Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a partner izbora u Smart City kategoriji je agencija Apsolon. Pobjednici će biti proglašeni 1. prosinca u Opatiji
Među petnaest gradova koji su uvršteni u završnicu natjecanja za posebne nagrade ‘Smart City’ u okviru izbora najboljih gradova Hanza Medije i portala Gradonačelnik.hr su i lanjski pobjednici Rijeka, Koprivnica i Krk.
I ove godine u okviru nagrade ‘Smart City’ biraju se sredine s najboljim rezultatima u primjeni pametnih rješenja u organiziranju rada gradske uprave, pružanju komunalnih usluga, održavanju infrastrukture i uštedama u potrošnji energije. Partner Hanza Mediji i Gradonačelniku.hr u organizaciji izbora ‘Smart City’ je agencija Apsolon koja je izradila metodologiju izbora.
– Prije nekoliko godina Apsolon je krenuo s izradom velike studije digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova, što se vrlo brzo pokazalo kao iznimno uspješna priča koja se nastavila i narednih godina i dala elementarni uvid u stanje digitaliziranosti naših gradova. Kao logičan slijed događaja pojavila se ideja za odabir najpametnijeg domaćeg grada, za koju smo izradili i posebnu metodologiju, a ove godine je i dodatno unaprijedili – ističe članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec. Osim što donosi prestižnu titulu, dodaje naša sugovornica, nagrada ‘Smart City’ gradovima služi kao i svojevrsna motivacija jer ih potiče na promišljanje o konceptu pametnog grada i nastojanje da naprave nešto inovativno ne bi li se stavili uz bok onih najboljih.
Rijeka nagradu ‘Smart City’ brani u konkurenciji velikih gradova, a protukandidati su joj Dubrovnik, Karlovac, Slavonski Brod i Zadar. Aktualni pobjednik izborio je novu priliku za osvajanje nagrade ‘adutima’ kao što su broj potpornih institucija (4) specijaliziranih za informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), start-upe, inovacije i održivi razvoj u gradu u kategoriji velikih gradova, udjel gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om od 2,8 posto ukupnog proračuna, udjel kućanstava priključenih na sustav pročišćavanja odvodnih voda od 90,4 posto svih domaćinstava na području Rijeke te ostvareni indeks digitalne spreme od 71,3 posto. Uz to, Rijela ima sustav javnih električnih bicikala.
Dubrovnik se u završnicu izbora za nagradu ‘Smart City’ uvrstio zahvaljujući udjelu visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji od 25,5 posto, udjelu mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta od 22,6 posto, udjelu spremnika za otpad sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika od 15 posto te ostvarenom uslugom online kupnje karata za društvena događanja u organizaciji javnih ustanova i udruga. Sjedište Dubrovačko-neretvanske županije ostvarilo je i mogućnost online upisa djece u gradske vrtiće. Ako bi nagrada ‘Smart City’ otišla u grad podno Srđa, ne bi to bilo prvi puta jer je Dubrovnik proglašen za ‘Smart City’ u izboru najboljih gradova za 2018..
Aduti Karlovca za naslov ‘najpametnijeg grada’ u ovome izboru su visina proračunskog izdvajanja za obrazovanje od 39,9 posto, stopostotni udjel parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga u kategoriji velikih gradova te količina kilovatsati energije koje gradska uprava i tvrtke u njezinu vlasništvu godišnje proizvedu iz obnovljivih izvora energija od 520 tisuća kilovatsati. Grad na četiri rijeke ima važeću strategiju ili plan razvoja pametnog grada, razvoja digitalnih usluga ili digitalizacije kao zaseban strateški dokument te sustav javnih električnih bicikala.
Slavonski Brod kandidira za spomenuto priznanje temeljem udjela gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upe i inovacijama u kategoriji velikih gradova od tri posto, stopostotnog udjela parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga, udjela biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada od 25 posto, udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima od 95 posto te udjela mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta u kategoriji velikih gradova od 12,7 posto.
Po prvi puta u izboru najboljih gradova Zadar je izborio završnicu nagrade ‘Smart City’ zahvaljujući broju potpornih institucija (4) specijaliziranih za IKT, start-upe, inovacije i održivi razvoj, udjelu kućanstava priključenih na fiksni širokopojasni Internet od 77,6 posto populacije, broju punionica za električna vozila kojih je u Donatovu gradu 24 te razini indeksa digitalne spreme od 63,7 posto. Uz to, Zadar je građanima omogućio opciju online upisa djece u gradske vrtiće.
U konkurenciji za dobitnika nagrade ‘Smart City’ među srednjim gradovima su, uz aktualnog pobjednika Koprivnicu, Makarska, Poreč, Sveta Nedelja i Zaprešić.
Koprivnica ide po treći uzastopni trijumf u ovom dijelu izbora najboljih gradova ‘adutima’ kao što su proračunski udjel za obrazovanje od 51,3 posto ukupnog proračuna, stopostotni udjel parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga, udjel javnih zgrada s korištenjem obnovljivih izvora energije kojima upravljaju gradska uprava i tvrtke u njezinu vlasništvu Grad, gradske tvrtke i institucije koje koriste vlastite obnovljive izvore energije te količina energije koju gradska uprava i njezine tvrtke proizvedu iz obnovljivih izvora energije. U javnim zgradama Koprivnice koje koriste obnovljive izvore energije stanuje 40 posto stanovništva, dok je proizvodnja električne energije iz postrojenja na obnovljive izvore smještenih na gradskoj infrastrukturi 300 tisuća kilovatsati. Uz to, sjedište Koprivničko-križevačke županije dostiglo je razinu odvojenog sakupljenog otpada od 55,2 posto.
Makarska je po prvi put ušla u završnicu izbora posebne nagrade izbora najboljih gradova temeljem udjela kućanstava priključenih na fiksni širokopojasni internet od 69,5 posto, stopostotnog udjela parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom, udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima od 80 posto te udjela spremnika za otpad sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika od 28 posto. Opcija online upisa djece u gradske vrtiće postoji i u Makarskoj.
Nizu priznanja u dosadašnjim izborima najboljih gradova Hanza Medije i Gradonačelnika.hr, Poreč će ove godine pokušati pridodati i epitet ‘Smart Cityja’ pokazateljima kao što su broj potpornih institucija (2) specijaliziranih za IKT, start-upe, inovacije i održivi razvoj, udjelu biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada od 60 posto, stopostotnom udjelu kućanstava priključenih na sustav pročišćavanja odvodnih voda, broj punionica za električna vozila kojih je u ovome istarskom gradiću deset te sustavu javnih električnih bicikala.
Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji po svoje prvo priznanje najpametnijeg grada ide ‘adutima’ kao što su udjel zaposlenih u gospodarskim područjima (u ovome izboru razmatrana kroz NKD podjelu Državnog zavoda za statistiku) IKT-a, kreativnih industrija te istraživanja i razvoja od 2,7 posto ukupne radne snage u gradu, udjel gradskog proračuna namijenjen potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upe i inovacijama od jedan posto ukupnog proračuna, broj punionica za električna vozila kojih je na području Svete Nedelje sedam te indeks digitalne spreme gradske uprave od 56,8 posto. Uz to, Sveta Nedelja ima ima mogućnost online kupnje karata za društvena događanja u organizaciji javnih ustanova.
Drugi kandidat za ‘Smart City’ iz Zagrebačke županije, Zaprešić, kandidira za nagradu udjelom proračuna koji se izdvaja za obrazovanje od 40,9 posto, udjelom kućanstava priključenih na fiksni širokopojasni Internet od 63,5 posto ukupne populacije, stopostotnom udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima grada, količini energije koju grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energija od 312.549 kilovatsati.
Uz aktualnog dobitnika nagrade grad Krk, u konkurenciji malih gradova završnicu su izborili Hvar, Korčula, Donji Miholjac u Osječko-baranjskoj i Zlatar u Krapinsko-zagorskoj županiji. Krk po drugi uzastopni trijumf ide adutima kao što su udjel proračuna koji se izdvaja za obrazovanje 30,6 posto, stopostotni udjel parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga u kategoriji malih gradova te udjel spremnika za otpad sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika od 50 posto. Uz to, Krk ima sustav javnih električnih bicikala.
Donji Miholjac konkurira za naslov najpametnijeg malog grada brojem potpornih institucija (2) specijaliziranih za IKT, start-upe, inovacije i održivi razvoj u gradu u kategoriji malih gradova, udjelom gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upima i inovacijama od 0,02 posto, udjelom proračuna koji se izdvaja za obrazovanje u kategoriji od 22,8 posto te udjelom energetski učinkovite rasvjete od 95 posto. Uz to, dio kandidature Donjeg Miholjca je i količina energije koju gradska uprava i njezine tvrtke godišnje proizvedu iz obnovljivih izvora energija od 275.388 kilovatsati.
Da sredine na hrvatskim otocima prednjače u primjeni pametnih tehnologija i rješenja, svjedoče i gradovi Hvar i Korčula. Hvar će naslov ‘Smart Cityja’ pokušati izboriti udjelom kućanstava priključenih na fiksni širokopojasni Internet 90,9 posto ukupne populacije grada, udjelom biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada od 30 posto, udjelu spremnika za otpad sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika od 30 posto, udjelu kućanstava priključenih na sustav pročišćavanja odvodnih voda od 80 posto svih gradskih domaćinstava. Uz to, Hvar je razvio mogućnost online upisa djece u gradske vrtiće.
Korčula za spomenutu nagradu konkurira udjelom visokoobrazovanog stanovništva od 18,7 posto ukupne populacije, brojem punionica (3) za električna vozila, udjelom javnih zgrada kojima upravljaju gradska uprava i njezine tvrtke koje koriste vlastite obnovljive izvore energije te količinom energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u postrojenjima pod kontrolom gradske uprave i njezinih tvrtki. U nekretninama koje koriste obnovljive izvore energije živi 11,1 posto stanovništva Korčule, dok se u postrojenjima na ‘obnovljivce’ gradske uprave I njezinih tvrtki godišnje proizvede 39.453 kilovatsati struje. Zlatar za nagradu ‘Smart City’ konkurira brojem punionica za električna vozila, udjelom energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima od 80 posto, stopom odvojeno sakupljenog otpada od 23,8 posto te dostignutim indeksom digitalne spreme gradske uprave od 27 posto.
Rangiranje gradova za nagrade ‘Smart City’ uslijedilo je nakon analize gradova prema tridesetak kriterija podijeljenih u šest kategorija. Riječ je o digitalnoj spremnosti, strateškom usmjerenju grada kao pametnog, pametnom gospodarstvu, pametnom društvu, pametnom prometu i infrastrukturi te pametnom okolišu. (Vedran Marjanović, Jutarnji list)
