremanja postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki proces kompostiranja. Ovim projektom povećava se praksa učinkovitosti postojećih procesa, odnosno projektom se dogradila, unaprijedila i opremila postojeća kompostana u Herešinu, utječući tako na povećanje kapaciteta obrade i zaprimanja biootpada. Novi kapacitet kompostane je 9.000 tona godišnje. U halama koje imaju tri lađe ukupne površine 4.800 m2 proizvodit će se kompost u kontroliranim uvjetima u vremenu od šest do osam tjedana, a do sada se proizvodio u trajanju od šest mjeseci.
Križevci: Sufinancira se postavljanje solara na obiteljskim kućama
Grad Križevci u svojoj je prijavi za nagradu Eco city naveo više kvalitetnih rješenja i projekata kojima smanjuju količine otpada i povećavaju energetsku učinkovitost, te educiraju građane i okreću se zelenim politikama. Sva kućanstva imaju spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, donesen je Plan gospodarenja otpadom, tijela javne rasvjete zamjenjuju se energetski učinkovitijima… U sklopu projekta “Križevački sunčani vrtovi”postavljaju se solarne elektrane na javnim zgradama i sufinancira se postavljanje solara na obiteljskim kućama. Do kraja 2022. godine, očekuje se izgradnja 50 sunčanih elektrana na području Grada. Grad provodi i edukativnu zero waste kampanju, projekt Zdravo Križevci, namijenjen povezivanju lokalnih proizvođača i kupaca, a otvoren je i energetsko klimatski ured za pitanja građana. Otvaranjem Energetsko-klimatskog ureda, u partnerstvu s KLIK energetskom zadrugom, osigurali su građanima direktan pristup svim informacijama o obnovljivim izvorima energije i ostalim energetskim rješenjima te mjesto za edukaciju o klimatskim tematikama. Kroz nešto manje od godine dana rada, u uredu se o obnovljivim izvorima energije informiralo preko 500 građana koji su dobili sve potrebne informacije.
Osijek: Impresivni rezultati projekta urbane mobilnosti
Prošlogodišnji dobitnik nagrade Eco city i ove se godine našao među finalistima. Grad ima visok postotak odvajanja otpada, svi stanovnici imaju pristup spremnicima za odvojeno
prikupljanje, gradska uprava i tvrtke koriste električna osobna i teretna vozila, na području grada je uređeno 57,5 kilometara biciklističkih staza, a u ovom je trenutku čak 98 posto javne rasvjete u Osijek energetski učinkovito.
Žiri je visoko ocijenio projekt “Urbana mobilnost Grada Osijeka” čiji je cilj omogućiti veću i poboljšanu dostupnost javnog prijevoza građanima te u dijelu putovanja preuzeti ulogu alternative javnom prijevozu kao klimatski prihvatljivog i isplativog rješenja za putnike.
Neke od najvažnijih praksi urbane mobilnosti koje su se do danas u Osijeku uvele su: car sharing, dijeljenje električne romobile, uspostavljen sustav dijeljenih bicikala, SMART sustav za nadzor i upravljanje prometnim sustavima te praćenje kvalitete zraka na najvažnijim prometnim križanjima. Procjenjuje je da u Osijeku kao posljedica vožnji s električnim romobilima smanjena emisija ugljičnog dioksida za približno 125 tona u godini dana, korištenjem dijeljenih bicikala ostvarila ušteda od cca 12 tona CO2, a u tri godine provedbe projekta car sharing ostvareno je smanjenje od 30 tona emisije CO2/godišnje.
Poreč: Ekološki javni prijevoz drastično je smanjio emisiju CO2
Zimi u 53 naselja u Poreču živi oko 20.000 stanovnika, dok ljeti grad postaje turistička top destinacija čiji se broj stanovnika gotovo upeterostruči. Uvođenjem nove, ekološki prihvatljive, usluge javnog prijevoza (usluga se vrši mini-busom na električni pogon kapaciteta 20 putnika) implementiran je inovativni koncept mobilnosti u prijevozu putnika, te se direktno promiče koncept održive urbane mobilnosti. U prvih 6 mjeseci uslugu je koristilo 7.000 korisnika, što je ekvivalent 140.000 km manje prijeđeno osobnim vozilima, oko 10.000 litara manje utrošenih fosilnih pogonskih goriva, što je rezultirano time da je 27 tona CO2 manje emitirano u atmosferu.
U Poreču vozila na električni pogon čine 30 posto voznog parka Gradske uprave, svi građani imaju spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, a na području grada označeno je 115 kilometara biciklističkih staza. Grad trenutno u provedbi ima ukupno pet projekata u području Eco cityja sufinanciranih sredstvima iz EU fondova.
Zadar: Do 2050. planiraju biti grad bez emisije ugljičnog dioksida
Zadar je donio i provodi Plan gospodarenja otpadom i Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka, kontinuirano provodi edukaciju i informiranje građana o zelenim politikama, a javni prijevoznik Liburnija dobio je 25 novih gradskih i prigradskih autobusa s niskom emisijom CO2 i prilagođenih osobama s invaliditetom. U njihovoj prijavi se posebno istaknuo projekt “Zero Carbon Cities”. U okviru tog projekta sedam gradova uspostavilo je lokalni proračun za ugljik te strategiju i akcijski plan koji će biti popraćeni ključnim lokalnim pilot projektima. Ovaj projekt ima za cilj usvojiti proračune za ugljik kao strateški alat za donošenje odluka za sve lokalne izbore. Fokus projekta je na aktivnostima kojima se pomaže gradovima u razvoju ciljeva i akcijskih planova temeljenih na znanosti, uključujući nadogradnju planova koje gradovi već provode. Do sada je Izrađen Integrirani akcijski plan i proračun za emisije ugljika na području grada Zadra sa svrhom da se postigne smanjenje emisije ugljika na nultu stopu do 2050. godine. Postavljen je uređaj za mjerenje kvalitete i kakvoće zraka na području grada Zadra. Uređaj je postavljen u svrhu da se kontinuirano mjeri kvaliteta i kakvoća zraka. (m.p.d.)