Bjelovar, Karlovac, Križevci i Sveta Nedjelja prvi su hrvatski gradovi koji su osigurali bespovratna EU sredstva za razvoj svojih geotermalnih projekata i to kroz 20 milijuna eura vrijedan program „Energija i klimatske promjene“ kojega financiraju Kneževina Lihtenštajna, Norveška i Island, te programski partner Energetskog institut Hrvoje Požar.
Od 20 milijuna eura, koliko je težak program, 4,9 milijuna eura je predviđeno za projekte povećanja geotermalnih kapaciteta. Hrvatskoj je iz ovog programa na raspolganju bilo preko osam milijuna eura – tri milijuna za projekte pripreme dokumentacije i gotovo pet milijuna za povećanje kapaciteta proizvodnje. Minimalni iznos bespovratnih sredstava za projekt 200 tisuća eura, a maksimalni 1,3 milijuna.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU još uvijek nije i službeno objavilo rezultate natječaja, a prema zasad dostupnim informacijama, sredstva idu u samo četiri grada.
Ukupan iznos koji su osigurali naši gradovi premašuje 20 milijuna kuna, a najviše ide u Bjelovar koji je otišao i najdalje u pripremi svojih projekata pa je, uz dva milijuna kuna za izradu dokumentacije osigurao i sufinanciranje za 25 milijuna kuna vrijedan projekt gradnje bušotine u Velikom Korenovu. Točan iznos sufinanciranja bjelovarskoga projekta gradnje bušotine još nije poznat, no u gradskoj upravi vjeruju da je on najveći mogući, odnosno 10 milijuna kuna.
Bjelovar: Očekuju preko 12 milijuna kuna za još jednu bušotinu
– Još jedna bušotina u Bjelovaru i iskorištavanje geotermalne energije omogućit će još višu razinu energetske neovisnosti, ali i temelje za razvoj suvremenog, dinamičnog i zelenog gospodarstva u Bjelovaru. Osim jeftinijeg grijanja Bjelovar ide u smjeru stvaranja najkonkurentnijeg poslovnog okružja u državi jer će svakom poduzetniku jeftinija energije omogućiti da budu konkurentniji na tržištu. U Bjelovaru svaka kuna investicije vrijedi više – poručio je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak na konferenciji za novinare.
Nova bušotina trebala bi osigurati grijanje čitave buduće Poslovne zone u Velikom Korenovu, veličine od 80 hektara, najveće u ovom dijelu Hrvatske, koja će se nalaziti oko 500 metara od buduće brze ceste. Također, grijale bi se i buduće toplice u neposrednoj blizini, Bjelovarski sajam, ali i plastenici što bi uvelike unaprijedilo našu poljoprivredu, ističe gradonačelnik. Energetski potencijal iznosi 4 MW toplinske energije, a očekuje se da je toplina vode na dubini od 1,5 km, na koliko će se bušiti, i viša od 70°C.
-Projekt geotermalne bušotine u budućnosti će izmijeniti naš grad. U današnje vrijeme kada cijene energenata idu u nebo, ovaj projekt je i poticaj poduzetnicima da dođu i ulažu upravo ovdje. Ovaj projekt nosi energiju, energija nosi novac i radna mjesta – smatra Hrebak.
Inače, projekt Termi Bjelovar, vrijedan 250 milijuna kuna, spremno čeka natječaje za financiranje, a Grad Bjelovar samo je u projektnu dokumentaciju uložio 12 milijuna kuna. U lipnju bi, očekuju u gradskoj upravi, trebao biti raspisan natječaj Ministarstvu turizma za gradnju javne turističke infrastrukture za razvoj kontinentalnog turizma putem NPOO-a, i tu Hrebak računa na maksimalna sredstva.
‘Projekt Termi Bjelovar u potpunosti je “zelen” i digitalno inovativan, vrijedan je 250 milijuna kuna. Sam projekt jedan je od rijetkih potpuno spremnih u Hrvatskoj, ima punu podršku Hrvatskog plivačkog i vaterpolo saveza te Hrvatskog olimpijskog odbora. Olimpijski zatvoreni bazen u sastavu ovog projekta, tek je jedan od tri u Hrvatskoj koji bi zadovoljili standarde za međunarodna natjecanja i Bjelovar njime može postati centar za vodene sportove u Hrvatskoj, vjerojatno i za pripreme plivačkih i vaterpolo reprezentacija. Ovim projektom možemo snažno razviti kontinentalni i sportski turizam našeg grada i županije’, kaže Hrebak.
Križevci: Preko osam milijuna kuna za daljnja istraživanja i pripremu novih projekata
U Križevce ide preko osam milijuna kuna, također za dva projekta. Projektom „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije na području Grad Križevaca“ izradit će se sva potrebna tehnička dokumentacija za eksploataciju bušotine Križevčanka 1, glavni projekt za istražnu bušotinu Križevčanka 2, te idejni i glavni projekt za uspostavu sustava grijanja javnih objekata (district heating).
Konkretno, cilj je geotermalnu bušotinu iskoristiti za grijanje kompleksa javnih zgrada koje su u blizini izvora kao što su škole, Visoko gospodarsko učilište, potencijalno gradskog bazena, ali i omogućiti korištenje geotermalne energije za grijanje staklenika i sušare u suradnji s VGUK koji u blizini bušotine ima svoje poljoprivredne površine i praktikume. Ukupna vrijednost ovog projekta je 3,7 milijuna kuna.
Drugi je, pak, projekt „Uspostavljanje sustava za proizvodnju geotermalne energije na području Grada Križevaca“ koji ima za cilj utvrditi geotermalni potencijal ležišta. Pod tim se podrazumijeva ustanoviti moguću količinu pridobivanja geotermalne vode i količinu plina otopljenog u vodi, zatim ležišnu temperaturu i tlak, fizikalno – kemijske karakteristike vode i plina te na temelju interpretacije mjerenih podataka utvrditi ležišne parametre za izračun rezervi geotermalne vode. Nadalje, provest će se planirana probna eksploatacija za potrebe hidrodinamičkih i laboratorijskih ispitivanja kako bi se utvrdile karakteristike ležišta i definirali parametri ležišta potrebni za izradu Elaborata u rezervama. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,5 milijuna kuna, a kroz projekt će se provesti hidrodinamičko ispitivanje bušotine, promovirati korištenje geotermalne energije i održati radionice s partnerima iz Islanda i Norveške.
„Nakon EU projekta Healing Places, ova dva projekta iznimno su važna za nastavak istraživanja naše geotermalne bušotine i pripremu potrebne dokumentacije za njenu eksploataciju. Cilj je bušotinu Križevčanka 1 koristiti u energetske svrhe što je u ovim vremenima kada cijene energenata idu gore iznimno važno jer bi se omogućilo grijanje javnih objekata u blizini izvora te potencijalno i za grijanje gradskog bazena. Kao što znate, Križevci žele postati energetski neovisan grad do 2030. godine, a ovim projektima, bliže smo cilju,“ istaknuo je gradonačelnik Mario Rajn.
Partner na oba projekta je Komunalno poduzeće Križevci d.o.o. i Efla HF, tvrtka iz Islanda specijalizirana u području iskorištavanja geotermalne energije, a oba projekta pripremljena su u Gradskoj upravi u suradnji s Komunalnim poduzećem d.o.o. i bez angažmana vanjskih stručnjaka.
Karlovac: 3,9 milijuna kuna za uređenje bušotine u Donjem Mekušju
Grad Karlovac i njegovo trgovačko društvo GeotermiKA d.o.o dobili su, pak, 3,9 milijuna kuna za sufinanciranje Projekta ,,Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u gradu Karlovcu – PREP4KaGT- 1″. Ukupna vrijednost projekta je oko 5,7 milijuna kuna, a planirano vrijeme provedbe dvije godine.
Dobivena sredstva su namijenjena uređenju bušotinskog radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja i jame za proizvodno ispitivanje bušotine KaGT-1 te normalno odvijanje tehnološkog procesa izrade bušotine u istražnom prostoru geotermalne vode Karlovac 1, u Donjem Mekušju.
‘Gradskoj upravi ovo je još jedna čvrsta potvrda ispravnog odabranog smjera ka povećanju korištenja obnovljivih izvora energije kako bi Karlovac energetski bio što više neovisan i što bolje iskoristio potencijal svojih geotermalnih izvora energije. Uvođenjem obnovljivih izvora energije i bitnim smanjenjem proizvodnje toplinske energije iz postojećih vrelovodnih kotlova, doći će do smanjenja emisije CO2 za 50 – 80%., doprinijeti sigurnosti i diversifikaciji energetske opskrbe grada, a ujedno će se povećati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora i omogućiti uspješna transformaciju grada u ekološki održivo područje’, poručuju iz Grada.
Ovo nisu prva odobrena sredstva za razvoj geotermalnih potencijala u Karlovcu. Već ranije odobreno im je financiranje projekta ‘Geothermal Energy Utilization Potential in the city of Karlovac – GEO4KA’ u okviru programa Horizon 2020, iz inicijative European City Facility (EUCF). U tu svrhu osigurana je darovnica od 60.000,00 EUR kojim je financirana izrada Investicijskog koncepta, Studije izvodljivosti, Poslovnog plana i Plana provedbe projekta ‘Korištenje potencijala geotermalne energije na području grada Karlovca’.
‘Izrada ovih dokumenata otvorila su vrata za nastavak ulaganja u geotermalne izvore, što je potvrđeno i najnovijom dodjelom bespovratnih sredstava za pripremne radove. Grad Karlovac je do sada u izradu potrebne dokumentacije uložio i vlastita sredstva u iznosu od 1.195.500,00 kuna.
S obzirom na daljnju financijsku zahtjevnost ovog važnog projekta i istovremena ograničenja gradskog proračuna Grad Karlovac će i nadalje nastojati osigurati sredstva EU fondova kao i nacionalna za uspješan nastavak i konačnu realizaciju projekta’, poručuju iz gradske uprave.
Sveta Nedjelja: Dva milijuna kuna za pripremu dokumentacije – istražuju potencijale, traži se najbolja lokacija za bazen…
Grad Sveta Nedjelja četvrti je dobitnik ovog natječaja – odobreno im je sufinanciranje tehničke dokumentacije za istraživanje geotermalnih potencijala u iznosu od preko dva milijuna kuna.
‘Dodatna motivirajuća činjenica je kako naš grad na ovom natječaju ostvario 88.5 bodova, što je više od “rubnih” 80 bodova, koji su svojevrsni minimum za razmatranje financiranja. Još jedan pokazatelj kako je u našem gradu ogroman geotermalni potencijal neistražen do kraja’, komentirao je gradonačelnik Dario Zurovec, napominjući kako se prema izrađenim stručnim analizama, na nekim područjima grada potencijal se penje skoro do 100 °C.
U narednom razdoblju, u cilju je locirati najbolju lokaciju za budući bazen te javne i privatne projekte vezane za geotermalnu energiju. U doba zelene tranzicije i većeg fokusa na održivost, treba, ističe Dario Zurovec, gledati kako rade razvijene zemlje na sjeveru Europe te si dati truda kako bi se na najbolji način iskoristili strana sredstva financiranja koja su na raspolaganju za geotermalnu energiju. (m.p.d.)
Pravi zamah tek slijedi – u NPOO-u osigurano 225 milijuna kuna za geotermalne projekte
Kako piše Poslovni.hr, ovo je tek početak a pravi zamah za korištenje geotermalnih izvora kojima Hrvatska obiluje, tek slijedi. Agenciji za ugljikovodike kroz program NPOO-a odobreno je, naime, 225 milijuna kuna za projekte potvrđivanja geotermalnih potencijala, a s ciljem korištenja geotermalne energije u toplinarstvu.
Predviđeno je već u NPOO-u da će biti obuhvaćeno šest projekata, a iako nije poznato po kojem kriteriju, već je spreman i popis tko će biti kandidati za taj “kolač”. U NPOO-u je objavljeno da će se za ulazak u uži krug nadmetati Velika Gorica, Osijek, Donji Miholjac, Vukovar, Đurđenovac, Zaprešić, Požega, Vinkovci i Sisak.
Sve su to lokacije za koje se već zna da postoji velik potencijal, a kroz NPOO-ov program namjerava se u četiri slučaja financirati procjenu geotermalnih ležišta, a u dva projekta bi se izgradilo i istražnu bušotinu, ključnu za dobivanje dozvole za eksploataciju geotermalnih voda.
Kako je jasno dano do znanja u NPOO-u, veliki samostalni projekti nisu predviđeni za potporu i sufinanciranje s tog osnova, ali će prostora u novom proračunskom razdoblju biti kroz operativni program Konkurentnost i kohezija, kroz koji je za projekte korištenja geotermalne energije predviđeno oko 25 milijuna eura, a po potrebi je najavljeno i mogućnost korištenja sredstava iz Modernizacijskog fonda, piše Poslovni.hr.
Korak ispred
Kako piše Poslovni.hr, mimo europskih sredstava, pripremu projekata obavljaju i pojedine županije, primjerice Virovitičko-podravska, a i Osječko-baranjska. Virovitičani su u ovogodišnjem županijskom proračunu predvidjeli 1,5 milijuna kuna potpore za izradu dokumentacije za istraživanje potencijala geotermalnih izvora na svom području, a za istraživanje na tom području dozvolu već ima gradska tvrtka Poslovni park Virovitica.
Osječko-slavonski župan Ivan Anušić pobrinuo se još prije nekoliko godina za gotovo tri milijuna kuna za pripremu studijsko-tehničke dokumentacije geotermalnog potencijala, financiran također iz EU izvora, a kojom je detektirano prema njegovim riječima pet mikrolokacija.
Sada je, dodaje, u tijeku izrada investicijske studije, kojom će se utvrditi što je na pojedinim područjima pogodno za iskorištavanje, odnosno za potrebe toplinarstva, turizma i agrogeotermije, a dio i za proizvodnju električne energije jer je na ležištima utvrđena i temperatura do 120 Celzija.
