Izbor najboljih gradova i ove se godine održava u organizaciji Jutarnjeg lista, gradonačelnik.hr-a i agencije Ipsos, a pobjednici će biti proglašeni 1. prosinca u Opatiji
Nakon što su u kategoriji obrazovanja, demografije i mladih izbora najboljih gradova Hanza Medije i portala Gradonačelnik.hr pobjeđivali u tri od četiri dosadašnja izdanja, Labin i Cres ušli su u završnicu i ovogodišnjeg izbora s mogućnošću da nastave impozantnu ‘vladavinu’. Labin konkurira među srednjim, Cres među malim gradovima, a i lanjski pobjednik kategorije obrazovanje, demografije i mladi u konkurenciji velikih gradova, Velika Gorica, izborila je završnicu izbora.
Uz aktualne pobjednike izbora najboljih gradova u ovoj kategoriji, završnicu je izborilo još 12 gradova. U konkurenciji velikih gradova od Velike Gorice će primat pokušati preuzeti Bjelovar, Čakovec, Pazin i Vukovar.
Grad Heroj konkurira ostvarenim iznosom stipendija i školarina iz proračunod od 59 kuna po stanovniku, omjerom osoblja i učenika u školama od 6,87 učenika po učitelju te iznosom isplaćene porodiljine naknade po novorođenom od 2722 kune u prošloj godini. Po sva tri spomenuta pokazatelja, Vukovar je unutar ‘top 5’ velikih gradova.
U vukovarskoj gradskoj upravi iz demografskih mjera koje su usvojili izdvajaju naknade za novorođenu djecu koje su 2021. godine povećane pa danas iznose za prvo dijete četiri tisuće kuna uz dodatnih četiri tisuće za opremanje, zatim za drugo dijete sedam tisuća, a za treće i svako sljedeće potpora iznosi deset tisuća kuna.
Aduti Čakovca, koji je 2018. trijumfirao u prvom izboru kategorije obrazovanje, demografija i mladi za velike gradove, za povrat naslova najboljeg su udjel izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu od 48 posto, dosegnuti prosjek isplaćenih stipendija i školarina iz proračuna od 69 kuna po stanovniku te pedagoški standard u školama izražen kroz omjer od 10 učenika po učitelju. U 2020., prema našim podacima, Čakovec je bio među pet gradova s najvećim proračunskim izdvajanjem za obrazovanje s pokazateljem od 3747 kuna po stanovniku.
Kako bi olakšali plaćanje troškova obrazovanja te učenicima u čakovečkim školama pružili što kvalitetnije obrazovanje, tamošnja gradska uprava u svakoj osnovnoj školi provodi produženi boravak, svim osnovnoškolcima kupuje radne bilježnice, a od jeseni svi polaznici naših škola imat će besplatnu užinu.
Bjelovar se uvrstio u završnicu ovog dijela izbora najboljih gradova zahvaljujući visini proračunskog izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 47,51 posto gradskog budžeta, prosječnim isplaćenim iznosom stipendija i školarina od 22 kune po stanovniku te prosječnom iznosu porodiljne naknade po novorođenome od 981 kune isplaćene iz proračuna. Sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije uvrstilo se u 2020. među deset gradova s najvećim međugodišnjim povećanjem izdvajanja iz proračuna za stipendije i školarine.
Među ovogodišnjim kandidatima za najbolji veliki grad u kategoriji obrazovanje, demografija i mladi koji su u njoj već pobjeđivali je i Pazin koji je trijumfirao 2019.. Do ponavljanja tog uspjeha Pazin će pokušati doći adutima kao što je udjel izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade od 52 posto gradskog proračuna, prosječni iznos stipendija i školarina od 54 kune po stanovniku i dosegnuti prosjek isplaćene porodiljine naknade po novorođenom od 4114 kune.
Među najznačajnijim projektima u području obrazovanja u Pazinu je projekt INkluzivne škole pet plus kojim se financirao rad pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju, a partneri na projektu su gradovi Labin, Poreč, Rovinj i Umag te 11 osnovnih škola. Ukupna vrijednost projekta je 9,4 milijuna kuna.
Velika Gorica ide u pohod na obranu naslovu najboljeg ostvarenim standardom vrtićke usluge iskazanim kroz omjer 5,27 djece po odgojitelju, udjelom izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu od 46,1 posto te prosječnim iznosom isplaćene porodiljine naknade po novorođenome od 3762 kune. Labin će u konkurenciji srednjih gradova pokušati po četvrti put uzastopce ponijeti epitet najboljeg temeljem udjela izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu od 41 posto, prosječnog isplaćenog iznosa stipendija i školarina od 89 kuna po stanovniku te udjelu visoko obrazovanih stanovnika u ukupnoj populaciji iskazanome u podatku da je svaka četvrta osoba na području grada visoka obrazovana.
Tijekom prošle godine, Labin je uveo dualni model stipendiranja koji po prvi put dijeli deficitarna zanimanja na ona koja su tražena u lokalnom gospodarstvu i ona za kojima potrebu ima lokalni javni sektor. Kako je tada pojašnjeno iz labinske Gradske uprave, cilj uvođenja novog modela stipendiranja je omogućiti da financijske poticaje za obrazovanje dobiju upravo oni srednjoškolci i studenti koji se obrazuju za zanimanja koja su najtraženija na lokalnom tržištu rada.
Od Labina će primat među srednjim gradovima pokušati preuzeti Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec. Aduti Poreča su dosegnuti pedagoški standard izražen kroz omjer od petero djece po odgojitelju, prosjek isplaćenih stipendija i školarina od 53 kune po stanovniku te udjel visoko obrazovanih stanovnika u populaciji s pokazateljem da je svaka četvrta osoba na području grada visokoobrazovana.
Rovinj se u završnicu izbora plasirao zahvaljujući prosječnom iznosu stipendija i školarina po stanovniku od 124 kune po stanovniku, ostvarenoj kvaliteti vrtićke usluge izraženoj kroz omjer od petero djece po odgojitelju te udjelu visoko obrazovanih stanovnika u gradskoj populaciji izraženom kroz podatak da je svaka četvrta osoba na području grada visokoobrazovana.
Umag, koji je uz Labin dosada jedini osvajao naslov najboljeg srednjeg grada za obrazovanje, demografiju i mlade, pokušati će povratiti primat u ovoj konkurenciji temeljem pedagoških standarda u vrtićima i školama, koji se ogledaju kroz prosjeke od petero djece po odgojitelju te osmero učenika po učitelju te udjelu izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu u kategoriji srednjih gradova (39,17 posto proračuna).
U konkurenciji malih gradova Cres će pokušati po četvrti put zaredom ostvariti naslov najboljeg dosezima kao što su prosječni iznos isplaćenih stipendija i školarina iz proračuna od 132 kune, kvalitetom vrtićkih usluga iskazanom kroz pokazatelj od troje djece po odgojitelju te udjelu visoko obrazovanih u gradskoj populaciji izraženim kroz podatak da je svaka četvrta osoba na području grada visokoobrazovana.
Specifičnost grada Cresa je i u tome što svaki student s prebivalištem na otoku kao i srednjoškolci koji se školuju izvan otoka, bez ispunjavanja nekih dodatnih kriterija, stječu pravo na stipendiju. Učenicima i studentima sufinanciraju se i putni troškovi te im se tako osigurava besplatan dolazak i odlazak od kuće.
Da je na otocima posebna izražena skrb za obitelji, mlade i obrazovanje, svjedoči podatak da Cresu u ovogodišnjem izboru konkuriraju još dva otočka središta, Komiža na Visu i grad Krk. Aduti Komiže su školski i vrtićki standardi koji se ogledaju u omjeru od četvero učenika po učitelju, odnosno kroz petero djece na odgojitelja te dosegnuti prosječni iznos stipendija i školarina od 85 kuna po stanovniku.
Nakon što je u izboru najboljih gradova pobjeđivao u kategorijama kvalitete života i gospodarstva, grad Krk će pokušati po prvi put osvojiti nagradu i za demografiju, obrazovanje i mlade temeljem pokazatelja kao što su udjel za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu od 31 posto te udjel visoko obrazovanih stanovnika u gradskoj populaciji koji se ogleda u prosjeku da je svaka četvrta osoba na području grada visoka obrazovana.
Kvartet kandidata za najbolji mali grad u obrazovanju, demografiji i skrbi za mlade zatvaraju Buje u Istarskoj i Crikvenica u Primorsko-goranskoj županiji. Buje se u završnicu izbora plasiralo zahvaljujući udjelu izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade iz proračuna od 28,83 posto te dostignutim pedagoškim standardima izraženima kroz prosjek od četvero djece po odgojitelju, odnosno šestero učenika u osnovnim školama po učitelju.
Crikvenica se ove godine po treći put plasirala u završnicu izbora najboljih gradova za obrazovanje, demografiju i mlade. Do trona će pokušati doći dosezima kao što su prosječne porodiljne naknade po novorođenome od 7372 kune, udjel izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu od 29 posto te pokazateljem da je svaka treća osoba na gradskom području visokoobrazovana.
Hoće li Velika Gorica, Labin i Cres produljiti dominaciju u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova Hanza Medije i Gradonačelnika.hr, ili će izbor dobiti nove pobjednike, biti će poznato 1.prosinca na proglašenju pobjednika u Opatiji. (Vedran Marjanović, Jutarnji list)
,
