Uz prošlogodišnje  pobjednike, u utrku za titulu najboljeg grada za gospodarstvo ušli su Hvar, Novalja, Novigrad i Oroslavje (mali gradovi), Novi Marof, Rovinj, Sveti Ivan Zelina i Umag (srednji), te Dubrovnik, Pula, Rijeka i Samobor (veliki gradovi). Pobjednika ćemo saznati na svečanoj dodjeli u Šibeniku, 4. listopada

Od 15 gradova koji konkuriraju za ovogodišnje titule najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo zajedničkog izbora gradonačelnik.hr-a, Jutarnjeg lista i agencije Ipsos, njih deset ostvarilo je taj doseg i u lanjskom izboru.  U ovogodišnju završnicu spomenutog izbora, među ostalima, ušli su i lanjski pobjednici, Varaždin, u konkurenciji velikih gradova (iznad 35 tisuća stanovnika), Sveta Nedelja iz Zagrebačke županije među srednjim gradovima (iznad deset tisuća stanovnika) te Krk, u natjecanju gradova s manje od deset tisuća stanovnika.

Novi gradovi u najužem izboru za najbolje u kategoriji gospodarstvo su Rijeka (veliki gradovi), Sveti Ivan Zelina i Novi Marof (srednji) te Hvar i Novalja u konkurenciji malih gradova. Tu su još, kao i prošle godine, Oroslavje u kategoriji malih gradova, Umag i Rovinj u srednjima, te Dubrovnik, Samobor i Pula, koji se bore za pobjedu u kategoriji velikih gradova.

Ovogodišnji izbor najboljih gradova po ekonomskim pokazateljima rađen je na temelju izračuna 14 kriterija. U prvoj grupi pokazatelja su, među ostalim, prosječni dohodak i izvorni prihod grada po stanovniku.

Pri izračunu gospodarskih pokazatelja gradova uzeti su u obzir i stopa siromaštva, prosječan broj nezaposlenih i prosječna zaposlenost u gradovima. Stopa siromaštva, primjerice, korištena je prema dohodovnoj metodi Ministarstva regionalnog razvoja kako ju Ministarstvo uzima pri svome izračunu indeksa razvijenosti gradova. Svi ekonomski pokazatelji uzeti u obzir u ovome rangiranju, pretvoreni su u pripadajuće indekse prema Vladinoj Uredbi o indeksu razvijenosti gradova kako bi se dobila što objektivnija slika.

U grupi proračunskih pokazatelja koji su korišteni u rangiranju najboljih gradova u ovoj kategoriji su pokrivenost rashoda prihodima proračuna, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima proračuna i udio budžetskog izdvajanja za bruto plaće zaposlenih u gradskoj administraciji. Kad je u pitanju zaduženost gradova, uzet je obzir njihov indeks nezaduženosti.

Indeks nezaduženosti izračunat je prema podacima Ministarstva financija tako da je prosjek primitaka od zaduživanja stavljen u odnos s prosjekom ukupnih prihoda i primitaka. Uzet je prosjek za razdoblje od 2016. do 2018. godine – navodi portal.
Vrlo bitan kriterij za izračun ekonomske snage i okruženja za poduzetnike grada bila je i stopa prireza. Mjerila se i efikasnost gradske uprave tako da je prosjek proračunskih prihoda i primitaka podijeljen s brojem zaposlenih u administraciji.
Dosezi gradskih uprava u osiguravanju povoljnog okruženja za poduzetnike u ovome ocjenjivanju promatrani su kroz broj obrtnika na tisuću stanovnika i iznose subvencija trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora.
U analizi subvencija korišteni su podaci  Ministarstva financija gdje se prvo izračunao prosjek za razdoblje od 2016. do 2018 godine. Prosjek subvencijama trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora se podijelio sa prosjekom ukupnih rashoda i izdacima.

Potrebni podaci, osim u spomenutim ministarstvima, prikupljeni su u Financijskoj agenciji, Državnom zavodu za statistiku, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Varaždinu će i u ovogodišnjem izboru za najbolji veliki grad u kategoriji gospodarstva, kao i prilikom lanjskog natjecanja, konkurirati Samobor, Dubrovnik i Pula, dok je Krapinu iz prošlogodišnje završnice izbora, zamijenila Rijeka. Sjedište Varaždinske županije pokušati će obraniti naslov najboljeg, među ostalim, najboljom stopom zaposlenosti i jednim od najboljih dohodaka (37 886 kuna) među velikim gradovima.

Dubrovnik, nakon što je lani u ovome izboru proglašen za najbolji veliki grad po kvaliteti života, pokušati će nadmašiti konkurente u kategoriji gospodarstva s najboljim omjerom obrtnika i stanovništva koji iznosi 105 obrtnika na tisuću stanovnika, kao i najpovoljnijim udjelom subvencija za gospodarstvo u proračunu od 7,1 posto.

Aduti Samobora, među ostalim, su prosječni izvorni proračunski prihod po stanovniku od 3.944 kuna i najefikasnija gradska uprava u konkurenciji velikih gradova s proračunskim prihodom po zaposlenome u gradskoj administraciji od tri milijuna kuna.

Pula je među četiri najbolje rangirana velika grada po prosječnome izvornome prihodu po stanovniku od 4.013 kuna, dok je među najboljih pet po niskoj stopi udjela siromaštva među stanovništvom.

Rijeka je prvi put ušla u završnicu izbora najboljih gradova u kategoriji gospodarstva zahvaljujući prosječnome dohotku po stanovniku od 38 187 kuna (treća među najvećim gradovima), nadprosječne efikasnosti gradske uprave i jedne od najboljih stopa zaposlenosti među velikim gradovima.

Sveta Nedelja pokušati će ponoviti izbor najboljeg u konkurenciji srednjih gradova zahvaljujući, među ostalim, stanju gradskih financija bez dugova i bez prireza. Najbolja je, u svojoj konkurenciji, po iznosu prosječnog dohotka po stanovniku, od 43 803 kune.

 Uz pobjednika, ulazak u završnicu najboljih srednjih gradova ove su godine ponovili i Rovinj i Umag.

Umag se, među ostalim, može podičiti dobrom pokrivenošću proračunskih rashoda prihodima te prosječnim izvornim proračunskim prihodima od 6 720 kuna po stanovniku.

 Novi Marof i Sveti Ivan Zelina izborili su prve ulaske u završnicu najboljih gradova u kategoriji srednjih gradova za gospodarstvo, među ostalim, pokazateljima prosječne zaposlenosti i pokrivenosti proračunskih rashoda prihodima koji spadaju u ‘top 10’ gradova srednje veličine. Uz to, Sveti Ivan Zelina nema dugova.

I četiri od pet gradova kandidata za najbolji mali grad u kategoriji gospodarstvo, Krk, Oroslavje i Novigrad Istarski, koji su i lani bili u završnici izbora, te Hvar, koji se ove godine prvi put plasirao, nemaju prireza.

Novalja se u prvi put u završnicu izbora plasirala zahvaljujući iznadprosječnim pokazateljima svih bitnih kriterija u ovome rangiranju.
Ni Hvar i Novigrad nemaju dugova. Najbolji omjer obrtnika i stanovnika među svim malim gradovima u zemlji ima Hvar (144 obrtnika na tisuću stanovnika), a u ‘top 5’ pripadajuće konkurencije je i Krk, s 63 obrtnika na tisuću stanovnika.


Najbolju pokrivenost proračunskih rashoda prihodima, od 70 posto, među malim gradovima u zemlji ima Oroslavje u Krapinsko-zagorskoj županiji. Hoće li to, uz nultu stopu prireza, jedinom kandidatu iz kontinentalnog dijela zemlje biti dovoljno za pobjedu nad otočkim kandidatima, biti će poznato na proglašenju pobjednika kroz desetak dana na Danima regionalnog razvoja i europskih fondova u Šibeniku.   (Vedran Marjanović/Jutarnji list)